DrvarČlanovi Koordinacije braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina i članovi HKD Napredak predvođeni fra Petrom Klarićem hodočastili su 27. srpnja, u Drvar, gdje se obilježavao Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjalučke biskupije, kao spomen na 27. srpnja, 1941. g. kada je među prvim nevinim žrtvama iz drvarske župe pao vlč. Waldemar Maximilian Nestor kada se u rano nedjeljno jutro šumskom uskotračnom željeznicom vraćao s hodočašća Sv. Ani u Kosovo kod Knina, kamo je tradicionalno hodočastila njegova župa. Istog dana skupa sa njim ubijen je još nepoznat broj njegovih župljana. Istog dana odveden je i ubijen župnik Bosanskog Grahova vlč. Juraj Gospodnetić a dva tjedna kasnije župnik u Krnjeuši vlč. Krešimir Barišić. Kao spomen na njih te još 36 svećenika i oko 15. 000 katolika banjalučke biskupije ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću, te tri svećenika i jedne časne sestre te oko 760 katolika nevino ubijenih u Domovinskom ratu utemeljen je Dan molitvenog sjećanja. Na svečanosti se okupilo oko 1000 vjernika, kako iz Drvara, tako i hodočasnika iz raznih dijelova RH i BiH. (T. Čolak)
Add a comment        
 

 
Mediteranska unijaBombastični naslov u hrvatskim medijima, «Hrvatska primljena u mediteransku uniju», nije za Hrvate nikakva invokacija Europe koju su im političari preko deset godina obećavali. Nije to niti izborna platforma za koju su glasovali. U ime oca i sina i svetoga duha, što je to, nitko ne zna u Hrvata. Bolje da ne znate, nova je, htjeli ili ne, službena deviza hrvatske vanjske politike, a druge znane nam hrvatske politike odavno niti nema. Zna se tek da je Mediteranska inicijativa bila jedna od nebrojenih iz 90-tih koje je predsjednik Tuđman odbacio jer su zahtijevale sve a nudile ništa: primjerice, «stručnu potporu» osiguravale bi ili moćne sile pa čak i zemlje po naprednosti daleko iza Hrvatske, poput Rumunjske, a Hrvatska i BiH bi bile zadužene – tek za «resurse», uložiti svoj teritorij, svoje izvore energije, telekomunikacije, prometnice, financije, itd.(I. Arapović)
Add a comment        
 

 
gayKoliko li samo uzbuđenja u našem svakidašnjem životu, Lijepa Naša domovino, oj junačka zemljo mila, koje li tragikomedije u hrvatskom tisku, u medijima javnog priopćenja, u Hrvatskom saboru prigodom donošenja Zakona o diskriminaciji. O kojoj diskriminaciji – neljudskoj, nečovječnoj diskriminaciji, gdje je Hrvatski sabor odgovoran, koji je donio taj zakon, ne pitajući svoju savijest o toj već unaprijed osuđenoj djeci pravo na slobodu odlučivanja na život, s kim će ga i na koji način odabrati i dijeliti u budućnosti. Ovoga puta njihova sloboda pojedinoj toj već osuđenoj djeci uskraćena je. Gospodo tko je kriv za ovaj kriminalni akt i tko će za njega odgovarati? Evropa to traži od nas, žalasno je da se ponovo radi bez većinske volje hrvatskih građana, gdje se moralo o ovoj temi provesti referendum.(P.Gelo)
Add a comment        
 

 
djecaApsurdna je situacija u kojoj bismo, primjerice, pokušali zabraniti diskriminaciju “u svim pojavnim oblicima” po “dobi”. Idemo redom. “Dob” je navedena kao jedna od osnova po kojoj je zabranjena diskriminacija (čl. 1.) – diskriminacija je “stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe” (čl. 1.) – “diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena” (čl. 9.) – primjenjuje se na svim područjima, a osobito u područjima “javnog informiranja i medija”, “pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih” (čl. 8.), itd. Ni u jednom članku nije jasno navedeno izuzeće koje djecu sukladno dobi promatra kao bića u procesu kojima ne mogu u svakom trenutku biti dostupne sve medijske “blagodati”, pa čak nije navedeno ni to da se “po dobi” događa jedna od najvećih i najlegitimnijih diskriminacija – a to je dioba ljudi na maloljetne i punoljetne! A to, između ostaloga, za sobom povlači i pravo glasa na izborima! Stručnjaci preporučaju roditeljima da odabiru “informacije” djeci prema “dobi” te da im ne dopuste “slobodan pristup” internetu, što je svakako “stavljanje u nepovoljniji položaj”, a što bi uskoro u Hrvatskoj moglo biti kažnjivo – za roditelje.(I. Relković)
Add a comment        
 

 
sudPitate li pravnike kako će se ponašati sudovi kada je riječ o određenim nejasnim i široko postavljenim definicijama (čak ih ni predlagatelj ne zove definicijama!), oni odgovaraju da će ih tumačiti u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima, ali i teleološki. Kako to može izgledati u Hrvatskoj kada se predlagatelj u Zakonu o suzbijanju diskriminacije neispravno pozvao na Ustav, a međunarodne standarde smo nadišli čak i u onome što smo od međunarodnih ugovora potpisali!? Teleološko tumačenje je pak ono kada Zakon gledamo prema njegovu duhu i cilju (koji je upravo problematičan jer je širi od Ustava!) te svakako prema “trenutačnom shvaćanju” i “duhu vremena”. I baš prema ovom posljednjem, “trenutačnom shvaćanju” i “duhu vremena”, danas je zaista moguće svašta. U skladu su s “duhom vremena” danas i neki apsurdni pokušaji da se iz školske prakse isključe pojmovi “mama” i “tata”, jer oni navodno diskriminiraju djecu iz istospolnih zajednica, kako to (prema pisanju medija) vidi filmski poznati kalifornijski guverner!(I. Relković)
Add a comment        
 

 
rodni identitetU nabrajanju različitih oblika “rodnih identiteta” na internetskoj se stranici www.obitelj-bez-predrasuda.info (lezbijska udruga LORI) navode mnogi “identiteti” s tvrdnjom da su to “tek neki od njih”. Tako se spominju “Drag King” i “Drag Queen” osobe. Za pouku se navodi da se “Drag King” osobi obraćamo s “On” kad je u “dragu”, a s “Ona” kad nije, dok se “Drag Queen” osobi obraćamo s “Ona” kad je u “dragu”, a s “On” kad nije. Ako predloženi Zakon nije stavio “rodne identitete” i “izražavanja” samo “reda radi”, nego radi potpunog poštovanja osoba koje pripadaju tim “rodnim identitetima” i “izražavanjima” (što se očekuje, jer im se u suprotnom i predlagatelj Zakona izruguje), onda ih mi moramo prihvaćati u skladu s njihovim “definicijama-osjećajima” (jer drugih relevantnih definicija nemamo), a ne onako kako to ja hoću (jer ja to ili ne znam ili sam možda potencijalni diskriminator). Zanima nas, stoga, kako je predlagatelj Zakona mislio sankcionirati one koji se ne će htjeti “Drag King” osobi svaki put obraćati onako kako se ona toga dana osjeća i odijeva? Što će biti ako poslodavac otpusti takvu osobu jer narušava komunikaciju sa strankama, ili ako je čak i ne primi na natječaju (iako ima jednake ili čak veće kvalifikacije od protukandidata, no uočio je po njezinu ponašanju da mu ne će odgovarati)?(I. Relković)
Add a comment        
 

 
vjerska zajednicaKonsenzus, to jest suglasje u nekom pitanju, važan je društveni institut i nešto najpoželjnije što se jednoj državi može dogoditi. Hrvatskoj se danas dogodilo baš to. No, Hrvatska je danas pred jednom od svojih najvećih nepoznanica od osamostaljenja. Hrvatska je danas podjeljenija no ikad. Jer u jednom jedinom danu Hrvatskoj se dogodio jedan konsenzus previše. Rano jutros hrvatski su mediji javili da su se gotovo sve poznatije vjerske zajednice (uključujući Katoličku crkvu, Srpsku pravoslavnu crkvu, nekoliko protestantskih zajednica i Islamsku zajednicu) zajedničkim priopćenjem očitovale o donošenju Zakona o suzbijanju diskriminacije. Zabrinute zbog sadržaja koji «ugrožavaju vrijednosti na kojima je temeljeno hrvatsko društvo», tražile su odgodu njegova donošenja i otvaranje šire javne rasprave na kojoj će i same dobiti prigodu sudjelovati, što im dosad nije bilo ravnopravno omogućeno i to, da apsurd bude veći, o Zakonu kojemu je cilj promicati ravnopravnost. Jutros smo se tako probudili s “konsenzusom moralne Hrvatske”. O sredini dana Hrvatska se još jednom odlučila biti jedinstvenija no ikad. U Hrvatskom saboru, pri glasovanju o Zakonu, samo je jedan glas bio protiv i samo jedan suzdržan (i to iz vladajuće koalicije, a ne oporbe!).(I. Relković)
Add a comment        
 

 
spolnostPitanje “spolne orijentacije”, “rodnih identiteta i izražavanja”, koje sadržavaju Zakon o suzbijanju diskriminacije i novi Zakon o ravnopravnosti spolova, najvećim je dijelom nerazriješeno pitanje u suvremenim društvima. Postoji pritisak neupitnoga usvajanja tih pojmova na svim društvenim razinama, ali ne i prostor za bilo kakvu ozbiljniju raspravu o njima. Tko god u javnu “raspravu” ne uđe s apriornim odobravanjem, može u suvremenim društvima dobiti etiketu homofoba. A te se etikete danas plaše svi koji imaju želju izgrađivati kakvu javnu karijeru. No privatno mnogi javni djelatnici i mnogi stručnjaci ne misle onako kako se javno pragmatično izjašnjuju. Ovdje ne problematiziram onaj javni ekscesni dio koji završava fizičkim nasiljem ili govorom mržnje, nego strukovni dio javnosti koji bi o tom fenomenu itekako imao što reći iz različitih kutova, ali i s različitim konačnim prosudbama.(I. Relković)
Add a comment        
 

 
rodni identitetIako je srž Zakona o ravnopravnosti spolova ravnopravnost žena i muškaraca, ipak se i u njemu pojavljuju pojmovi “spolna orijentacija” i “rodni identiteti”. Taj se Zakon, međutim, uopće ne bavi spolnim ponašanjem, ni heteroseksualnim (bračnim ili izvanbračnim) ni homoseksualnim, ni bilo kojim drugim, jer mu je svrha, kako mu i samo ime kaže, “ravnopravnost spolova”. Budući da se u navedenom Zakonu traži uklanjanje “rodnih stereotipa u obrazovanju na svim razinama” (sukladno Nacionalnoj strategiji za ravnopravnost spolova), postavlja se pitanje kako će se pojam “rodnih stereotipa” tumačiti. Ako u Zakonu ostaju navedeni pojmovi “spolne orijentacije” i “rodnih identiteta”, tada se unosi nejasnoća u pojam “rodnih stereotipa”. Jer poučavanje o neodrživosti svima jasnih obrazaca ponašanja kao “rodnih stereotipa” (prema kojima je žena isključivo vezana uz “štednjak” i “glačalo”, a muškarac uz “zamjenu gume na automobilu” i “čitanje novina”), pretvara se i u izobrazbu o “stereotipima” za koje nismo sigurni da se smiju nametnuti cjelokupnom društvu u ime jedne nove znanstveno neprovjerene teorije (zapravo “gender” ideologije), koja se temelji na “osjećajima”.(I. Relković)
Add a comment        
Pon, 19-08-2019, 13:03:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.