Hrvatski isljenički zbornikHrvatski iseljenički zbornik 2010. izišao je ovih dana iz tiska u nakladi Hrvatske matice iseljenika i donosi niz zanimljivosti iz života hrvatskog iseljeništva iz raznih dijelova svijeta. Hrvatski iseljenički zbornik 2010. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima 8 tematskih cjelina, koje se sastoje od 38 samostalnih autorskih priloga, raspoređenih na 392 stranice. Autorski prilozi s više ili manje informacija povezuju 30 zemalja svijeta. Zbornik ima i elektroničku inačicu na globalnoj mreži na adresi ttp://www.matis.hr/zbornik. Zbornik uređuje Vesna Kuakvica. Tematske cjeline Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost, te Nove knjige bogate su raznorodnim tekstovima koje su pisali ugledni stručnjaci iz zemlje i inozemstva.(M.Matković)

Add a comment        
 

 

Josipović i Mesić...Bjelodano je zašto je Josipović skrivao imena budućih savjetnika prije ustoličenja. Svaki njegov savjetnik je zapravo jedan zasebni skandal. Savjetnik za vanjsku politiku, bivši veleposlanik u Londonu i još jedna Josipovićeva veza s Krunom, Joško Paro, hvali se da je s bivšim šefom OHR-a Wolfgangom Petritchem srušio Herceg-Bosnu i da je vratio Srbe. (Globus, 26.02. 2010., str.25.) Bilo bi uputno propitati kako je tadašnji pomoćnik hrvatskog ministra za vanjske poslove mogao rušiti ustavni poredak u drugoj državi? Petritch je tenkom opljačkao Hercegovačku banku, što je konkretno on radio, Paro nije kazao? Kako je diplomat njegova ranga mogao vratiti Srbe a da za to ne zna hratska javnost, ni to nije jasno? Od postavljenih pitanja, za ovaj tekst je bitniji Parov odgovor zašto je zapravo Josipović imenovao baš njega za vanjskopolitičkog savjetnika i čije će poltičke probitke u Hrvatskoj provoditi treći hrvatski predsjednik. Koliko je Paro bitan Josipoviću ilustrira i paradoksalna ponuda Damiru Grubiši, stručnjaku za vanjsku politiku, da bude savjetnik za unutarnju. Očito su Uredu predsjednika od Grubišine stručnosti važniji britanski politički interesi...(A.Škaro)

Add a comment        
 

 

Boris TadićSrbija kao balkanski krvnik dlaku mijenja, ali ćud nikada. Narod i zemlja za koje još nije završila faza “seobe naroda”, donedavno su se malo povukli i utihnuli tek kad je NATO pokazao zube. Europi predvođenoj Velikom Britanijom, Francuskom i Nizozemskom je Srbija miljenica, a ostale zemlje “Balkana” plemenske zajednice. Najnovija izjava Predsjednika Srbije je da ne bi bilo dobro da general Gotovina bude oslobođen, te da Hrvatska mora dostaviti i nepostojeće dokumente Haagu kako general ne bi bio oslobođen zbog nedostatka dokaza, piše tportal. To je direktno miješanje u politiku druge zemlje. Zar Srbija nikada ne odustaje? Srbi su isprovocirali dva Balkanska rata, jedan svjetski rat, netom završene ratove na prostorima bivše Jugoslavije. Još nisu zacijelile rane tih ratova koje su oni započeli, a već traže, normalno sa svojim patronima, širenje politike podijeljene odgovornosti. Morbidna protutužba za genocid Hrvatske je također podnesena po savjetu njihovih patrona, jer Hrvatska tuži Srbiju što su srpski vojnici sa tada već srpskom JNA (jer su je Slovenci i Hrvati napustili) bili na teritoriju Hrvatske i uništavali hrvatske gradove i sela, ubijajući sve živo što diše pa čak i nerođenu djecu u majčinoj utrobi.(Horvatska.com)

Add a comment        
 

 

RadmanZa početak samo želim naglasiti kako izrazito cijenim, poštujem i volim portal HKV-a, ne samo zbog iskrenog domoljublja koje je rijetko i omraženo na popularnim portalima, nego također zbog istinoljubivosti, objektivnosti i stručnosti što se danas rijetko viđa u novinarstvu. Upravo ovi moji iskreni osjećaji koje sam opisala u prvoj rečenici ponukali su me da reagiram na već drugi članak gosp. Marijana Jošta koji ste objavili u zadnja dva tjedna na portalu HKV-a. Oba članka su prožeta neobjektivnim, manipulativnim i poluistinitim informacijama koje su proizišle iz već dugoročne, jednostrane, uvredljive i pomalo već naporne potrebe gosp. Jošta da se osobno obračuna s prof. Radmanom, a što je najodbojnije gosp. Jošt to ne radi iz osobnih uvjerenja (što bi josš bilo podnošljivo) jer bi se u tom slučaju služio argumentima, a ne uvredama - nego iz evidentnih osobnih interesa (bilo bi zanimljivo istražiti poveznicu financijske koristi gosp. Jošta i biosjemena).(J.Nemet)

Add a comment        
 

 

UHDDRUHDDR – Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, Podružnica Bjelovar okupila je sve političke i društvene čimbenike Bjelovara na javnoj raspravi održanoj 23. veljače 2010. u hotelu „Central“. Svrha javne tribine bila je vezana na inicijativu UHDDR-a Bjelovar o izmjena naziva osnovnih škola na području Grada Bjelovara. Oko 60 sudionika, a među njima su bili članovi UHDDR-a, učitelji i ravnatelji bjelovarskih Osnovnih škola, predstavnici političkih stranaka, Grada Bjelovara i bjelovarsko-bilogorske Županije te građani raspravljali su na temu izmjena naziva osnovnih škola u Bjelovaru. U uvodnoj riječi gospođa Đurđica Ištef Benčić - dogradonačelnica grada Bjelovara pozdravila je skup te podržala inicijativu u ime grada kao i u ime HSS-a, stranke kojoj pripada. Zatim se obratila gospođa Vesela Trnski - predsjednica odbora za odgoj i obrazovanje grada Bjelovara koja je podržala inicijativu UHDDR-a te tom prilikom naglasila da se oformi profesionalno i stručno tijelo koje bi zajedno sa školskim odborom donijeli prijedloge imena osnovnih škola na području Grada Bjelovara.(N.Šantalab)

Add a comment        

 

 

TitoU Večernjem listu, od 23. veljače, objavljen je članak s fotokopijom do sada nepoznatoga Titova dnevnika kojega tiskaju u svojim knjigama Petar Simić i Zvonimir Despot. U tome Titovom dnevniku nalazi se zapis kako je J. B. Tito 1943. tražio savezništvo s Adolfom Hitlerom, koji ga je odbio. Takozvanim hrvatskim antifašistima Mesiću, Fumiću, Boljkovcu kao i svim drugima, potpuno je jasno, da je Tito bio zločinac kojemu je bila vlast jedini životni cilj. I za ljubav te vlasti Tito je bio kadar pobiti cijeli hrvatski narod i ne samo hrvatski. A budući da su mu Hrvati bili najopasniji protivnici odlučio je likvidirati hrvatske protivnike koji su branili NDH. I to su bili glavni razlozi genocida nad Hrvatima - Bleiburške tragedije, križnih puteva sa strašnim žrtvama pobijenim, zatvaranim i proganjanim tijekom onoga rata, poslije rata i sve do pobjedonosnog Hrvatskog obrambenog rata. I više nema nikakvog opravdanja da se Titovo ime nalazi na hrvatskim trgovima, ulicama ili bilo gdje. Nema više nikakvih "antifašističkih" razloga da ovaj karijeristički monstrum, jedan od najvećih ubojica hrvatskoga naroda, u cijeloj povijesti, ostane po trgovima Republike Hrvatske kao i cijele domovine.(M.Ćavar)

Add a comment        
 

 

Poštovani, na portalu HKV-a je poveznica s portalom Javno.com. Danas 21. veljače 2010. na tom Portalu tako imamo članak Gorane Banjeglav "Policija uhitila 35 neonacista u Križevcima". Članak je ilustriran ni manje ni više sa slikom hrvatskih navijača s europskog nogometnog prvenstva održanog 2008. u Austriji.

Add a comment        
 

 

UstavOdakle ovolika opsjednutost svih naših državnih tijela Ustavom? U nedostatku drugih vrlina (državnička hrabrost i mudrost, radišnost i pregalaštvo u dužnosti itd.) naš državni vrh glorificira sam sebe kao čuvara Ustava; od njega je napravio pravu svetinju, istinsko Sveto Pismo, i od čuvanja te svetinje pravi osnovni razlog (raison d' Normal 0 21 MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman";} être) svojeg postojanja i vladanja. Politički vrh nam se danonoćno kune u Ustav i spava s Ustavom pod jastukom. Vrhovna državna tijela su nam jednostavno „posvećena u Ustavu“ i s njime u ruci oni su nedodirljivi običnom svijetu. „Vladavina prava“ te „Ustavnost i zakonitost“ već nam je probilo uši.(S.Gutvald)

Add a comment        
 

 

pismoGospođa Dunja Gaupp, koja s velikom požrtvovnošću vodi aktivnosti Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj, poslala nam je pismo koje citiramo u cijelosti. "Već na izborima za predsjednika države bilo je jasno da iseljenici nisu poželjni. Učinjeno je sve da bi nas čim manje izašlo na glasovanje. Informacija o prijavi nije bila svima dostupna. Diplomati su ju navodno dali misionarima (kao da je njihova dužnost obavijestiti narod), neki su misionari ponešto rekli o tomu, drugi su najavili «tamo vam je obavijest iz veleposlanstva», formulari veleposlanstva u Bernu i konzulata u Zurichu nisu bili identični, ljudi su bili totalno zbunjeni. Velika većina nije uopće znala da se trebaju unaprijed registrirati, jer niti svi redovito gledaju HTV, niti redovito idu na mise, a nemaju svi niti internet. Mnogi su se neobavljena posla vratili kući. Neki su bili upitani koje su nacionalnosti (!). Bio je to slučaj sa ženama udanim za Švicarce."(H.Hitrec)

Add a comment        
Sub, 15-08-2020, 16:11:26

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.