Ante ĐapićPrvoga dana, nakon ponovljenih izbora u Hrvatskoj, gdje je u Osijeku poražen HSP na čelu s Antom Đapićem, valjda i najslabovidniji pravaši vide da je HSP konačno politički pokopan. To su učinili neprijatelji prve i najstarije hrvatske državotvorne stranke u novijoj hrvatskoj povijesti. Zar je potrebito ovdje isticati tko je sve radio na idejnom i političkom uništenju HSP-a. Nema nikakve dvojbe da je još uvijek dosta brojna ideološka skupina u hrvatskome narodu pravaška, na zasadama nauka dr. Ante Starčevića. No i pored toga danas, u životu hrvatskoga naroda, više ne postoji HSP. Više nitko ne drži do samozvanoga predsjednika HSP-a Ante Đapića - jer on je svojim nesposobnim postupcima sustavno, svjesno ili nesvjesno, uništio HSP i praktično postao njegovim grobarom.(M.Ćavar)
Add a comment        
 

 
Kamenovan srpski autobusDan prije lokalnih izbora u Hrvatskoj nepoznati je počinitelj oštetio dva autobusa beogradskih registarskih oznaka kojima su doputovali hrvatski državljani srpske nacionalnosti na glasovanje. Za mnoge “hrvatske” medije dan kasnije ovo je bila udarna vijest. U izvještajima se spominje da je u zadarsko zaleđe stiglo 30 autobusa, kao i nepoznati broj osobnih automobila iz Srbije. Jedno je pritom izostalo, a to je hajka na te vikend birače koju obično čujemo kad se radi o hrvatskim državljanima iz Bosne i Hercegovine. Nitko ovaj put ne proziva Srbe da ne žive u Hrvatskoj, da ne plaćaju porez, doprinose i slično. A tko je zapravo bacio “kamen”? Nije li to možda Aleksandar Vučić, četnički vojvoda, više od deset godina generalni sekretar Šešeljove stranke, čiji su dolazak (provokacija) u te krajeve krajem prošle godine “hrvatski” mediji itekako dobro popratili. Isti je inače pravnik po struci, i nije “nikad čuo za stravični zločin u Škabrnji”. U svojim lažima o navodno “400.000 protjeranih nevinih pripadnika srpskog naroda” dotični, zahvaljujući medijskoj pozornosti, dodatno dolijeva ulje na vatru.
Add a comment        
 

 
Anto BakovićNaš neumorni don Anto Baković organizirao je u subotu 23. svibnja savjetovanje o demografskome preporodu Hrvata. Savjetovanje je održano u novoj dvorani "Vijenac" na Kaptolu, broj 29. Na žalost, dvorana je bila nepopunjena, iako je bilo desetak vrlo uglednih predavača s demografskog područja. Tako je slušateljstvo temeljito i vrlo iscrpno pretresalo sadašnju demografsku stagnaciju hrvatskoga naroda u domovini. Svako predavanje bilo je stručno zanimljivo za manje upućene. Pretresali su se uzroci i posljedice koje će stići hrvatski narod u dogledno vrijeme, ako se ništa ne bude poduzimalo na području nataliteta u hrvatskome narodu, koji je zasada zabrinjavajući u najvećemu dijelu domovine Hrvata. Iznašani su brojni podaci velikoga dijela domovine Hrvata gdje mortalitet itekako nadvisuje natalitet Hrvata.(M.Ćavar)
Add a comment        
 

 
Simpozij «Stopama pobijenih»u Širokom BrijeguU organizaciji Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« održan je 17. svibnja u Franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu simpozij Stopama pobijenih. Suslavljenu sv. misu, prije početka simpozija, predvodio je fra Ante Marić, izaslanik i definitor Hercegovačke franjevačke provincije te član Povjerenstva Vicepostulature za istraživanja i prikupljanje građe, uz suslavlje fra Miljenka Stojića, vicepostulatora, fra Branimira Muse, širokobriješkog gvardijana i fra Andrije Nikića, člana Vicepostulatura za prikupljanje i istraživanje građe. U samostanskoj dvorani prvi predavač na temu »Skupljanje svjedočanstava o komunističkom pogubljenju hercegovačkih franjevaca« bio je prof. dr. fra Andrija Nikić, predsjednik HKD Napredak, Mostar, koji je podsjetio da dolaskom demokracije počinje prikupljanje svjedočanstava, dokumenata i slika o stradanju hrvatskog naroda i Crkve u njemu. Međutim, pojedini hercegovački franjevci su, sjećajući se upozorenja dr. fra Dominika Mandića iz Rima, te provincijala fra Kreše Pandžića i fra Leona Petrovića, još od ranije potajno, ali ustrajno prikupljali podatke o stradanju katoličkog puka sa svojim franjevcima i svećenicima za vrijeme komunističkih olovnih vremena – o preko 17.500 sinova i kćeriju i preko 70.000 uznika – zatvorenika.(G.Jelić)
Add a comment        
 

 
Ivan StamaćU Mϋnchenu se od 7. do 10. svibnja održala 126. konvencija međunarodnoga znanstvenog društva Audio Engineering Society (AES). Pri svečanom otvaranju konvencije podijeljena su priznanja zaslužnim članovima toga društva, koje broji preko 15.000 članova širom svijeta, a ima sjedište u New Yorku. Brončana medalja AES-a za visoke domete u napretku Društva dodijeljena je hrvatskom stručnjaku s područja audia i prostorne akustike, inženjeru i skladatelju, članu HKV-a Ivanu Stamaću.
Add a comment        
 

 
Dani Hrvata u ChicaguTrodnevno obilježavanje hrvatskih dana u gradu Chicagu od petka do nedjelje 8.-10. svibnja održano je svečano po peti put. U drugi petak mjeseca svibnja, već tadicionalno održava se Hrvatski dan na Daley plaza, središnjem gradskom trgu. Ponuda hrvatskih turističkih destinacija, tiskanih materijala o Hrvatskoj, knjiga i magazina iz Hrvatskog etničkog instituta iz Chicaga, prodaja hrvatskih rukotvorina, hrane i slatkiša dovela je mnoge posjetitelje i prolaznike. Već nekoliko godina zaredom na ovom središnjem trgu su izloženi veliki plakati i slike o poznatim osobama iz hrvatske povijesti te su obrađene osobe poput Penkale, Marka Polo, Ivana Meštrovića, Janice Kostelić, teme poput kravate, psa Dalmatinca, fenomena Međugorja i drugih.(fra J.Grbes)
Add a comment        
 

 
Gordana Getoš MagdićJasno je da u demokratskom društvu postoje različita mišljenja i različite političke opcije, uglavnom sukobljavajući se oko načina kako poboljšati kvalitetu života, kako doći do napretka. Rasprave se vode oko socijalnih razlika, gospodarskih prilika. Ili pravaca u kulturi. Nigdje na svijetu toliko oprečnih stavova i pokušaja da se manjina nametne većini u najbitnim pitanjima samog opstanka države, kao u Hrvatskoj! I to države koja je tek stvorena u vlastitoj krvi i vlastitim žrtvama, koja još i danas ne zna gdje se nalaze posmrtni ostaci preko 1000 osoba. Ali kao što su u obrambenom ratu postojale dvije Hrvatske, tako postoje i danas. Ona ravnodušna, dapače neprijateljski raspoložena, štiteći „ljudska prava“ nikad nije stala u obranu hrvatskih prava čekajući da „intermezzo“ između SFRJ i novih „balkanskih integracija“ bude što kraći. Koriste to vrijeme vrlo aktivno, glasno.- sveprisutno u medijima. Znam da to sve i košta. Odakle novac? Pa naravno, od dobrohotne države koja u strahu da ne bude prokazana kao nedemokratska plaća sve redom.(D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
Branimir GlavašDonosimo komentar dr. med. Ružice Ćavar, predsjednice Hrvatskog pokreta za život i obitelj i članice Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva u povodu presude generalu Branimiru Glavašu i suoptuženima, izrečene dana 8. svibnja 2009. godine na Županijskom sudu u Zagrebu, od strane sudskoga vijeća na čelu sa sucem Željkom Horvatovićem. "Kao što je poznato, sramotna i apsurdna prvostupanjska presuda glasi: za generala Branimira Glavaša 10 godina zatvora, za pukovnika Ivicu Krnjaka 8 godina, za Gordanu Getoš-Magdić 7 godina, te za hrvatske branitelje Dinu Kontića, Tihomira Valentića i Zdravka Dragića po 5 godina zatvora. Branimir Glavaš i Gordana Getoš-Magdić nisu bili nazočni izricanju presude, te nisu odmah završili u zatvoru, dok ostala četvorica branitelja to na žalost jesu! Budući da sam to apsurdno suđenje pratila od samoga početka, to jest od 15. listopada 2007. godine, u ime udruga Hrvatskoga pokreta za život i obitelj i Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, želim izreći svoj komentar. "(R.Ćavar)
Add a comment        
 

 
SavudrijaBilo je zanimljivo pratiti kako su naši političari sjetili struke u trenutcima kada su na stolu imali ponudu Ollija Rehna zbog koje ne bi u Hrvatskoj mogli politički preživjeti ako ju prihvate. No, Olli Rehn prilagodio je ponudu toj činjenici i hrvatski političari učinili su jednoglasno ono u što su se zaklinjali da ne će učiniti - pristali su isporučiti Hrvatsku ad hoc sudu kako bi on rješavao granicu sa Slovenijom. No, mišljenje struke jednoglasje današnje hrvatske političke "elite" ne može promijeniti, pa mi u nastavku donosimo tekst dr. Davora Vidasa, neospornog autoriteta na području prava mora, vezan za razgraničenje u Piranskom/Savudrijskom zaljevu. "Moderno je govoriti o kompromisu. To će svakom razumnom političaru dobro zazvučati. U današnjem složenom i međusobno povezanom svijetu rijetka su crno-bijela rješenja. Zato treba tražiti kompromise. Tako je ”kompromis” često rabljen, a nerijetko i zlorabljen pojam. Mudrac mora biti sposoban razlučiti područje u kojem kompromis treba tražiti od područja u kojemu ga ne može i, štoviše, ne smije biti. Mudrost je upravo u tome – znati sagledati okvire unutar kojih se krećemo i vidjeti granice koje ne prelazimo."
Add a comment        
Sri, 16-10-2019, 08:04:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.