Slobodan LangU Haagu se sudi „Oluji“ kao navodno zločinačkoj akciji, optužujući i mrtve na čelu s pokojnim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Hrvatskoj se postavljaju stalno nove prepreke prijemu u Europsku Uniju. Svijet je zaokupljen krizom a Hrvatsko političko vodstvo odvojeno je od naroda, znanja, vjere, iskustva i domoljublja. Pokušavaju mađioničarski rješavati probleme koje su sami izazvali, ne znaju što da rade, boje se okupiti narod i ne vjeruju da ih se uopće može riješiti. Hrvatski vlak iskače iz pruge, a ljudi stradavaju. Predsjednica vlade pokazuje svoju širinu odbijajući ostavku odgovornog ministra. Ipak danas mi je najvažnije poručiti Vama da ova kriza nije posebno značajna, a pogotovo nije nerješiva. Ne radi se ni o financiijskoj ni gospodarskoj, već prije svega moralnoj krizi. Tako dugo dok ne osiguramo da Hrvatsku vode ljudi provjerenog domoljublja, poštenja, skromnosti, djelotvornosti i mudrosti, nećemo riješiti ni gospodarska ni druga pitanja. U Hrvatskoj js netočno, pogrešno i zlonamjerno prikazuje prošlost. (dr.S.Lang)
Add a comment        
 

 
BiHU narednih nekoliko poglavlja ili dijelova ovoga rada uz feudalnu kraljevinu Bosnu, političke odnose vremena te humsko, odnosno hercegovačko plemstvo doba, bit će riječi i o životu bosanske kraljice Katarine Tomaš, u širim društvenim krugovima imenom poznatije kao Katarina (Vukčić) Kosača. Kronološkim redom će biti obrađeni najznačajniji događaji njenog života, a posebno izdvojene neke "epizode" za koje se smatra da su ili da bi mogle imati utjecaja na njene životne odluke od njenog rođenja do godine pada kraljevine Bosne 1463. pod tursku vlast, pa sve do njene smrti - 1478. godine u Rimu. Područje rada neće obuhvaćati mnoga imena političkih sudionika vremena tj. nema namjeru baviti se brojnim podacima i činjenicama vezanim uz političke prilike, istorodne vladajuće struje, frakcije ili tzv. plemenitaške kuće, inozemne utjecaje doba, pojedince itd. - Naravno, osim pojedinih ključnih. Takav osvrt uzeo bi mnogo vremena i prostora te vjerojatno skrenuo sa prave putanje čitateljevu pozornost kao i ovaj rad kojem je namjera biti uputstven te priručnikom u svrhu stručnog savjetništva u stvaranju određenog scenarija - ili nekog sličnog slikovnog ili glumačkog uprizorenja. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
zametakMoj prijedlog na ovome portalu (Lex Kurjak ante portas?) aktivno se i javno, gdje je to još ipak moguće, oduprijeti lijevoekstremističkim i nadasve relativističkim pozicijama većine hrvatskih elektroničkih medija glede Zakona o umjetno potpomugnutoj oplodnji, izgleda da nije naišao na plodno tlo. Naprotiv, čini se da su prokatolički pristupi ovoj problematici već unaprijed rezignirali, biva mi ne sudjelujemo u „manipulacijama radi njihovog opovrgavanja“. Stoga je već sada skoro sigurno da će novi Milinovićev zakon završiti u korpi staroga papira, dočim će uskrsnuti poznata praksa Asima Kurjaka, sada s daleko sofisticiranijim tehničkim mogućnostima manipulacije, budući da u javnost dopiru isključivo ekstremističke pozicije glede umjetne oplodnje.(Z.Pandžić)
Add a comment        
 

 
VatikanPovodom donošenja novog zakona, ovih dana problem pravnog reguliranja umjetne oplodnje u Republici Hrvatskoj našao se u središtu zanimanja medija, političara i šire javnosti. O ovoj temi i mi smo na Portalu do sada posvetili dosta prostora, vidjeti recimo "Puno toga nije primjereno" i "Lex Kurjak ante portas?" . Reklo bi se da su cijelu gužvu do sada najbolje iskoristili kritičari novog zakona s liberalnih i tržišnih pozicija te na njoj skupili, i nema sumnje, nastavit će skupljati ono što ih najviše zanima - političke bodove. Što se tiče predlagača zakona, odnosno ministra Milinovića, na prigovore kako je zakon ustupak Katoličkoj Crkvi odgovorio je kako zakona uopće ne bi bilo kada bi o tome odlučivala Katolička crkva. Radi pojašnjenja stajališta Katoličke Crkve u svezi umjetne oplodnje u nastavku donosimo tekst koji se podrobno osvrće na Crkveni nauk.(mm)
Add a comment        
 

 
don Franjo GlasnovićZasigurno nitko inteligentan, normalan i racionalan, pogotovo danas kada je sve u recesiji i krizi, ne želi nasjesti na prijevaru i obmanu, prema onoj narodnoj: «ne prodaji mi rog za svijeću.» Ma koliko se mi trudili i pazili, suvremeni «menadžeri kulture» ploveći brodom po Jadranu pokušavaju pod krinkom velikih kulturnih događaja i hit predstava na perfidan i neprimjeren način «prodati» komedije u kojima se izruguju i vrijeđaju Katoličke svetinje. U organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Skradina u sklopu kulturnog ljeta 17. srpnja 2009. na Trgu Male Gospe u Skradinu, zagrebačka kazališna skupina «Histrioni» izvela je predstavu: «Legenda o Sv. Muhli ili al’ su je(b)li stari vlaji» u kojoj se na neprimjeren i krajnje bezobrazan način vrijeđaju i izruguju Katoličke svetinje: redovnici, redovnice, Crkva i dogma o Djevičanskom začeću BDM. (don F.Glasnović)
Add a comment        
 

 
DjecaIz njemačke perspektive gledano otužna je ovih dana hrvatska medijska i politička svakodnevica, barem ona koju podastiru elektronički mediji glede Zakona od medicinski potpomognutoj oplodnji. Mediji, bili navodno lijevi ili navodno desni, unisono popljuvaše ministra Milinovića i rečeni zakon, uglavnom zbog toga što navodno u neravnopravan položaj stavlja pojedince, uglavnom žene homoseksulane spolne orijentcacije, prema vjenčanim heteroseksualnim parovima. Biva, prvima se zabranjuje dobiti dijete. Ipak, usprkos nekim nedostatcima i nedorečenostima, novi je zakon daleko bolji od dosadašnjega, pa ga treba braniti da se ne ponovi scenarij s neradnom nedjeljom. Medijska kampanja je posve prozirna, scenarij podsjeća na dejà vu.(Z.Pandžić)
Add a comment        
 

 
BiHPad Bosne i nešto kasnije Hercegovine (nazivom izvorno Humske), nanio je tako ogromnu štetu hrvatskom narodnom biću, posljedice čega će se osjećati sve do novijeg doba, umnogome i danas tj. na navedenim područjima na kojima obitavaju Hrvati. Najbolji primjer takvih posljedica i narušenih vjerskih, kulturalnih te nacionalnih odnosa predstavlja grad Mostar koji je danas pod stranom upravom i međunarodno-policijskim nadzorom. Grad je od kratkog ali krvavog muslimansko-hrvatskog sukoba 1993. i 1994. godine strogom vjerskom, nacionalnom i kulturološkom nevidljivom granicom podijeljen na dva dijela. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiH1463. je godina konačnog pada Bosne pod Turke. No, malo je poznato da se tadašnja još mlada i vrlo nesigurna kraljevina opirala navali napadača od početka XV. stoljeća. Naime, mnogi europski vladari i moćnici dugo su ignorirali opasnost od Osmanlija kao od sile koja će, ako ugrozi temelje hrvatskih zemalja i vojvodstava, ugroziti i same temelje Europe. Koliko je strateški važan bio prostor Bosne govori i to da je njenim osvajanjem rukovodio sam sultan Muhamed II. To je trebalo biti novo uporište islama iz kojega će se širiti buduće vojne operacije i na sve ostale kršćanske zemlje.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiHBosna kao zemlja razmjerno bogata raznim materijalima i prirodnim sredstvima (rude, šume, vodeni tokovi itd.) ipak je u mnogim vidovima zaostajala za Europom. U doba procvata feudalnog sustava koji se nije, niti se mogao pokazati human prema običnom čovjeku, u Bosni se ipak nailazi na simbiozu puka sa vladarima iz naroda. Primjeri su toga puštanje da se donekle ukorijeni bogumilstvo koje je siromašni puk gledao sa simpatijama ali koje je donijelo mnoge optužbe i nevolje na vrat banovima i kraljevima. Tu je i razgranata jednostavna umjetnost kroz pučku gradnju i reljefne ukrase koji se najbolje ogledaju na primjeru stećaka. (M.Škarica)
Add a comment        
Pon, 16-09-2019, 15:10:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.