Slobodan LangIz Hrvatskog lista donosimo otvoreno pismo koje je dr. Slobodan Lang napisao novoizabranom predsjedniku Josipoviću, a u kojem iznosi svoje mišljenje o smjeru u kojem bi djelovanje novog prdsjednika trebalo ići u smislu zaštite vitalnih nacionalnih interesa i prosperiteta Hrvatske. "Izabrani ste jer su ljudi osjetili i iskazali svoju stoljetnu želju za pristojnošću među ljudima. Nikada u Hrvatskoj nije postojao trenutak takve slobode. Ovih dana obilježeno je 60 godina svećeničkog rada fra Bonaventure Dude koji je zajedno s Jurom Kaštelanom preveo Bibliju na hrvatski. Otkriven je spomenik Bibliji. Tom prilikom sjetio sam se stoljeća stradanja, ratova, okupacija, progona i svih oblika patnje hrvatskog naroda koji je samo želio da mu se dozvoli biti dobar i pristojan. Izabrani ste da u slobodnoj Hrvatskoj ostvarite taj cilj, da je uvedete u Evropu i tako doprinese toliko potrebnoj pristojnosti i dobroti Europe, a ne da se Hrvatsku izruči na 'civiliziranje' i pljačku."

Add a comment        
 

 

korupcija"Ovaj model trune sam po sebi." Riječi su to Milovana Đilasa, bivšeg visokog jugoslavenskog komunističkog političara, a zatim svjetski poznatog disidenta u Titovoj Jugoslaviji. Njegove riječi prenio je visokotiražni njemački liberalni tjednik, davnog 14. srpnja 1980. godine ( Der Spiegel, "Dieses Modell fault vor sich hin"). I to deset godina prije krvavog raspada modela kojeg je i sam Đilas stvarao. Da li nas to na nešto podsjeća? Ne samo što je Hrvatska blizu rasulu; ona ima vrlo slab legitimitet. Bivšu komunističku Jugoslaviju nisu porušili "ustaški teroristi" ili poslovični "njemački fašisti" - stilske figure na kojima su jugoslavenski novinari i pravosuđe 45 godina gradili negativni legitimitet Jugoslavije. Jugoslavija se raspala od same sebe, jer su njeni tvorci prestali vjerovati u svoje laži. Slobodan Milošević bio je samo ubrzani simptom jugoslavenskog rasula.(dr.T.Sunić)

Add a comment        
 

 

dr. Tomislav SunićU petak 22. siječnja 2010.g. u prostorijama HKM Sindelfingen održano je predavanje dr. Tomislava Sunića o stradanjima Nijemaca tijekom Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije. Dr. Sunić se nazočnima obratio na hrvatskome te njemačkome jeziku. Obrazložio je svoj dolazak pozivom udruge Donauschwaba iz Sindelfingena. Ovo nije moj fiksni predmet o kojemu danas govorim, objasnio je Dr. Sunić, te tvrdi da se mora imati respekt i poštivanje prema svim žrtvama svih naroda. O žrtvama Nijemaca, Hrvata, Talijana, i drugih naroda tijekom i nakon Drugog svjetskog rata se malo ili gotovo ništa nije govorilo niti pisalo u vodećim svjetskim medijima, ja se bavim već duže vremena istraživanjem tih žrtava kao predmetom svoje sudbine, rekao je Sunić. Povijest se nikada ne završava i stoga se lako mogu desiti opet situacije u kojima će biti narodi progonjeni i masakrirani. Dr. Sunić je govorio i o nefunkcioniranju multietničkih zajednica poput bivše Jugoslavije i već današnjih poteškoća EU-e.

Add a comment        
 

 

BiHObjavljujemo tekstove Stjepana Čorkovića i Francisa A. Boyla s opisima zbivanja vezanih za sudske postupke koje je Bosna i Hercegovina vodila protiv Srbije. Iako u tekstu Francisa A. Boyla dominiraju unitaristički pristup Bosni i Hercegovini, pa se primjerice u opisu zbivanja "propušta" objasniti da su upravo hrvatske vojne pobjede okončale rat u BiH, ovakvi materijali su zanimljivi jer otkrivaju kako je političkim pritiscima pravno neupitne postupke moguće dovesti u slijepu ulicu. Tema je posebno aktualna za nas u Hrvatskoj budući da se novoizabrani predsjednik države Ivo Josipović i ministar pravosuđa Ivan Šimonović zalažu za povlačenje hrvatske Tužbe protiv Srbije. Javnosti naravno manje, ali njima je sigurno jako dobro znano kako upravo ova tužba predstavlja zadnju mogućnost da bi Srbija snosila međunarodnopravne posljedice zbog ratova koje je pokrenula početkom devedesetih. Naime, slična takva tužba Bosne i Hercegovine je voljom međunarodne zajednice i sramotnim prikrivanjem dokaza već odbačena, a isto tako ne postoji ni jedna presuda Haaškog suda za područje bivše Jugoslavije u kojoj bi Srbija bila proglašena agresorom na Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu.(mm)

Add a comment        
 

 

JosipovićNovoizabrani hrvatski predsjednik Ivo Josipović na svojoj predsjedničkoj pobjedi morao bi više biti zahvalan onima koji nisu izašli na izbore nego li onima koji su u izbornoj noći slavili njegovu pobjedu uvjereni kao i on da Hrvatska ponovo treba biti crvena. Iz javnih reakcija najobičnijih Hrvata u Hrvatskoj i u svijetu, a posebno iz broja onih koji u predsjedničkim izborima nisu sudjelovali, može se zaključiti da je broj nezadovoljnih njegovim izborom veći od broja onih koji su bili za njega ili onih koji su razočarani porazom njegovog do jučer stranačkog kolege i protukandidata, Milana Bandića. Politička atmosfera u Hrvatskoj, za koju su najodgovorniji oni koji su od 1990. do danas bili na vlasti, išla je u prilog njegovoj pobjedi. Josipovićevim izborom potvrđeno je, kao i u slučaju Stjepana Mesića, da mnogi Hrvati ne shvaćaju važnost demokratskih izbora i vlastitog sudjelovanja u njima. Uslijed nedostatka nacionalne i političke svijesti i slabe organiziranosti, te zbog ljudske i političke nedosljednosti velikog broja članova današnjih političkih (parlamentarnih) stranka, u Hrvatskoj na izbore izlazi mali broj ljudi i zbog toga pobjeđuju kandidati koje ne podupire hrvatska većina.(Š.Letina)

Add a comment        
 

 

InternetU zadnje vrijeme sve je više komentara u kojima učesnici traže pokretanje jednog kvalitetnog medija. Ja bih se najprije osvrnuo na HTV. U zakonu o HRT-u između ostalog stoji i ovo: „U ostvarivanju programskih načela, HR i HTV će osobito: informirati javnost o političkim, gospodarskim, (.....) događajima i pojavama u zemlji i inozemstvu, te osigurati otvorenu i slobodnu raspravu o svim pitanjima od javnog interesa.“ Dakle, bez obzira hoćemo li pokrenuti privatni medij, trebamo upotrijebiti sva moguća demokratska sredstva pritiska kako bi HRT počeo provoditi svoju ulogu u skladu sa zakonom, budući da otvorenu i slobodnu raspravu uopće ne osigurava. HRT radi još puno drugih propusta, ali se ne želim sada na tome zadržavati. Što se tiče našeg medija. Iako postoji medijska praznina i glad za nacionalnim dnevnim novinama, ne bi trebalo ulaziti u tako što prije vremena, zato što za taj projekt trebaju enormna sredstva, a takvo poslovanje predstavlja rizik - iako na duže staze najvjerojatnije profit. Prvi korak, po meni, je pokretanje multimedijskog portala. Širokog spektra. Dodatne rubrike: zabava, film, glazba, foto i audio tehnika, informatika i t. d. Tu naš mlađi naraštaj može puno napraviti. Taj bi se portal u početku mogao ažurirati tjedno (u prosjeku kod svih rubrika).(B.Bralić)

Add a comment        
 

 

sdpPlješćite, građani! (Plaudite cives!) Ovako su glumci u rimsko doba na kraju drame pozivali građane na pljeskanje. Mediji u Hrvatskoj također su, na sličan način, nakon izborne drame pozvali građane da plješću novom izabranom predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću.Bilo je zanimljivo, ali i gnjusno slušati kandidate kako se međusobno ''časte'' u optužbama i uvredama koje će ostati dugo u sjećanjima, ne samo njima (J. B.), nego i građanima, jer jedan od njih toliko legitimno je izabran za predsjednika RH i njegova će nazočnost prizvati ljudima u sjećanje prizore iz izborne drame.''Umjesto sukoba programa, u drugom smo krugu gledali bezobzirno osobno blaćenje protivnika. Umjesto političke debate, opet je, sanaderovskom manirom, nametnut ideološki rat protiv ''crvene Hrvatske'', navodi Lovrićka u Jutarnjem listu. U zaključku kaže: ''Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora svojom je agresivnošću i financijskom dominantnošću pretvorio u zloćudni galimatijas za histeriziranje nacije."(R. Tomić)

Add a comment        
 

 

KaramarkoSvaki put oko izbora, po pravilu je to i vrijeme najogavnije demonizcije Hrvata iz BiH-e u hrvatskim medijima i političkim krugovima, postavlja se retoričko pitanje za neupućene: kako to da je na popisima birača otprilike toliko ljudi koliko Hrvatska ima stanovnika, iako tek punoljetni građani smiju glasovati? Odgovor bi mogao dati ministar unutrašnjih poslova svake normalne vlade u bijelome svijetu, ne i hrvatski ministar Tomislav Karamarko. Razlog je tomu, mogao bi on odgovoriti, činjenica da Hrvati žive ne samo u Hrvatskoj, pa je ukupan broj državljana Republike Hrvatske dana toga i toga, recimo 5 500 000 građana, od kojih se na izbornim spiskovima ne pojavljuju maloljetnici, što opet znači da ukupno imamo oko 4 500 000 birača, dakle otprilike isto toliko koliko Republika Hrvatska ima žitelja. Međutim, svaki Hrvat ima jedan glas, bez obzira gdje imao prebivalište, pa nema „viška birača“.(Z.Pandžić)

Add a comment        
 

 

HaagZavladao je veliki strah od hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije. Na djelu su veliki pritisci s raznih strana kako bi se Hrvatska primorala da odustane od tužbe. Zato je napisana i protutužba Srbije kako bi se stvorio privid međusobnih ustupaka radi budućnosti i dobre suradnje, kako bi se stvorio privid da eto, ne odustaje samo Hrvatska, nego i Srbija od svoje tužbe. Na žalost ta tužba postala je bitan čimbenik koji je utjecao na predsjedničke izbore. Ako bi se na Sudu pravde utvrdila istina o velikosrpskoj agresiji onda bi cijela strategija Haškog suda pala u vodu. Onda bi se potpuno diskreditirala ne samo politika Međunarodne zajednice, nego i znatnog dijela hrvatske politike i političara koji su ne samo bespogovorno prihvaćali krivotvorine Haškog tužiteljstva kao veliku istinu, nego su i propagirali tu neistinu kao istinu i pridonosili čak i pisanju optužnica i pronalaženju lažne argumentacije za takve optužbe. Pala bi u vodu i ambicija Međunarodnog suda u Hagu za područje bivše Jugoslavije da haškim presudama piše povijest raspada Jugoslavije i stvaranja novih država, ali ne istinitu povijest nego krivotvorenu povijest.(prof.dr.Z.Tomac)

Add a comment        
Ned, 5-07-2020, 18:56:06

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.