MesićU Americi predsjednički mandat traje četiri godine. A u Hrvatskoj predsjednički mandat traje pet godina. Kada se zbroji, da Stjepan Mesić je u Hrvatskoj bio dva mandata na vlasti kao predsjednik Republike Hrvatske, to znači deste godina. Ispada da Mesić (je proveo) na predsjedničkom tronu dva i pol mandata. Ono što nitko nema ima Hrvatska. Europa je u svoje društvo primila, objektivno daleko zaostalije zemlje: kao što su Rumunjska i Bugarska, za koje znamo da su iza nas u svakom pogledu. I Albanija i Makedonija će prije u EU nego Hrvatska. Mi ulazimo zadnji u razvijeni svijet. Zbog moralnog aspekta i onoga što se događa u Hrvatskoj, nema budućnosti ovom narodu. Ispada da svi (naši) predsjednici su nešto extra. Jer oni moraju biti duže izabrani na tom mjestu, nego predsjednici u naprijednom svijetu. (B.Stojković)
Add a comment        
 

 
Viktor IvančićČuli ste za Fabriku knjiga iz Beograda? Ne? Šteta, ali ne prevelika. U toj Fabrici našli su naime svoju intelektualnu domovinu neki pisci koji bi, barem podrijetlom, mogli biti iz Hrvatske, tako Dubravka Ugrešić i Viktor Ivančić. Čuli ste za Urgešićku? Svaka čast, ona piše razne romane, veli da je prognanica iz Hrvatske, ali sa stanom i prijevremenom mirovinom u Zagrebu, da joj se nađe. Stoga je njezin odabir, Fabrika knjiga, za prognanicu svakako i dosljedna destinacija tisaka njezine lektire. U Beogradu će se svakako naći i daleko više njezinih čitatelja nego li u Zagrebu. Čuli ste za Viktora Ivančića? Ne? Nikakva šteta. Ipak, da Vas podsjetim, to je bio onaj urednik onih nekoć smrtno ozbiljnih novina Feral Tribune, koji je znao sustavno unovčiti svoju ulogu »žrtve« za »Tuđmanova režima«. Kada su presušili novci za »žrtve Tuđmanova režima« iz bijeloga svijeta, ostale su tek neke nekretnine u Zagrebu i Splitu, uredno upisane na njegovo ime i ime njegove životne družice. Novinari toga listića završiše na ulici, bez plaće i nekretnina. Začudo, Ivančić i nadalje tiskom objavljuje svoje intelektualne ispljuvke, recimo u spomenutoj Fabrici u Beogradu.(Z.Drinovac)
Add a comment        
 

 
Josip MrzljakU utorak, 7. travnja mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup sa suradnicima obišao je grobište "Na sepu" kod Gornjeg Hrašćana u župi Macinec. U pratnji biskupa bili su mons Ivan Godina, biskupov tajnik marko, vlč. Stjepan Markušić, macinski župnik, te članovi Društva za obilježavanje grobišta Stjepan Jovan, Zvonimir Trupković i Franjo Talan te ekipa novinara. Krenulo se u obilazak "otvorenog" grobišta od naselja Trnovec, a nakon što je biskup upoznat s postupcima koji su poduzeti da se zaustave radovi na rekonstrukciji i istraži grobište put kroz polje, uz nasip - grobište, nastavljen je sve do spomen križa gdje su nam se pridružili predstavnici Općine Nedelišće, te članovi Društva iz Čakovca, Josip Kolarić, Mario Marcijuš i ostali, kao i ekipa HTV-a im novinaraka Glasa koncila Jasminka Bakoš Kocijan. Kod spomen križa su zapaljene svijeće, a molitvu za žrtve poubijane u lipnju 1945. godine predvodio je biskup, mons. Josip Mrzljak. Nakom molitve uputili smo se do crkve u Macincu gdje je u 18 sati biskup predvodio misno slčavlje i održao propovijed, a koncelebraciji su se pridružili fra Stanko Belobrajdić, gvardijan franjevačkog samostana iz Čakovca i vlč Josip Drvoderić, župnik župe Sveti Martin iz Donje Voće, iz Gornjevaraždinskog dekanata. U nastavku donosimo pismo biskupa Josipa Mrzljaka tati koji je «nestao» u Vukovaru 1945. godine.
Add a comment        
 

 
IsusIsus je pretrpio svoju muku i podnio tešku smrt na križu upravo za me. Sveti je Pavao u dubokoj vjeri i ljubavi prema Isusu uzviknuo i napisao: „Krist Isus dođe na svijet da spasi grešnike od kojih sam prvi ja“ (1 Tim 1,15). Pavao je imao hrabrosti napisati da je najveći grešnik, da je upravo on prvi za kojeg je Isus umro na križu. A gdje su moje suze da isplačem grijehe svoje, da kažem Isusu: „Oprosti, molim Te!“ Istinu da će Isus trpjeti i umrijeti za naše, bolje reći za moje grijehe, nalazimo već u Starome Zavjetu. Više stotina godina prije Isusova utjelovljenja i smrti na križu, prorok Izaija, nadahnut Duhom Svetim, vidio je i opisao Isusovu muku: „A On je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše Njega satriješe. Na Njega pade kazna - radi našeg mira, Njegove nas rane iscijeliše“ (Izaija 53,4-5). Sve ovo što je prorok Izaija davno napisao, doslovno se ostvarilo na Veliki petak kad je Isus za nas trpio i umro na križu.(p.M.Nikić)
Add a comment        
 

 
Aleksandra ČižmešijaRadi korektne obaviještenosti čitatelja Vašeg internetskog Portala, molim Vas da objavite sljedeće činjenice vezane uz napis prof. dr. sc. Slavka Simića o nepubliciranju matematičkog rukopisa kojeg je za objavljivanje podnio u zbornik radova međunarodne matematičke konferencije Mathematical Inequalities and Applications 2008 (MIA 2008). Konferencija je povodom obilježavanja 60. rođendana akademika Josipa Pečarića održana od 8. do 14. lipnja 2008. u Trogiru, a u njoj je sudjelovalo 135 matematičara iz 27 zemalja. Više o ovoj izuzetno uspješnoj konferenciji može se naći na http://mia2008.ele-math.com. Odabrani radovi sudionika konferencije MIA 2008 bit će u listopadu ove godine objavljeni u zborniku radova, tj. Proceedings of the Conference MIA 2008, i to u dva dijela – po jedan redoviti broj znanstvenih časopisa Mathematical Inequalities and Applications te Journal of Mathematical Inequalities. Osim sudionika, želju za objavljivanjem rada s posvetom akademiku Pečariću u navedenom zborniku iskazalo je i nekoliko uvaženih matematičara s raznih strana svijeta, a radovi su pristizali gotovo do sredine siječnja ove godine. Budući da su njihov broj i kvaliteta uvelike premašili naša očekivanja i izdavačke kapacitete, uredništvo je bilo prisiljeno naknadno dodatno postrožiti kriterije odabira radova.(prof.dr.sc.A.Čižmešija)
Add a comment        
 

 
TitoU svetoj noći na Badnjak 1945. godine je u hrvatskim obiteljima vladala nevjerojatna pustoš jer gotovo da i nije bilo obitelji kojoj nije nedostajao barem jedan njezin nestali član. Unatoč radosnoj vijesti o Isusovu rođenju je Božić 1945. bio najtužniji u cjelokupnoj milenijskoj povijesti hrvatskog naroda. Kada se hrvatskim žrtvama pribroje i židovske žrtve holokausta, hrvatski politički narod je u samo četiri godine doživio dvostruki genocid, i samo je čudo da Hrvati danas uopće postoje, s obzirom na treći genocid kojim su bili izvrgnuti od strane Miloševićeve i Kadijevićeve bande 1990. – 1995. godine. (G.Jurišić)
Add a comment        
 

 
matematikaPrije nekoliko dana znanstvenik i član HKV-a akademik Josip Pečarić Uredništvu je ovog Portala proslijedio prepisku između njega i novinara beogradskog lista NIN, Miljana Paunovića. Pitanja gospodina Paunovića i odgovori akademika Pečarića vezani su uz srbijanskog matematičara dr. Slavka Simića kojem je odbijeno objavljivanje jednog rada u hrvatskom časopisu koji se nalazi na SCIE listi, a kojega je akademik Pečarić glavni urednik. Nakon toga, u Uredništvo Portala pristigao je i odgovor dr. Simića povodom kojeg je akademik Pečarić napisao svoje, po njegovim riječima zaključno pismo na ovu temu pod nazivom "Beogradski ucjenjivač". Ovom prigodom objavljujemo i odgovor dr. Simića na spomenuto pismo.
Add a comment        
 

 
Žarko PuhovskiNedavno se u TV emisiji g. Puhovski žalio na anonimnost nekih internetskih portala koji ga vrijeđaju i zagorčavaju mu život. Zato ga pozivam da javno polemizira na nekom Okruglom stolu gdje će mu sučelice biti netko od sudionika ratnih zbivanja jer očito je da g. Puhovski o tome malo znade. Dosada je sudjelujući u raspravama u studiju bio zaštićen autoritetom voditelja koji se nisu nikada usudili protusloviti njegovim tezama . E pa, zamislite sada je na brisanom prostoru običnih gledatelja, anonimnih građana koji konačno imaju priliku reći što misle o njemu – dugogodišnjem arbitru hrvatskih zbivanja po kojem je Hrvatska bila uglavnom krivac za sve. Prošlo je doba komunističke šutnje i vi kao neprikosnoveni liberal, morate prihvatiti izazov moderne komunkacije – htjeli ili ne. Konačno ćete saznati što ljudi misle o Vama. Čitamo u dnevnom tisku da su žene „Bedema ljubavi“ odbile mirenje s Vama na sudu. Čestitam im - iskrene i dosljedne do kraja. Prevelika je bila uvreda, lažna objeda i neistinita povijesna istina. (D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
Bismilah3. ožujka ove godine navršilo se 145 godina od nastanka prvih rukopisnih novina u Bosni i Hercegovini. Dr. sc. Smiljko Šagolj i fra Jozo Krešo pronašli su u Arhivu samostana u Kreševu dva broja najstarijih rukopisnih novina u Bosni i Hercegovini iz 1864. godine pod nazivom Bismilah („U ime Božje“). Fra Jozo Krešo, svećenik u mirovini u samostanu Kreševo, nakon preciznih i do sada poznatih podataka u „Bibliografijama štampe“ o postojanju rukopisnih novina pod nazivom Bismilah („U ime Božje“) na koje ga je uputio dr. Smiljko Šagolj, uspio je u ostavštini pokojnog fra Stipe Buljana pronaći čak dva broja tih novina, sijući zadovoljstvo o svjedočanstvu tih hrvatskih začetaka novinarstva u Bosni. Radeći na svojoj doktorskoj disertaciji, kaže dr. Šagolj, u više povijesnih djela naišao sam na podatak da je fra Frano Momčinović izdavao rukopisne novine (dakle, rukom pisane i u više primjeraka prepisivane) u Ponijevu kod Novog Šehera kraj Žepča, i to „iza 1864. godine“. O tomu je najbolje podatke dao dr. fra Danijel Ban u Franjevačkom glasniku za 1937. u tekstu “Jedna bilješka iz kulturne povijesti bosanskih franjevaca XIX. stoljeća“ koji je ”donio“ sljedeći ogled iz lista: “Uredništvo nad oborenim ćošetom. – Cijena: list i pulja – Broj 2 – Gdje i prvi – Godina iza 1864. – kakva je mjeseca, ne znamo, jer je oblačno; a ni dana, jer kalendara novog još nejmamo. – Uređuje, tiska i naklada Pritucalo Smetenović”.(M.Vuković)
Add a comment        
Sri, 13-11-2019, 23:53:35

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.