Don Josip ČorićDonosimo izlaganje prof. dr. sc. don Josipa Čorića s predstavljanja knjige "Thompson u očima hrvatskih intelektualaca"  održanom 29. travnja 2009.u Splitu. "I kada takvom čovjeku koji ne laže, nego se trudi istinu, pravdu, mir i ljubav živjeti s oba plućna krila tzv. antifašisti, a u biti nacifašisti ne dopuštaju doći u pojedine dijelove hrvatske zemlje kroz koje slobodno šeću oni koji su ne samo kroz četiri godine Domovinskog rata nego i kroz onaj II. svjetski rat, tamanili sve hrvatsko – njima se priređuju svečani dočeci – jer bratstvo jedinstvo biblijskih Kajina želi biti besmrtno. Sarkastički sam se nasmijao kada je simbiotički dvojac aktualnog hrvatskog predsjednika javno se hvalio kako je uspio dobiti potporu Pantovčaka i onemogućiti dolazak u Istru čije je 'hrvatstvo drukčije od ruralnog hrvatstva Marka Perkovića.' Drugi suradnik Damirov će izjaviti u stilu Musolinijevskih smjernica kako nema smisla dati Arenu Thompsonu, jer neće biti dovoljno gledatelja."
Add a comment        
 

 
Zrinski i FrankopanI ove godine, tridesetog travnja, obilježena je, u hrvatskoj prijestolnici, zagrebačkoj katedrali, 338. obljetnica pogubljenja hrvatskog bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, svetom misom zadušnicom. Položeni su vijenci uglavnom iz čakovečko-međimurske županije, na njihove grobove, a na spomen biste samo od strane Hrvatskog pokreta za život i obitelj te Braće Hrvatskog zmaja. Prvoga puta stavljena je na portalu bista i počasna hrvatska lenta, u znak banske dužnosti i časti Bana Petra Zrinskoga i njegova šurjaka Krste Frankopana, sa željom da stalno simbolizira ovoga Bana, državnika ondašnje Hrvatske, kojemu je carski Beč, u Bečkom Novom Mjestu, odsjekao glavu, skupa sa Krstom Frankopanom, zato što su pokušali ujediniti Hrvatsku.(M.Ćavar)
Add a comment        
 

 
LovinacIako je Gradsko vijeće na svojoj sjednici održanoj 8. studenog 2004. godine, donijelo je Odluku da se 38. strijeljanih domoljuba nakon oslobođenja Splita u listopadu 1944. god. (24. streljani 2. studenog 1944 i 14. streljani 15. studenog 1944) od strane Titove vojske, i presudom Vojnog suda Oblasti VIII korpusa NOVJ br. 154/1044. izrečene kasno u noć i bez prava na saslušanje i obranu ubijeni i pod okriljem noći te bačenih u jamu-grobnicu na Lovrincu, dostojno obilježi podizanjem spomenika stradalima od nositelja moći – s imenima – nije se do danas stiglo dalje od papirologije.!!! Na žalost, prošlo je već pet godine a da se Zaključak Gradskog vijeća nije ispoštovan. Ne znamo razlog i ako je u više navrata od strane još tadašnjeg gradonačelnika Zvonimira Puljića (danas zastupnik u Saboru) bilo obećano da će se nevinim žrtvama komunističkog zločin ispoštovati zaključak i postaviti spomenik, jer njihovu mučeničku smrt ne smijemo zaboraviti. To osobito, jer se pouzdano znaju imena i prezimena koja su uz drvored čempresa, jame danas ograđene od strane rodbine i prijatelja, streljani i bačeni u jamu na istočnoj strani groblja Lovrinac, samo zato što su bili Hrvati i vjernici.(Udruga Hrvatski domobran)
Add a comment        
 

 
Mesić i SanaderNa desnom ramenu „desnog“ predsjednika vlade i lijevom ramenu „lijevog“ predsjednika države stoji tabla s imenom Trga maršale Josipa Broza Tita, komunističkog maršala propale Jugoslavije. Njemu su se njegovi drugovi zaklinjani da će on živjeti u njihovim srcima i nakon prirodne smrti. Kad na ovaj trg u Zagrebu dođe sto tisuća ljudi prosvjedovati, tabla će sama pasti. Do tada Maršal je navodno mrtav iako u njima i po njima živi. Na Trgu maršala Josipa Broza Tita se nalazi vremenska točka sukoba između prošlosti i budućnosti, križanje na kojem se razilaze hrvatska prošlost i budućnost. Hrvati su još uvijek zarobljenici nametnute prošlosti. Mrtvaci u kojima mrtvac živi traže da mi Hrvati svoju prošlost ostavimo njihovim povjesničarima; žele nam je trajno otuđiti kao da ona nije naše privatno vlasništvo. Kao što je prošlost Titovih drugova nekoć vladala našom budućnošću tako sada naša budućnost teži ovladati svojom prošlošću podvrgavajući je sebi da bi mogla živjeti slobodno. (V.Ljubičić)
Add a comment        
 

 
TitoPo završetku Drugog svjetskog rata i nakon predaje Hrvatskih oružanih snaga NDH od oko 300.000 vojnika i velikoga broja civila, oko 200.000, žena, djece i staraca, saveznicima, na čelu sa Englezima, na Bleiburškom polju, 15. svibnja 1945., ta razoružana hrvatska vojska i taj narod su na prevaru predani u ruke svojih najgorih neprijatelja, postrojbama takozvane Jugoslavenske narodne armije, tj. partizanima. Ubrzo je, kao što znamo, započelo njihovo brutalno ubijanje, u Sloveniji i diljem Križnih puteva, kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, sve do Makedonije. Danas znamo za oko 500 Hudih jama i crnih grobišta u Sloveniji, te oko 800 u Republici Hrvatskoj i oko 90 u Bosni i Hercegovini. Mnoga grobišta još nisu otkrivena niti obilježena. Ti strašni zločini nad zarobljenom hrvatskom vojskom i hrvatskim narodom, dogodili su se protiv svakoga ljudskog i humanitarnog prava i apsolutno protivno Ženevskim konvencijama o ratnom pravu, čija potpisnica je bila i NDH. Do danas, u Republici Hrvatskoj, pa niti u Sloveniji i BiH, nitko nije za te zločine ni pravno ni moralno odgovarao, i pored Rezolucije 1481. Skupštine Europskoga parlamenta, od 25. siječnja 2006. godine, o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, te Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, od 3. srpnja 2006. godine.(dr.R.Ćavar)
Add a comment        
 

 
RuševoU selu Ruševu u Požeštini, 40-tak kilometara udaljenom od Đakova, u organizaciji Hrvatskoga društva političkih zatvorenika – Ogranka Đakovo, održana je peta po redu komemoracija žrtvama komunističkog terora, odnosno partizanskih jedinica 21. srpske i 6. ličke divizije, koje su po ulasku u Đakovo 17. travnja 1945. provodile brojna uhićenja i smaknuća. Tako je skupina od oko 200 ljudi, vojnika i civila, mahom Đakovčana i stanovnika okolnih sela, otjerana u koloni u četveroredu vezana žicom u Ruševo, gdje su po sjećanju preživjelih zvjerski ubijeni. Prema sjećanju djece ubijenih, listu za likvidaciju sastavljali su domaći komunisti, članovi Narodnooslobodilačkih odbora. (S.i P.Šola)
Add a comment        
 

 
LustracijaPojam lustracije i dekomunizacije jedna je stvar, no njihova pravna praksa sasvim je druga stvar - i praktički neizvediva u Hrvatskoj. Zašto? Odmah se postavlja pitanje kako i u kojoj mjeri pravno pokrenuti dekomunizaciju. Kojim kronološkim redom? Odgovore na ta pitanja pokušao je dati Tomislav Sunić -književnik, prevoditelj i bivši profesor politologije u SAD-u, u svome komentaru objavljenom u Hrvatskom listu. "Koje slojeve hrvatskog stanovništva i koje struke ona mora obuhvatiti? Koliko duboko ona mora zadirati? Moraju li žrtve moguće lustracije, tj. dekomunizacije, biti samo članovi bivše KPH ili, pak, njihovi pomagači - od kojih većina njih nikada nisu bili članovi KPJ ili KPH, ali koji su igrali bitnu ulogu u intelektualnom, diplomatskom i medijskom legitimiranju jugoslavenskog komunističkog terora? Želja velikog broja Hrvata za dekomunizacijom Hrvatske dobrim dijelom temelji se na rezoluciji Europskog vijeća (1481.) od 3. veljače 2006., koja oštro osuđuje komunističke zločine. No ta rezolucija nije pravomoćna. Za tekst rezolucije glasovalo je 99 europskih zastupnika, a protiv teksta rezolucije 42 zastupnika. Nakon toga bilo je dosta medijskih službenih i neslužbenih svađa i kritika povodom donošenja rezolucije, pogotovo od strane Rusije, kao i kod brojnih ljevičarskih i liberalnih intelektualaca diljem Europe."(T.Sunić)
Add a comment        
 

 
MesićU Americi predsjednički mandat traje četiri godine. A u Hrvatskoj predsjednički mandat traje pet godina. Kada se zbroji, da Stjepan Mesić je u Hrvatskoj bio dva mandata na vlasti kao predsjednik Republike Hrvatske, to znači deste godina. Ispada da Mesić (je proveo) na predsjedničkom tronu dva i pol mandata. Ono što nitko nema ima Hrvatska. Europa je u svoje društvo primila, objektivno daleko zaostalije zemlje: kao što su Rumunjska i Bugarska, za koje znamo da su iza nas u svakom pogledu. I Albanija i Makedonija će prije u EU nego Hrvatska. Mi ulazimo zadnji u razvijeni svijet. Zbog moralnog aspekta i onoga što se događa u Hrvatskoj, nema budućnosti ovom narodu. Ispada da svi (naši) predsjednici su nešto extra. Jer oni moraju biti duže izabrani na tom mjestu, nego predsjednici u naprijednom svijetu. (B.Stojković)
Add a comment        
 

 
Viktor IvančićČuli ste za Fabriku knjiga iz Beograda? Ne? Šteta, ali ne prevelika. U toj Fabrici našli su naime svoju intelektualnu domovinu neki pisci koji bi, barem podrijetlom, mogli biti iz Hrvatske, tako Dubravka Ugrešić i Viktor Ivančić. Čuli ste za Urgešićku? Svaka čast, ona piše razne romane, veli da je prognanica iz Hrvatske, ali sa stanom i prijevremenom mirovinom u Zagrebu, da joj se nađe. Stoga je njezin odabir, Fabrika knjiga, za prognanicu svakako i dosljedna destinacija tisaka njezine lektire. U Beogradu će se svakako naći i daleko više njezinih čitatelja nego li u Zagrebu. Čuli ste za Viktora Ivančića? Ne? Nikakva šteta. Ipak, da Vas podsjetim, to je bio onaj urednik onih nekoć smrtno ozbiljnih novina Feral Tribune, koji je znao sustavno unovčiti svoju ulogu »žrtve« za »Tuđmanova režima«. Kada su presušili novci za »žrtve Tuđmanova režima« iz bijeloga svijeta, ostale su tek neke nekretnine u Zagrebu i Splitu, uredno upisane na njegovo ime i ime njegove životne družice. Novinari toga listića završiše na ulici, bez plaće i nekretnina. Začudo, Ivančić i nadalje tiskom objavljuje svoje intelektualne ispljuvke, recimo u spomenutoj Fabrici u Beogradu.(Z.Drinovac)
Add a comment        
Uto, 12-11-2019, 00:27:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.