don Franjo GlasnovićZasigurno nitko inteligentan, normalan i racionalan, pogotovo danas kada je sve u recesiji i krizi, ne želi nasjesti na prijevaru i obmanu, prema onoj narodnoj: «ne prodaji mi rog za svijeću.» Ma koliko se mi trudili i pazili, suvremeni «menadžeri kulture» ploveći brodom po Jadranu pokušavaju pod krinkom velikih kulturnih događaja i hit predstava na perfidan i neprimjeren način «prodati» komedije u kojima se izruguju i vrijeđaju Katoličke svetinje. U organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Skradina u sklopu kulturnog ljeta 17. srpnja 2009. na Trgu Male Gospe u Skradinu, zagrebačka kazališna skupina «Histrioni» izvela je predstavu: «Legenda o Sv. Muhli ili al’ su je(b)li stari vlaji» u kojoj se na neprimjeren i krajnje bezobrazan način vrijeđaju i izruguju Katoličke svetinje: redovnici, redovnice, Crkva i dogma o Djevičanskom začeću BDM. (don F.Glasnović)
Add a comment        
 

 
DjecaIz njemačke perspektive gledano otužna je ovih dana hrvatska medijska i politička svakodnevica, barem ona koju podastiru elektronički mediji glede Zakona od medicinski potpomognutoj oplodnji. Mediji, bili navodno lijevi ili navodno desni, unisono popljuvaše ministra Milinovića i rečeni zakon, uglavnom zbog toga što navodno u neravnopravan položaj stavlja pojedince, uglavnom žene homoseksulane spolne orijentcacije, prema vjenčanim heteroseksualnim parovima. Biva, prvima se zabranjuje dobiti dijete. Ipak, usprkos nekim nedostatcima i nedorečenostima, novi je zakon daleko bolji od dosadašnjega, pa ga treba braniti da se ne ponovi scenarij s neradnom nedjeljom. Medijska kampanja je posve prozirna, scenarij podsjeća na dejà vu.(Z.Pandžić)
Add a comment        
 

 
BiHPad Bosne i nešto kasnije Hercegovine (nazivom izvorno Humske), nanio je tako ogromnu štetu hrvatskom narodnom biću, posljedice čega će se osjećati sve do novijeg doba, umnogome i danas tj. na navedenim područjima na kojima obitavaju Hrvati. Najbolji primjer takvih posljedica i narušenih vjerskih, kulturalnih te nacionalnih odnosa predstavlja grad Mostar koji je danas pod stranom upravom i međunarodno-policijskim nadzorom. Grad je od kratkog ali krvavog muslimansko-hrvatskog sukoba 1993. i 1994. godine strogom vjerskom, nacionalnom i kulturološkom nevidljivom granicom podijeljen na dva dijela. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiH1463. je godina konačnog pada Bosne pod Turke. No, malo je poznato da se tadašnja još mlada i vrlo nesigurna kraljevina opirala navali napadača od početka XV. stoljeća. Naime, mnogi europski vladari i moćnici dugo su ignorirali opasnost od Osmanlija kao od sile koja će, ako ugrozi temelje hrvatskih zemalja i vojvodstava, ugroziti i same temelje Europe. Koliko je strateški važan bio prostor Bosne govori i to da je njenim osvajanjem rukovodio sam sultan Muhamed II. To je trebalo biti novo uporište islama iz kojega će se širiti buduće vojne operacije i na sve ostale kršćanske zemlje.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiHBosna kao zemlja razmjerno bogata raznim materijalima i prirodnim sredstvima (rude, šume, vodeni tokovi itd.) ipak je u mnogim vidovima zaostajala za Europom. U doba procvata feudalnog sustava koji se nije, niti se mogao pokazati human prema običnom čovjeku, u Bosni se ipak nailazi na simbiozu puka sa vladarima iz naroda. Primjeri su toga puštanje da se donekle ukorijeni bogumilstvo koje je siromašni puk gledao sa simpatijama ali koje je donijelo mnoge optužbe i nevolje na vrat banovima i kraljevima. Tu je i razgranata jednostavna umjetnost kroz pučku gradnju i reljefne ukrase koji se najbolje ogledaju na primjeru stećaka. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiHKotromanići su prvotno banska, a potom i bosansko-humska kraljevska kuća čije izvorno porijeklo do danas ostaje obavijeno maglom tajanstvenosti. Postoje razne teorije o mogućim zemljopisnim krajevima njihovog porijekla no umnogome ih se te pri samom spomenu misaono veže uz središnju Bosnu. Uspinjući se na vlast u XIII. st. bili su donekle svjesni svoje vezanosti za zapad i zemlju maticu – Hrvatsku, tako da će to uroditi stalnom težnjom ka širenju prema njoj. Svako malo vremena, svojatanja srpskih (dosta moćni car Stefan Dušan i sin mu Stefan Uroš iz dinastije Nemanjića) i ugarskih vladara, Bosnu su ugrožavale izvana i rušile joj stalnost i snagu koju je polagano skupljala kroz doba narodnih vladara – banova. Srpsko Carstvo od sedamdesetih godina XIV. stoljeća bi ubrzano i opasno ugroženo napadima Turaka te naglo oslabi…, da bi to odjednom iskoristio ban Tvrtko koji bi u srodstvu sa Nemanjićima, uzevši posjede Nemanjića po Humu, Podrinju i Travunji (Trebinju), sve do Nikšića tj. dijelova Raške.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
bihPuk koji je nastavao Bosnu imao je isto plemensko uređenje, društveni sustav, tradiciju i vjerovanja kao u Hrvatskoj ali je ponešto bivao nesklon naglijim i većim promjenama u dogmatsko-vjerskom smislu. Bio je primjetan otpor i nepovjerenje prema vjerskim idejama i silnicama koje su dolazile iz centara moći u Bizantu, Austriji, Njemačkoj, Ugarskoj , Italiji ili Francuskoj. Dolazi tako do bitnih opiranja vanjskim reformatorskim pokušajima naročito u religijskim pitanjima društvene svakodnevice. No već za poznatog i u narodu omiljenog Kulina bana (1180-1204.), kojeg je na vlast postavio bizantski car Manuel, javljaju se prve ozbiljne sumnje o bogumilskoj herezi i banovoj sumnjivoj pripadnosti Crkvi bosanskoj. Kulin je kasnije vazal ugarsko – hrvatskog kralja Bele III… i možda gradi crkve u potvrdu svoje vjernosti katoličkoj crkvi i nauku. Optužbe o krivovjerstvu jako opterećuju bosanske vladare koji se žele često opravdati te dokazati da nisu krivovjerci podižući spomenike sa napisima ili poklanjajući posjede pojedinim svećeničkim redovima. To je svakako bitan dokaz, budući da bogumilstvo ne pozna slične materijalne elemente.
Add a comment        
 

 
Srednjovjekovna BosnaProstor omeđen rijekama; na istoku Drinom, na sjeveru Savom, zapadu Unom i na krajnjem jugu Neretvom (otprilike kao u današnjim granicama, no ponešto manjeg obujma), predstavljao je donekle za uvjete ranog srednjeg vijeka prirodnim mogućnostima bogatu zemlju tj. nešto kasnije, mladu kraljevinu bosansku. Prvi zemljicu Bosnu spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u X. st. Ona tada egzistira u poriječju gornje Bosne te na istok do Drine, na zapadu između Vrbasa i rijeke Bosne a na sjeveru od klanca Vranduka do Zvornika. Kako je povezanost sa hrvatskim velikašima, kraljevima i dinastima uvijek bila jaka, a naročito u doba Tomislava (početkom X. st.), sve do Dmitra Zvonimira, Petra Krešimira, pa do Pacta Conventa-e na početku XII. st., kada se ugarski kralj Koloman stavlja na čelo zajedničke kraljevine hrvatsko-ugarske, početaka križarskih vojni i dalje do početaka renesansnog doba., trajala je skoro ''pupčana povezanost'' Bosne i Hrvatske kao vidno moćnije kraljevine. Točnije, ona je sve od VII. st. bila sastavnica Bijelo-Hrvatske države. I negdje u vrijeme slabljenja vlasti hrvatskih narodnih kraljeva, počinju u Bosni saživljavati prve snage domaćih vladara - banova koji će biti nosioci buduće plemstvene strukture. Suvereno i ponosno proglašenje bana Kulina rečenicom: >Ja ban bos'nski Kulin!..> - kao da se izdiže iz plemenske podređenosti prema primorskim centrima vlasti i želi da živi samostalno te feudalno uređeno, negdje gore u brdima, dolinama ili ponad riječnih kotlina srednje Bosne.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
Ruzarij za Hrvatski križni putU prigodi 64. obljetnice blajburške tragedije Glas Koncila je objavio jedinstvenu meditativnu reminiscenciju o stradanju hrvatskog naroda pod naslovom "Ruzarij za Hrvatski križni put" iz pera mladog splitskog autora Mikija Bratanića, popraćenu ilustracijama s. Pie Pađen i izvornim fotografijama stradanja hrvatskih vojnika i civila tijekom 1945. godine. "Dugo mi je trebalo da shvatim i spoznam što znači izraz hrvatska šutnja, što je strah i što je strahota. Čuđenje je bivalo sve jače kako su prolazile godine u novoj i slobodnoj državi Hrvatskoj, a ja sam se i dalje morao spuštati u moj podzemni svijet ne bih li čuo tužne priče, i to tiho, opet tiho. Razočaranje je bilo potpuno kad sam i dalje gledao strah u ljudima koji su proživjeli strahotu. Pa zar mi sad ne živimo u svojoj, slobodnoj Hrvatskoj? Zar ne možemo slobodno reći istinu? Sva moja traženja odgovora na ovo pitanje svela su se na jedno: možemo, samo tiho, da ne uznemirimo savjest onih koji su strahote činili, a pogotovo da ne uznemirimo baštinike te strahote", piše Bratanić tumačeći razloge nastajanja Ruzarija za Hrvatski križni put, ističući da je ruzarij ili krunica najljepša molitva koju je čovjek smislio, a nastala u sudbonosnim trenucima za kršćanstvo, te je jedino što preostaje pružiti ljudima iz njegova podzemnog svijeta.
Add a comment        
Čet, 14-11-2019, 00:27:07

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.