RHMoja Hrvatska. Moja zemlja, država, domovina. Danas je na rubu. Rubu ponora. Rubu samosvojnosti, ponosa, dostojanstva, državotvornosti, nacionalnih vrijednosti, istine, samopoštovanja, Božje, ljudske i historijske pravde. Pred ponorom gubitka Sebe. Na rubu plača njezinih sinova, ratnih invalida, ratnih udovica, siročadi, svih istinskih domoljuba. Ponovo je objesiše oni koji je ne vole, koji je mrze, koji se nikada nisu pomirili sa njezinim uskrsnućem.Sadašnji i bivši predsjednici i njihovi savjetnici, političari vladajući i oporbeni, saborski zastupnici, koalicije i savezi, „utjecajni novinari" razbacani po svim značajnijim elektronskim i tiskanim medijima, „književnici" i „kulturni radnici", portali, na mlazni pogon medijski promovirani „antifašisti", „nevladine udruge", „borci za ljudska prava", bjelosvjetski i „eurounijaški" hohštapleri i protuhe kao lešinari, fragment po fragment otkidaju od živog hrvatskog tkiva, žureći se da pod noge najvećih hrvatskih neprijatelja, u istočnom nam prekodrinskom susjedstvu kao i „uljuđenom europskom zapadu" kao svoj prinos, na pladnju prinesu „žrtvu paljenicu" u vidu prije dvadeset godina ponovno rođene, uskrsnule i krvlju svojih najboljih sinova obranjene, tada mlade, jake i ponosne hrvatske države.(T.Stockinger)

Add a comment        
 

 

Zdravko Tomac...Bio bih licemjeran kada bi svjedočio svoju vjeru i svoje obraćenje, kada bih pisao hvalospjeve ljubavi koji su ustvari hvalospjevi Isusu jer Isusu je ljubav, a šutio o napadima i nepravdi koji Ti čine, kada Ti ne bih davao javnu podršku i kada ne bih argumentirano ustao protiv onih ma tko oni bili koji te pokušavaju spriječiti u širenju tvojih životnih zadataka, tvoje životne misije. Nedavno si me kasno navečer nazvao da mi se požališ kao prijatelju. Tada sam Te podsjetio na Isusove riječi "Jao vama kada vas budu samo hvalili", odnosno podsjetio sam Te da si Ti Isusov odabranik i da na neki način moraš slijediti njegovu sudbinu. Isusa su razapeli na križu zli ljudi ali je on svojom ljubavlju pobijedio zlo i smrt kao najveće zlo...(Z.Tomac)

Add a comment        
 

 

ŠtafetaS internetskih stranica www.hrsvijet.net donosimo analizu autora Ilije Zovka pod nazivom "Hrvatstvo i jugoslavenstvo – zakulisne borbe u neovisnoj Hrvatskoj". Zovko između ostaloga piše o obnovi ideje o jugoslavenskoj konfederaciji i pokušaju Mesićevog puča, te o Tuđmanovoj tezi o četvrtini Hrvata koji ne žele samostalnu državu - a koja se u konačnici pokazala istinitom. "Tijekom jednog od obraćanja javnosti prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman procijenio je kako „nekih dvadeset i pet posto ukupnoga pučanstva Republike Hrvatske nije željelo stvaranje Republike Hrvatske". Na jednu ovakvu javno iznesenu procjenu uslijedili su iznimno snažni i dobro koordinirani istupi iz nekolicine središta političke moći, ali i od strane različitih politikanata lijeve političke opcije. U tim trenucima Tuđmanovi su neistomišljenici u javnosti izašli s ocjenama koje su se kretale od toga „kako prvi predsjednik ovakvim izjavama pogoduje podjelama hrvatskog nacionalnog bića", pa do onih radikalnijih koji su naglašavali „kako, uopće ne zna što govori". Pod utjecajem takvih „ocjena" ova je procjena prvog hrvatskog predsjednika bila skoro ismijana."

Add a comment        
 

 

hrvatski grbDvadeset i pet polja hrvatskog grba. Uklesani u stijeni. Jedni udubljeni, rezbareni; drugi glatki. Jedni u crvenoj, drugi u bijeloj boji... Dvanaest jednih, trinaest drugih. Ovisno o prvom polju da li je rezbareno ili glatko; crveno ili bijelo; bit će i ono jedno – trinaesto! - polje više. Legenda spominje dvanaest plemena i dvanaest vođa tih plemena. I baš kako svaki vođa svojeg plemena mora proći dvanaest tamnih odaja i zamki kušnji zla i samo s te osnove primiti dostojanstvo dvanaest svijetlih spoznaja dobra da bi uspio otvoriti vrata Vječnosti; ili Svjetla ili Tame; tako i svaki, pojedinac, pripadnik svojeg plemena mora proći to isto. Dvanaest plus dvanaest plus jedan. 12 + 12 + 1. Putovanje poslanja. Temelji su mu zapis Riječi Božje. Riječ je Njegova izvorište. Od tog izvora se polazi i k tome izvoru se vraća.(M.Beljan)

Add a comment        
 

 

pismoVezano uz pogrešni podatak koji je javnosti putem ovoga Portala objavljen dana 22. travnja 2010. godine u članku „Predstavljanje Programa Stranke hrvatskog zajedništva", ovim putem ističem sljedeće: S obzirom da je navedena obavijest, a kako to u demantiju objavljenom na ovom Portalu dana 23. travnja 2010. godine potpuno točno i korektno ističe autor demantija g. Goran Majić, direktor Portala HR Svijet", objavljena isključivo mojom krivnjom i nesmotrenošću, ovim putem želim se ispričati svima koji su na bilo koji način objavom navedenog podatka povrijeđeni, a posebno g. Romanu Sole, glavnom uredniku Portala HR Svijet, g. Goranu Majiću, Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća te govornicima na predstojećoj tribini „Opstanak hrvatske države", g. Nini Raspudiću, g. Marku Franciskoviću, g. Mati Knezoviću i g. Marijanu Skroza. Premda navedeno ne može umanjiti počinjenu grešku s moje strane, ističem da se u određenoj mjeri u ovom slučaju radilo i o svojevrsnom nesporazumu.(T.Stockinger)

Add a comment        
 

 

BleiburgUdruga Krug poziva na komemorativno okupljanje u znak vječnog sjećanja na ljude, našu braću i sestre, čije je nevine živote uništilo jugoslavensko komunističko zlo, na Bleiburgu i na teškim križnim putovima „Tko će u proljeće novo, tko će se sagnuti prvi..." (Osam portreta političkih zatvorenika/zatvorenica umorenih u jugoslavenskim kaznionicama). Komemoracija će se održati u srijedu, 5. svibnja 2010. u 20 sati, u dvorani Vijenac, na Kaptolu 29 a (uz sjevernu kulu Katedrale). U programu će nastupiti dramski umjetnici Joško Ševo i Ivana Buljan-Legati, glazbeni umjetnici Željka Marinović, Čedo Antolić i Berislav Blažević, te Ženski pjevački zbor „Danica". Ulaznice po cijeni od 40 kuna naručite što ranije. Prihod je namijenjen pokriću troškova komemoracije, no također i financiranju četvrtog velikog javnog prosvjeda „Kruga za trg", koji će se održati pred Hrvatskim narodnim kazalištem u subotu, 8. svibnja 2010. u 11 sati.(M.Runje)

Add a comment        
 

 

figa"Recite vi meni, je li to govorio onaj Mesić koji u Australiji pjeva ustaške pjesme s ustašama, ili je to onaj Mesić koji plače nad ustaškim žrtvama u Jasenovcu!?", kratko je komentirao Antun Vrdoljak za Novi list. Ovo je odgovor aktivnog političara početkom stvaranja hrvatske države devedesetih godina, isto tako aktivnom kolegi. Svi zajedno pjevali su iste pjesme i govorili iste govore. Za razliku od njih narod je s puno ljubavi samo želio svoju zemlju sa svim vrednotama koja su dio ovog naroda. Želio je budućnost. Oni, kojima je narod dao povjerenje to nisu ostvarili. Danas kada su doveli zemlju u katastrofalno stanje, kada su narod doveli u ponižavajuću situaciju brige za goli život oni ne odustaju. Mislim da im je potrebno reći da im ne vjerujemo. Ne vjerujemo ni u kakvu njihovu brigu. Ne vjerujemo kada govore o ljubavi prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu, ne vjerujemo ni kada iskazuju suosjećanje prema bilo kojim žrtvama i bilo kojem stradanju.(M.Slišković)

Add a comment        
 

 

KatdralaIako to nitko nije spominjao, prvo svećeničko hodočašće upriličeno je upravo na rođendan onoga koji je najviše javno propovijedao o Stepincu - kada je to bilo itekako režimski zabranjeno, a to je bio kardinal Franjo Kuharić. Njega je naslijedio nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Petnaestoga travnja ove godine, bilo je veličanstveno, svećenićko prvo hrvatsko hodočašće u ovu Katedralu. Ispunjavaju se davne želje mnogih hrvatskih vjernika, koji smo predlagali kardinalu Franji Kuhariću da se zagrebačka Stepinčeva katedrala proglasi hrvatskom Zavjetnom crkvom, jer se radi o jednome najsvetijemu mjestu svih Hrvata, domovine i cijeloga svijeta. Predlagali smo i predlažemo i dalje da se proglasi jednom crkvenom Bulom Stepinčeva zagrebačka katedrala Zavjetnom crkvom svih Hrvata, ma gdje bili.(M.Ćavar)

Add a comment        
 

 

Ante PavelićNa kraju 1. svjetskog rata nezadovoljstvo najširih slojeva naroda u svim je zemljama Austro-Ugarske monarhije, pa i u Hrvatskoj, bilo golemo. Preživjelima je bilo dosta frontova, rata, blata, gladi i umiranja. Kada su pak po slomu frontova konačno došli svojim domovima, dočekalo ih je strašno siromaštvo, bijeda, bolest i smrt, razorene obitelji i korupcija. Bilo je naravno i onih koji su iskoristili rat i nagomilali bogatstvo. Oni ratne strahote nisu niti osjetili. Bili su to gospoda žbirovi, bilježnici, različiti državni službenici, trgovci, odvjetnici, zemljoposjednici i zelenaši. Nije trebalo dugo da plane iskra bunta sa snažnim socijalnim i nacionalnim nabojem. Prilike pred 2. svjetski rat pružale su nadu da je došao povijesni trenutak da Hrvati ponovo imaju svoju državu. No međunarodni događaji umonogome su otežali realizaciju hrvatskoga sna. Naime, 25. ožujka 1941. u bečkom dvorcu Belvedere predstavnici Kraljevine Jugoslavije Cvetković i Cincar-Marković potpisuju pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu. Samim time izgubljena je nada za stvaranje hrvatske države.(Ž.Tomašić)

Add a comment        
Pet, 10-07-2020, 18:52:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.