Jack KempJack Kemp, poznati američki političar, nekadašnji potpredsjednički kandidat i bivši profesionalni igrač football-a, preminuo je 2. svibnja ove godine. Tom prigodom američki mediji su detaljno izvjestili o njegovu životu i radu; o njegovim prepoznatljivim gospodarskim, političkim i ideološkim pogledima. Poznat je bio kao „konzervativac mekog srca.“ Vjerovao je u slobodno tržište, u samopoduzetnišvto, u obiteljske vrednote, individualizam, patriotizam...., ali isto tako je vjerovao da svakome treba pomoći i omogućiti da se sam uzdiže, da napreduje, da uživa u plodovima svog rada. Radi svojih zdravo-razumskih pogleda i konkretnih pozitivnih političkih pothvata, premda pripadnik republikanske stranke, bio je biran za kongresmana u tradicionalno demokratskom okružju u okolici Buffala, država New York, od 1971 do 1989. Svrha ovog kratkog nekorloga nije pisati o Kempovom političkim nazorima, premda bi se moglo od njega dosta toga naučiti, nego samo potsjetiti ovom prigodom da je Jack Kemp bio prijatelj Hrvata i gdje je god mogao podržao je naš rad za slobodu i samostalnost. On je duboko vjerovao u slobodu svakog čovjeka i svakog naroda, te jednostavno je bio dosljedan tom uvjerenju i, dakle, vjerovao da Hrvatska treba biti slobodna i samostalna.(A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
OvčaraU Pakracu i Bjelovaru je 21. travnja 2009. održana stručna tribina Masovne grobnice iz Domovinskog rata u RH, pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđe. Jadranke Kosor, dipl. iur. Program tribine započeo je u 10.30 sati polaganjem vijenaca u Rakovu potoku kod Kusonja, na mjestu otkrivanja prve masovne grobnice iz Domovinskog rata, te odavanjem počasti poginulim braniteljima kod kapelice u spomen parku u Kusonjama. Prvi dio izlaganja, koji je održan u Pakracu u novoj gradskoj vijećnici (Dvorac Janković) trajao je od 11.30 do 14 sati, a drugi dio održan je u Bjelovaru, u Dvorani Veleučilišta (Zgrada gradskog poglavarstva) od 17 do 19 sati. Sudionike i slušatelje tribine pozdravili su gradonačelnici Pakraca - mr. sc. Davor Huška i Bjelovara – Antun Korošec te mr. sc. Zoran Komar - izaslanik potpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđe. Jadranke Kosor, kao i dožupan Bjelovarsko-bilogorske županije Jelavić. (dr.A.Nazor)
Add a comment        
 

 
Lepa Brena - Fahreta Jahić ŽivojinovićIz dana u dan sve je više pljuvanja po Domovinskom ratu, po svim onim vrijednostima na kojima je nastala današnja Republika Hrvatska. Mnogima ne odgovara što je netko drugi zaslužan za stvaranje današnje Hrvatske, i ako oni ne mogu sebi pripisati zasluge za to, onda će sve učiniti da popljuju one koji su za to zaslužni…. Žalosno ali istinito. Kada želimo mladim generacijama ispričati istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim dragovoljcima, onda nas se proziva da živimo u prošlosti, da ne mislimo na budućnost… A mi samo želimo spriječiti ovo izopačeno ponašanje prema najsvetijim vrijednostima na kojima je nastala današnja država. U školskim udžbenicima se više piše o 1. i 2. balkanskom ratu nego o Domovinskom ratu. Novi naraštaji već sada ne znaju ništa o stvaranju Republike Hrvatske, slušaju priče o herojima koji su Haagu, slušaju priče o udruživanju u zločinačku organizaciju, zbunjeni su … i nezainteresirani. Njihova nezainteresiranost ne čudi jer kada su zbunjeni, lakše im je okrenuti glavu na drugu stranu i potražiti neku jednostavniju, manje kompliciranu priču koja ih ne zbunjuje.(D.K.Tyson)
Add a comment        
 

 
Lepa BrenaKada bi na primjer Zagrepčani željeli bojkotirati i javno pokazati Lepoj Breni da nije dobrodošla u njihovom gradu (a ima ih puno) mnogo bi dušebrižničkih novinara izrazilo svoje zgražanje.I ne samo to. Udruge koje dobro plačamo kao napr. Babe, Documenta itd. digle bi svoj glas protesta protiv „nedemokratskog“, mračnoga hrvatskog društva. A ja to, upravo želim. Želim javno reći da nije dobrodošla. Zašto? Iz više razloga. Jedan od razloga je četnička uniforma, spot i pjesma za srpsku vojsku u jeku najtežih bitaka u Hrvatskoj a i njenoj Bosni.Obukla je uniformu agresora koji je napravio nevidjene zločine mom i njenom narodu. Ali to je problem njene savjesti.Mi želimo pokazati da imamo ponosa. Stoga u ime tisuća Zagrepčana odlučno tvrdim: Nismo se zaželjeli kulture kiča, turbofolka, i šunda. Jedva smo čekali riješiti se te vrsti „kulture“ kojai nam se svakodnevno naturivala putem medija.(D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
Don Josip ČorićDonosimo izlaganje prof. dr. sc. don Josipa Čorića s predstavljanja knjige "Thompson u očima hrvatskih intelektualaca"  održanom 29. travnja 2009.u Splitu. "I kada takvom čovjeku koji ne laže, nego se trudi istinu, pravdu, mir i ljubav živjeti s oba plućna krila tzv. antifašisti, a u biti nacifašisti ne dopuštaju doći u pojedine dijelove hrvatske zemlje kroz koje slobodno šeću oni koji su ne samo kroz četiri godine Domovinskog rata nego i kroz onaj II. svjetski rat, tamanili sve hrvatsko – njima se priređuju svečani dočeci – jer bratstvo jedinstvo biblijskih Kajina želi biti besmrtno. Sarkastički sam se nasmijao kada je simbiotički dvojac aktualnog hrvatskog predsjednika javno se hvalio kako je uspio dobiti potporu Pantovčaka i onemogućiti dolazak u Istru čije je 'hrvatstvo drukčije od ruralnog hrvatstva Marka Perkovića.' Drugi suradnik Damirov će izjaviti u stilu Musolinijevskih smjernica kako nema smisla dati Arenu Thompsonu, jer neće biti dovoljno gledatelja."
Add a comment        
 

 
Zrinski i FrankopanI ove godine, tridesetog travnja, obilježena je, u hrvatskoj prijestolnici, zagrebačkoj katedrali, 338. obljetnica pogubljenja hrvatskog bana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, svetom misom zadušnicom. Položeni su vijenci uglavnom iz čakovečko-međimurske županije, na njihove grobove, a na spomen biste samo od strane Hrvatskog pokreta za život i obitelj te Braće Hrvatskog zmaja. Prvoga puta stavljena je na portalu bista i počasna hrvatska lenta, u znak banske dužnosti i časti Bana Petra Zrinskoga i njegova šurjaka Krste Frankopana, sa željom da stalno simbolizira ovoga Bana, državnika ondašnje Hrvatske, kojemu je carski Beč, u Bečkom Novom Mjestu, odsjekao glavu, skupa sa Krstom Frankopanom, zato što su pokušali ujediniti Hrvatsku.(M.Ćavar)
Add a comment        
 

 
LovinacIako je Gradsko vijeće na svojoj sjednici održanoj 8. studenog 2004. godine, donijelo je Odluku da se 38. strijeljanih domoljuba nakon oslobođenja Splita u listopadu 1944. god. (24. streljani 2. studenog 1944 i 14. streljani 15. studenog 1944) od strane Titove vojske, i presudom Vojnog suda Oblasti VIII korpusa NOVJ br. 154/1044. izrečene kasno u noć i bez prava na saslušanje i obranu ubijeni i pod okriljem noći te bačenih u jamu-grobnicu na Lovrincu, dostojno obilježi podizanjem spomenika stradalima od nositelja moći – s imenima – nije se do danas stiglo dalje od papirologije.!!! Na žalost, prošlo je već pet godine a da se Zaključak Gradskog vijeća nije ispoštovan. Ne znamo razlog i ako je u više navrata od strane još tadašnjeg gradonačelnika Zvonimira Puljića (danas zastupnik u Saboru) bilo obećano da će se nevinim žrtvama komunističkog zločin ispoštovati zaključak i postaviti spomenik, jer njihovu mučeničku smrt ne smijemo zaboraviti. To osobito, jer se pouzdano znaju imena i prezimena koja su uz drvored čempresa, jame danas ograđene od strane rodbine i prijatelja, streljani i bačeni u jamu na istočnoj strani groblja Lovrinac, samo zato što su bili Hrvati i vjernici.(Udruga Hrvatski domobran)
Add a comment        
 

 
Mesić i SanaderNa desnom ramenu „desnog“ predsjednika vlade i lijevom ramenu „lijevog“ predsjednika države stoji tabla s imenom Trga maršale Josipa Broza Tita, komunističkog maršala propale Jugoslavije. Njemu su se njegovi drugovi zaklinjani da će on živjeti u njihovim srcima i nakon prirodne smrti. Kad na ovaj trg u Zagrebu dođe sto tisuća ljudi prosvjedovati, tabla će sama pasti. Do tada Maršal je navodno mrtav iako u njima i po njima živi. Na Trgu maršala Josipa Broza Tita se nalazi vremenska točka sukoba između prošlosti i budućnosti, križanje na kojem se razilaze hrvatska prošlost i budućnost. Hrvati su još uvijek zarobljenici nametnute prošlosti. Mrtvaci u kojima mrtvac živi traže da mi Hrvati svoju prošlost ostavimo njihovim povjesničarima; žele nam je trajno otuđiti kao da ona nije naše privatno vlasništvo. Kao što je prošlost Titovih drugova nekoć vladala našom budućnošću tako sada naša budućnost teži ovladati svojom prošlošću podvrgavajući je sebi da bi mogla živjeti slobodno. (V.Ljubičić)
Add a comment        
 

 
TitoPo završetku Drugog svjetskog rata i nakon predaje Hrvatskih oružanih snaga NDH od oko 300.000 vojnika i velikoga broja civila, oko 200.000, žena, djece i staraca, saveznicima, na čelu sa Englezima, na Bleiburškom polju, 15. svibnja 1945., ta razoružana hrvatska vojska i taj narod su na prevaru predani u ruke svojih najgorih neprijatelja, postrojbama takozvane Jugoslavenske narodne armije, tj. partizanima. Ubrzo je, kao što znamo, započelo njihovo brutalno ubijanje, u Sloveniji i diljem Križnih puteva, kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, sve do Makedonije. Danas znamo za oko 500 Hudih jama i crnih grobišta u Sloveniji, te oko 800 u Republici Hrvatskoj i oko 90 u Bosni i Hercegovini. Mnoga grobišta još nisu otkrivena niti obilježena. Ti strašni zločini nad zarobljenom hrvatskom vojskom i hrvatskim narodom, dogodili su se protiv svakoga ljudskog i humanitarnog prava i apsolutno protivno Ženevskim konvencijama o ratnom pravu, čija potpisnica je bila i NDH. Do danas, u Republici Hrvatskoj, pa niti u Sloveniji i BiH, nitko nije za te zločine ni pravno ni moralno odgovarao, i pored Rezolucije 1481. Skupštine Europskoga parlamenta, od 25. siječnja 2006. godine, o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, te Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, od 3. srpnja 2006. godine.(dr.R.Ćavar)
Add a comment        
Uto, 2-06-2020, 09:22:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.