Mesić i LeticaJoš je jedna izjava predsjednika Republike Stjepana Mesića privukla veliku pozornost javnosti. U emisiji S predsjednikom na kavi na Hrvatskom radiju, voditelj je novinar Mario Harapin, predsjednik je 24. studenoga 2008. ovako progovorio o ekonomskoj krizi i mogućnostima njezina rješavanja: »Ne znam trebaju li svi branitelji imati vojne počasti na pogrebu. Pet je pogreba na dan. Na pet pogreba vojska mora poslati vod vojnika, na ispraćaj sa svim počastima, pucanjima, dnevnicama, vijencima. To godišnje angažira 13.000 vojnika. Tu se može uštedjeti. Branitelja možemo otpratiti s vijencem na kojem će pisati tko ga ispraća.« Cinična i morbidna, ritmična, retorička igra sa statistikom smrti ratnika i patnjom njihovih najbližih, kao i ideja da se problem ekonomske krize rješava štednjom na njihovim sprovodima, ovaj put nije izazvala samo ogorčenje branitelja nego i zahtjeve za isprikom. Čak su i perjanice takozvane lijeve i liberalne političke opcije ostale zatečene, pa i zgrožene predsjednikovim retoričkim plesom sa smrću (danse macabre). Kad je u javnost dospio službeni podatak da su ukupni godišnji proračunski troškovi svih 1800 braniteljskih pogreba oko sedam milijuna kuna, novinari su javnost podsjetili na neke proračunske izdatke koji se odnose na trošak predsjednika Republike, pa se sa statistikom braniteljskih smrti mogu uspoređivati: Ured predsjednika Republike godišnje troši oko 55 milijuna kuna (u te troškove nisu uključeni proračunski troškovi koje pokrivaju drugi dijelovi državne uprave, a odnose se na predsjednikov rad), a predsjednički zrakoplov godišnje košta 15 milijuna kuna.(S.Letica)
Add a comment        
 

 
NjemačkaNedavno objavljena studija Friedrich-Ebert Zaklade na 2 426 ispitanika, pokazala je u odnosu na prijašnje godine pozitivne pomake u društvu glede desno ekstremističkih tendencija. Mada je antisemitizam na konstantnom nivou, zabrinjavajuća je i dalje netrpeljivost prema strancima, i to prije svega na prostorima nekadašnje Istočne Njemačke, gdje izvanprosječno veliki broj građana ima negativno mišljenje prema strancima. Njemačka prošlost, moglo bi se reći, kod jednog broja stanovnika i dandanas ima utjecaj. Tako 6% anketiranih Nijemaca smatra diktaturu, ako je u nacionalnom interesu i pod određenim uvjetima, kao najbolju državnu formu, dok ih 13,2% želi “vođu” (Führera) koji bi nad njima vladao čvrstom rukom”, odnosno 22,2% si “želi jednu jedinu jaku stranku koja bi predstavljala jedinstvo naroda”. Razvijeni nacionalni osjećaj Nijemaca zadnjih godina je u padu, mada je se više nego jedna trećina, tj. 35,2% u anketi zato izjasnila da “Nijemci trebaju da imaju više hrabrosti za nacionalni osjećaj”. 24,6% ispitanika su zato da “Njemačka treba jako i energično da zagovara svoje interese prema inozemstvu”, dok ih 21,9% naginje nacionalizmu i smatraju da “glavni cilj njemačke politike treba biti taj koji će pridonjeti zemlji moć i utjecaj koji joj pripada”.
Add a comment        
 

 
ŠvicarskaMarija Ćulap, Hrvatica koja živi i radi u Švicarskoj na adresu Hrvatskoga kulturnog vijeća poslala je iznimno zanimljiv prilog kojeg ćemo s posebnom pažnjom i zadovoljstvom objaviti. Naime, riječ je o analizi ili bolje rečeno statistici podataka iz kojih je vidljivo koliko Hrvata danas živi u Švicarskoj, te o trendovima kretanja tih brojki kroz posljednje godine. Marija Ćulap, inače članica Hrvatske kulturne zajednice, najveće hrvatske udruge u Švicarskoj (http://www.hkz.ch), na ovoj je analizi radila nekoliko mjeseci i u nju uložila značajan trud. Stoga se opravdano postavlja pitanje ne spadaju li analize poput ove zapravo u posao hrvatskih veleposlanstava u državama širom svijeta, a pogotovo u onima u kojima živi i radi veliki broj Hrvata. Zašto te brojke ili druge detaljnije informacije od hrvatskog predstavništva u Švicarskoj nije bilo moguće dobiti  jednostavnim pozivom na telefonski broj? Možemo se pitati i na što se djelatnost hrvatske diplomacije danas svodi, kada ovakvi elementarni parametri nisu prikupljeni u osamnaest godina od hrvatske samostalnosti? Bilo kako bilo, drago nam je da i u dalekom svijetu postoje ljudi poput Marije Ćulap koji daju izniman doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine i imena uopće izvan teritorijalnih granica Hrvatske. Na nju i njezin rad, mogli bi se ugledati i brojni Hrvati u domovini.(mmb)
Add a comment        
 

 
ljudska pravaGodinama u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini postoje udruge koje se nazivaju udrugama za ljudska prava, za pomirenje, za regiju, zločine, jednakost u ratnom paklu na ovim prostorima. Velik posao i za državu, ali joj pripada, jer država je odgovorna za postupke. Godinama se čudim upornosti i nakani. Prije svega kao svjedok vremena i potrebom za pravednim sagledavanjem događaja. Postoji li drugi način oblikovanja moždanih vijuga od ovog koji se radi preko «dežurnih udruga»? Ovo što rade daleko je od bilo kojeg dobrovoljnog prihvaćanja dijaloga sa agresorskom stranom za sve koji nemaju interes u ovoj raboti. Osjećam ih kao vrlo agresivne skupine, zadužene za provođenje programa za koji dobivaju izdašna sredstva. Nisam primijetila pozitivan uspjeh njihovog djelovanja iako imaju izuzetnu podršku medija. Naprosto postoje stvari koje se rade iskreno i programirano. Ljudi to osjete.(M.Slišković)
Add a comment        
 

 
MesićNarodna je to poslovica koju od svega srca preporučujem predsjetniku Mesiću. Već smo se navikli na njegove jezične eskapade, stoga na njih više i ne reagiramo. A trebali bi! Ovu zadnju o mjerama štednje na pokopu naših branitelja, naprosto ne mogu prešutjeti. Previše je amoralna, mizerna, uvredljiva i bolna, ne samo za obitelji umrlih. Pobjednička hrvatska vojska, branitelji i invalidi domovinskog rata, predsjedniku su veliki teret. Sada su to postali čak i mrtvi branitelji! Štedjeti je potrebno, o tome ne treba gubiti riječi. Pitanje je samo gdje, na čemu ili na kome? Predsjednik bi, prije svega, trebao početi od sebe i svoga ureda, ako zbog ničega drugoga, onda barem zato da pokaže dobru volju i posluži primjerom. Jesu li uistinu svi ti ljudi na listi njegovih suradnika nužno potrebni? Jesu li sva njegova brojna putovanja stvarno potrebna? Ima li hrvatski narod i država nekakve koristi od njih? Treba li država financirati sve te nevladine udruge, počem od Gonga i Hrvatskog helsinškog odbora pa do kojekakvih udruga nacionalnih manjina? Mora li se novcima poreznih obveznika sufinancirati knjige autora kojima je jedini cilj diskvalificirati našu državu i narod?(D.Gaupp)
Add a comment        
 

 
danke Deutschland“Danke Deutschland” pjesma koju je Sanja Trumbić pjevala 1992. je mnogima još u sjećanju. Svi smo bili nekako zahvalni njemačkoj državi zbog priznanja, jer smo imali dojam da više nismo sami. Bijaše tu i tamo još par država (jedna mala, ali zlata vrijedna), koje su bile na strani Hrvatske, no većina su bile “nevažne” glede geopolitičkog utjecaja. Prebacivalo se zbog toga Njemačkoj na sve strane. Englezima i Francuzima išla je pjena na usta. Pomoglo nije ništa, bar ne tada. Tek od 1991. značajnije je se osjetio pritisak Njemačke na Beograd. Ujedinjena Njemačka je počela trenirati strogoću, što su joj mnogi kod kuće zamjerili, prije svega “zeleni” i komunisti iz Istočne Njemačke, koji su toliko “dobroga” učinili za svoju zemlju da im je se raspala. Naravno, mučila ih je i muka što jedna za drugom komunistička zemlja padaju kao domino kockice. Hvatali su se za slamku, jer su “eto Hrvati surađivali s Hitlerom”. A to da ih se želi pokoriti, istrijebiti ili prognati iz njihove zemlje, nije ih u njihovom bezobrazluku nimalo interesiralo. Sve drugo bi bilo zaista iznenađenje.Mnogima nije u sjećanju da Hrvatima u Njemačkoj nije bilo tako lako, kako većina to misli.
Add a comment        
 

 
Ivan PandžaS Okruglog stola «Erasmus gilda – petnaest godina poslije», održanog 21. studenog 2008. godine u Mimari donosimo uvodno izlaganje predsjednika HVIDR-e Grada Zagreba Ivana Pandže. "Tema koja nas je okupila na ovom Okruglom stolu tiče se naše najnovije povijesti. Petnaest godina je dovoljna vremenska distanca da jednom skupu koji je održan u Zagrebu tijekom Domovinskog rata pristupimo smireno, analitički i objektivno, oslanjajući se na spoznaje do kojih dolazimo, svaki u svom području rada i svojoj stručnoj domeni. Riječ je o događaju koji je svojedobno izazvao žustre ne samo intelektualne, već i političke parbe. On je to ostao do danas. Jedni tom skupu odriču bilo kakvo povijesno ili političko značenje, dok u njegovim zaključcima i intencijama drugi vide niz političkih procesa koji su obilježili Hrvatsku tijekom proteklog razdoblja, a obilježavaju je i danas. Sudionici skupa iz 1993. zamoljeni su da sudjeluju u radu našeg Okruglog stola. Taj poziv nije bio neiskren, ili, možda, nakana da im se nanese bilo kakva nepravda, već iskrena želja za svjedočenjem, za razgovorom, za odgovorom na pitanja koja su ostala do danas nejasna."(I.Pandža)
Add a comment        
 

 
NavijačiKrajem prošlog tjedna u redakciju nam je pristigao opširan i temeljito pisan prilog mlađeg čitatelja o navijanju i navijačima te odnosu domaćih medija i političara kako prema tom pitanju, tako i prema nešto širim temama kao što su to primjerice NATO i EU integracije. U našem odgovoru rekli smo kako nam se prilog čini zanimljivim ali da zaslužuje i neke ispravke, počevši primjerice od netočne tvrdnje kako je u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskog rata neslužbeni pozdrav bio "Za dom - spremni!". Autor priloga naše sugestije nije prihvatio uz obrazloženje kako se radi o njegovom osobnom mišljenju od kojeg ne će odstupiti i kojeg ne će revidirati. To što su iznesena mišljenja možda radikalna je zato što je i istina radikalna - objasnio je još autor - zaključujući da onda ništa od objavljivanja. No, ovaj će posljednji zaključak autor ipak morati revidirati budući da u nastavku objavljujemo njegov prilog. Izdvajamo: "U jednoj od svojih pjesama Thompson pjeva: «Drugo vrijeme, ista sudbina». Ovaj stih savršeno oslikava položaj hrvatskih navijača u Jugoslaviji i danas. I u Jugoslaviji se navijače označavalo kao «neprijatelje režima», «narodne neprijatelje», «mrske nacionalističke elemente». Ni danas se to nije promjenilo, navijače se danas nastoji proskribirati istim metodama kojima se koristio zločinački jugoslavenski režim. To je zapravo posve razumljivo ako znamo da danas bivši «milicioneri-batinaši» zauzimaju ključne pozicije u policiji i da se kadrovski sastav policije, poglavito tu mislim na njezino vodstvo, nije bitno promjenio; ista je stvar i sa izvršnom vlasti u kojoj komunistički relikti i danas zauzimaju vodeće pozicije". (mm)
Add a comment        
 

 
MilanovićČesto puta, posebno u predizborno vrijeme susrećemo se nažalost s jednom nametnutom i provokantnom temom koja uznemirava vremenski odsutne i iseljenje Hrvate, a to je pravo glasovanje dijaspore (kako se to s jednom pojmom objašnjava). Prije cca. godinu dana nesuđeni premijer, predsjednik SDP-a Zoran Milanović na jednom predizbornom skupu u Osijeku reče: “Bitno je da odluku o tome tko će donositi zakone u Hrvatskom saboru donosimo mi u Hrvatskoj, a ne Novi Zeland, Australija ili neka treća država. Nemam ništa protiv ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, smatram ih partnerima i bliskima, ali oni ne dijele sudbinu ove zemlje”. Ne znamo dali je dotični “gospodin” poslje toga obrisao stražnjicu. Zanimljivo je pogledati praksu nekih zapadnih zemalja. Tako recimo Savezna Republika Njemačka svojim građanima izvan zemlje to pravo na svim izborima neosporivo omogućava. Mogućnost glasovanja poštom uhodana je praksa i nikakvom ozbiljnom njemačkom političaru nije ni nakraj pameti da njihovo pravo ograničava ili dovodi u pitanje (mada ih je 18 puta više nego Hrvata).
Add a comment        
Sri, 16-10-2019, 17:56:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.