Aleksandra ČižmešijaRadi korektne obaviještenosti čitatelja Vašeg internetskog Portala, molim Vas da objavite sljedeće činjenice vezane uz napis prof. dr. sc. Slavka Simića o nepubliciranju matematičkog rukopisa kojeg je za objavljivanje podnio u zbornik radova međunarodne matematičke konferencije Mathematical Inequalities and Applications 2008 (MIA 2008). Konferencija je povodom obilježavanja 60. rođendana akademika Josipa Pečarića održana od 8. do 14. lipnja 2008. u Trogiru, a u njoj je sudjelovalo 135 matematičara iz 27 zemalja. Više o ovoj izuzetno uspješnoj konferenciji može se naći na http://mia2008.ele-math.com. Odabrani radovi sudionika konferencije MIA 2008 bit će u listopadu ove godine objavljeni u zborniku radova, tj. Proceedings of the Conference MIA 2008, i to u dva dijela – po jedan redoviti broj znanstvenih časopisa Mathematical Inequalities and Applications te Journal of Mathematical Inequalities. Osim sudionika, želju za objavljivanjem rada s posvetom akademiku Pečariću u navedenom zborniku iskazalo je i nekoliko uvaženih matematičara s raznih strana svijeta, a radovi su pristizali gotovo do sredine siječnja ove godine. Budući da su njihov broj i kvaliteta uvelike premašili naša očekivanja i izdavačke kapacitete, uredništvo je bilo prisiljeno naknadno dodatno postrožiti kriterije odabira radova.(prof.dr.sc.A.Čižmešija)
Add a comment        
 

 
TitoU svetoj noći na Badnjak 1945. godine je u hrvatskim obiteljima vladala nevjerojatna pustoš jer gotovo da i nije bilo obitelji kojoj nije nedostajao barem jedan njezin nestali član. Unatoč radosnoj vijesti o Isusovu rođenju je Božić 1945. bio najtužniji u cjelokupnoj milenijskoj povijesti hrvatskog naroda. Kada se hrvatskim žrtvama pribroje i židovske žrtve holokausta, hrvatski politički narod je u samo četiri godine doživio dvostruki genocid, i samo je čudo da Hrvati danas uopće postoje, s obzirom na treći genocid kojim su bili izvrgnuti od strane Miloševićeve i Kadijevićeve bande 1990. – 1995. godine. (G.Jurišić)
Add a comment        
 

 
matematikaPrije nekoliko dana znanstvenik i član HKV-a akademik Josip Pečarić Uredništvu je ovog Portala proslijedio prepisku između njega i novinara beogradskog lista NIN, Miljana Paunovića. Pitanja gospodina Paunovića i odgovori akademika Pečarića vezani su uz srbijanskog matematičara dr. Slavka Simića kojem je odbijeno objavljivanje jednog rada u hrvatskom časopisu koji se nalazi na SCIE listi, a kojega je akademik Pečarić glavni urednik. Nakon toga, u Uredništvo Portala pristigao je i odgovor dr. Simića povodom kojeg je akademik Pečarić napisao svoje, po njegovim riječima zaključno pismo na ovu temu pod nazivom "Beogradski ucjenjivač". Ovom prigodom objavljujemo i odgovor dr. Simića na spomenuto pismo.
Add a comment        
 

 
Žarko PuhovskiNedavno se u TV emisiji g. Puhovski žalio na anonimnost nekih internetskih portala koji ga vrijeđaju i zagorčavaju mu život. Zato ga pozivam da javno polemizira na nekom Okruglom stolu gdje će mu sučelice biti netko od sudionika ratnih zbivanja jer očito je da g. Puhovski o tome malo znade. Dosada je sudjelujući u raspravama u studiju bio zaštićen autoritetom voditelja koji se nisu nikada usudili protusloviti njegovim tezama . E pa, zamislite sada je na brisanom prostoru običnih gledatelja, anonimnih građana koji konačno imaju priliku reći što misle o njemu – dugogodišnjem arbitru hrvatskih zbivanja po kojem je Hrvatska bila uglavnom krivac za sve. Prošlo je doba komunističke šutnje i vi kao neprikosnoveni liberal, morate prihvatiti izazov moderne komunkacije – htjeli ili ne. Konačno ćete saznati što ljudi misle o Vama. Čitamo u dnevnom tisku da su žene „Bedema ljubavi“ odbile mirenje s Vama na sudu. Čestitam im - iskrene i dosljedne do kraja. Prevelika je bila uvreda, lažna objeda i neistinita povijesna istina. (D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
Bismilah3. ožujka ove godine navršilo se 145 godina od nastanka prvih rukopisnih novina u Bosni i Hercegovini. Dr. sc. Smiljko Šagolj i fra Jozo Krešo pronašli su u Arhivu samostana u Kreševu dva broja najstarijih rukopisnih novina u Bosni i Hercegovini iz 1864. godine pod nazivom Bismilah („U ime Božje“). Fra Jozo Krešo, svećenik u mirovini u samostanu Kreševo, nakon preciznih i do sada poznatih podataka u „Bibliografijama štampe“ o postojanju rukopisnih novina pod nazivom Bismilah („U ime Božje“) na koje ga je uputio dr. Smiljko Šagolj, uspio je u ostavštini pokojnog fra Stipe Buljana pronaći čak dva broja tih novina, sijući zadovoljstvo o svjedočanstvu tih hrvatskih začetaka novinarstva u Bosni. Radeći na svojoj doktorskoj disertaciji, kaže dr. Šagolj, u više povijesnih djela naišao sam na podatak da je fra Frano Momčinović izdavao rukopisne novine (dakle, rukom pisane i u više primjeraka prepisivane) u Ponijevu kod Novog Šehera kraj Žepča, i to „iza 1864. godine“. O tomu je najbolje podatke dao dr. fra Danijel Ban u Franjevačkom glasniku za 1937. u tekstu “Jedna bilješka iz kulturne povijesti bosanskih franjevaca XIX. stoljeća“ koji je ”donio“ sljedeći ogled iz lista: “Uredništvo nad oborenim ćošetom. – Cijena: list i pulja – Broj 2 – Gdje i prvi – Godina iza 1864. – kakva je mjeseca, ne znamo, jer je oblačno; a ni dana, jer kalendara novog još nejmamo. – Uređuje, tiska i naklada Pritucalo Smetenović”.(M.Vuković)
Add a comment        
 

 
HNKMožda već sutra ujutro rano bageri krenu prekopavati trg ispod i oko zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, a kada zgrada počne propadati – biti će kasno. Iako su geološki stručnjaci dokazali da je teren ispod zgrade trusan, netko iz građevinskog lobija silno gura projekt izgradnje podzemnih garaža. Netko tko smatra HNK „žutom močvarom“ i tko želi uništiti posljednje znakove zagrebačke građanske kulture. Postoje još barem stotinu razloga da se garaže grade negdje drugdje,-zadržati ću se samo na jednom razlogu: Opstanak jedne kultne kulturne institucije koja je simbol nama građanima Zagreba. Za mene i moju generaciju, koja je u mladosti zavoljela kazalište, a i mlađe generacije koje smo trebali uvesti u kazalište – nepojmljivo je koliko se danas malo vodi računa o Operi, o Drami.(D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
matematikaPrije nekoliko dana znanstvenik i član HKV-a akademik Josip Pečarić Uredništvu je ovog Portala proslijedio prepisku između njega i novinara beogradskog lista NIN, Miljana Paunovića. Pitanja gospodina Paunovića i odgovori akademika Pečarića vezani su uz srbijanskog matematičara dr. Slavka Simića kojem je odbijeno objavljivanje jednog rada u hrvatskom časopisu koji se nalazi na SCIE listi, a kojega je akademik Pečarić glavni urednik. Nakon toga, u Uredništvo Portala pristiglo je i reagiranje dr. Simića na argumente akadamika Pečarića, koje objavljujemo ovdje u nastavku.(mmb)
Add a comment        
 

 
UdbaJedan naš hrvatski tjednik nedavno je uputio pitanje glavnom Državnom odvjetništvu zašto ne procesuira partizanske ubojice, na što je dobio odgovor od glasnogovornice Odvjetništva Martine Mihordin, koja na jedan potpuno neuvjerljiv način nastoji opravdati nerad, ili bolje rečeno pristrani protuhrvatski rad Odvjetništva, čiji bezobrazluk kao nema kraja. Ona govori da su nadležna državna odvjetništva informacije i materijale kojima raspolažu dostavila nadležnim policijskim upravama sa zahtjevom za provođenje izvida, u što spadaju obavijesni razgovori s preživjelim svjedocima te prikupljanje relevantne dokumentacije, no dodaje, kako su u nekoliko predmeta osumnjičenici preminuli tijekom provođenja kriminalističke obrade. Nadležna državna odvjetništva navodno i nadalje postupaju po tim predmetima, kako bi se na temelju prikupljenih relevantnih činjenica, donijele odgovarajuće državno-odvjetničke odluke. Eto, poslije tolikih silnih godina Martina Mihordin nas želi uvjeriti da glavno Državno odvjetništvo savjesno obavlja svoju dužnost. I stvarno. I mene je policijska uprava u Dubrovniku svojedobno pozvala da kao sudionik Križnih puteva 1945. dadem svoju izjavu, no u ovom cirkusu nisam želio sudjelovati i dati alibi drugu Bajiću za njegov dugogodišnji nerad, koji graniči sa sabotažom. Naime, dok su partizanske ubojice još bile na životu i u stanju nazočiti sudskim raspravama, drug Bajić nije u ovom pogledu ništa poduzimao, a sada tobože traži zločince za koje zna da ih neće više naći. (N.Mulanović)
Add a comment        
 

 
Stećci16. ožujka 2007. godine na Portalu smo objavili pismo-prosvjed prof. dr. sc Andrije Nikića, predsjednika HKD Napredak iz Mostara u svezi s obaranjem križa na Bilom Grebu, koje je u svoje osobno ime i u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar uputio sredstvima društvenog komuniciranja i Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije, negodujući zbog uništavanja još jedne srednjovjekovne nekropole svetog mjesta i pokopališta predaka [Čuvarima kulturne baštine]. Danas, dvije godine nakon tog nemilog događaja dr. Nikić ponovno piše na istu temu, jer se po njegovim saznanjima sada planira uklanjanje i preostaloga dijela prostrane nekropole na cijelom području. "Još nisam prebolio, a kamoli zaboravio nasilno uklanjanje ukrasnog i povijesnog križa s nekropole Bili Greb – točno prije dvije godine 16. ožujka 2007., s potpisima Joze Marića i Tihomira Glavaša, - evo, saznadoh od prijatelja, planira se prekapanje i uklanjanje preostaloga dijela prostrane nekropole na cijelom području. Tu se zubu vremena i barbarskim razaranjima, na drevnom i prostranom groblju, uspjelo odhrvati još samo nekoliko stećaka. Taj lokalitet je poznat ne samo susjedima nego je ucrtan na zemljopisnim kartama i upisan u znanstvene publikacije. Pošao sam u posjet našim pređima, pogledao napuštene, ali ne i zaboravljene stećke - njih pet-šest. Jednu nadgrobnu ploču umjetnik je stilizirao i ukrasio posebnim ukrasima. Na taj način joj je u živac kamen utisnuo višestruku poruku koju i danas zahvalni nasljednici i posjetioci mogu isčitavati i dičiti se umjetničkom djelu rijetke vrijednosti."(prof.dr.sc A.Nikić)
Add a comment        
Pon, 21-10-2019, 23:28:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.