Ivo JosipovićDonosimo jedno reagiranje čitatelja vezano uz novoizabranog predsjednika Ivu Josipovića, točnije uz njegov životni put, školovanje i dosadašnji rad temeljem kojeg se možda mogu izvući i naznake u kojem će se smjeru isti nastaviti i u idućih pet godina koje će provesti na Pantovčaku. "U novinama vidjeh nasmiješena mladića za klavirom koji je davne 1984.g. sjeo za taj instrument negdje u spremištu JNA - oficirskog doma u Beogradu. I prisjetih se te danas već davne 1984. godine kada sam i ja jednog pijanog jutra dovezen u kasarnu Kozara u predgrađu Banja Luke. Na odlasku pustio sam na svojoj Tosci Albonionija - Adaggio u d molu, stara je bila sva u suzama, jednom riječju - karmine. Prisjetih se bojevih gađanja na Manjači koju će mnogi koji nisu bili na odsluženju vojnog roka upoznati kasnije. Ostaje mi gorak okus zatvora za čovjeka koji nema punih 18, koji upoznaje surovi svijet socijalističkog, bolje reći staljinističkog poretka, koji shvaća da ako i pogine na tamo nekoj Manjači nikom neće biti žao. Možda će biti više frke zbog potrošene municije i neispravnog tenka".(ac)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićTri su osobine pretežito odredile karakter Ive Sanadera. Narcisoidnost, pohlepa i kukavičluk. Narcisoidnost traži potvrdu u nadmoći ljepote, ljepota nadmoći nalaže podložnost koja pak hrani autoritarnost. Ako ovakva predodžba o sebeljublju naiđe na prepreku pretvara se u poniznost, a u težim oblicima i u poltronstvo, ali čeka... Postoji i narcisoidnost koja je ponekad spremna umrijeti u prividu vlastite ljepote. Zanimljiv je jedan detalj iz Sanaderove političke karijere. U Ureda predsjednika, kazuje priča, od predstojničke sobe do predsjednikova ureda šest je zrcala. Za kratkog predstojničkog mandata, svaki je dan svako zrcalo u svako doba, predstojnik Ivo Sanader, po nekoliko minuta častio vlastitom ljepotom. Dok ljepota nije dosadila predsjedniku Franji Tuđmanu, pa su zrcala ostala pusta i vape za novom ljepotom. Šteta, jer je Stipe Mesić birao samo zbilja ružne predstojnike. Pohlepa leži na imperativu posjedovanja. Takav naboj nameće sve oblike namicanja bilo čega što služi moći posjedovanja. Jednom osjećena, ta moć naprosto ne smije stati. Jer ako staje onda i prestaje. I zato traži više i više, još više...do...E, nema više !!!??? A onda je vrijeme straha! Straha od progona, pa nastaje 'moć panike'. Panika je sestra kukavičluku. Spas se traži u 'nadi prisiljene suradnje'. Ova mini studija uzajamnosti negativnih imperativa karaktera u Sanaderovu slučaju postala je HDZ-ov politički program i osobni model vladavine kao hrvatski prilog parodiji o 'povjesnom kultu (s)ličnosti'. Tu imprerativnu narav veoma dobro uočili su stratezi predizborne kampanje Ive Josipovića, pa je ucjenjeni Ivo Sanader postao ključna točka Josipovićeva strateškog plana za pobjedu na predjedničkim izbirima.(A.Škaro)

Add a comment        
 

 

franjevciŠiroki Brijeg, kolijevka Hercegovačke franjevačke provincije, zbog krvavog 7. veljače 1945. postade središnje žrtvoslovno mjesto ove Provincije. Komunisti nikada nisu mogli utrnuti spomen na taj dan. On se čuvao u srcima i obilježavao, makar i skrivećki. I ove godine na mjestu ubojstva nevinih franjevaca, kod ratnog skloništa, tiha molitva. Ubijeni su metkom u zatiljak i zatim spaljeni. Puk ih prozva mučenicima. Stazom kojom su kročili, 7. veljače 2010. dolazila je duga procesija: ministranata, postulanata, novaka, svećenika. Framaši predvode pjesmu Gospodin je pastir moj, a riječi iz Knjige o Jobu podsjećaju na nadu i vjeru koju su imali pobijeni fratri. Nakon zajedničke molitva procesija se upućuje u crkvu gdje se nastavlja molitva pokraj groba u kojem su pokopana 22 franjevca. Crkvom i srcima nazočnog puka, koji je ispunio velebnu širokobriješku samostansku crkvu, odjekuje njihovih 66 imena.(G.Jelić)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićU nastojanju da pronađem ključ po kojem bi sam, ali i oni koji su u dilemi, lakše odlučili kome ćemo dati svoj glas u drugom krugu predsjedničkih izbora, došlo mi je pitanje o tome tko će od kandidata, kako i što misliti, osjećati i vjerovati dok bude prisezao na Ustav Republike Hrvatske govoreći: „Tako mi pomogao Bog“. Znajući njihova opredjeljenja, bio sam sklon vjerovati, što sam u jednom polu pamfletičnom tekstu i napisao,: „…može se predmnijevati da kada gospodin Milan Bandić bude prisezao na Ustav govorit će: „Tako mi pomogao Bog“ on će vjerovati i željeti da mu On i pomogne, a već i to puno znači, iako je za očekivati da će štošta učiniti i po svome. No bude li to učinio gospodin Ivo Josipović to će biti prazna fraza bez sadržaja iz koje će odzvanjati Bog to sam ja, moj razum, moje znanje, moja volja i moja moć, a ako postanem hrvatski predsjednik ja ću biti vaš bog, a to je, vjerujem, posljednje što hrvatskim ljudima treba i što bi željeli.“ Na taj sam način bio sklon vjerovati i tražiti dovoljno dobar argument za odluku o opredjeljenju i bio sam prilično miran i zadovoljan zbog toga, misleći kako sam prilično jednostavno riješio dilemu mnogih, pa i svoju.(S.Palić)

Add a comment        
 

 

RHČudna je ovo zemlja i isto tako čudan narod. Živimo u zemlji poremećenih vrijednosti. Kada u nečijoj kući vide hrvatsku zastavu, a nije u pitanje vjenčanje, utakmica, ili nešto tako opće prihvaćeno, obilježe ga kao desničara ili ustašu. Kada vas pitaju za najsretnije i najvažnije dane u vašem životu, a vi uz one intimne, obiteljske ubacite i Oluju, možete vidjeti kako im se oči skupljaju, a zjenice im postaju male, sitne i uplašene. To što u zemljama tkz. zapadne demokracije vise nacionalne zastave na svakom koraku, to je prirodno. To što u svakom američkom filmu, nebitno kojeg žanra ili koje kategorije, uvijek se u kadu nekako nađe i američka zastave, to je dokaz domoljublja. Moraš se zapitati u kom trenutku je hrvatska zastava postala znak nacionalizma.(jadra,ddrrh.com)

Add a comment        
 

 

EUVozač kamiona iz Slovenije je negdje na TV-u rekao, kako radi dnevno po 16-18 sati za golu plaću, bez plaćenih prekovremenih sati, bez plaćenog toplog obroka. Kad bi se pobunio, kaže, to bi njegov gazda jedva dočekao, jer bi ga poslao na burzu i uzeo Rumunja koji bi mu vozio u pola cijene - ali gazda istovremeno priča kako je u EU super, jer svaki mjesec kupi novi kamion. Bugarin (poslovni partner) priča kako je Bugarska živjela od izvoza voća i povrća, a sada sve uvoze iz EU, dok se država sve više zadužuje. Mađari pričaju kako su postali najamni radnici u (do jučer svojim) vinogradima, jer su ih Francuzi najprije uništili s niskim (dampinškim) cijenama, da bi, kada Mađari nisu više mogli vraćati banci kredite, od banaka kupili za sitan novac gotovo sve vinograde.(nn)

Add a comment        
 

 

SvijećaU nedjelju, 31. siječnja 2010. godine, u 13 sati, preminuo je u Zagrebu Mato Marčinko, veliki čovjek i vjernik, veliki hrvatski rodoljub, hrvatski pjesnik, književnik, povjesničar i publicist, patnik i sudionik Križnoga puta, te uznik i stalna žrtva u komunističkom sustavu Josipa Broza Tita. Rođen je 13. veljače 1925. godine, u mjestu Hrastovica blizu Petrinje. Pučku je školu pohađao u Hrastovici, a klasičnu gimnaziju u Zagrebu i Hrvatskim Karlovcima u Srijemu. Godine 1944/45. upisao se kao redoviti student  na prvu godinu Pravnog fakulteta Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. U svibnju 1945. godine, s hrvatskim narodom i hrvatskom vojskom povlačio se u Austriju. U Bleiburgu su ga, zajedno sa stotinama tisuća zarobljenih hrvatskih vojnika i naroda, Englezi predali Titovim partizanima. Prošao je sve strahote masakriranja, ubijanja i genocida nad hrvatskim narodom, te teško iscrpljen, jedva došao do Petrinje, s teškom upalom pluća, ali je odmah odveden u OZNA-ške uze, gdje je jedva preživio, s teškom sušicom.[Sprovod Mate Marčinka bit će u četvrtak u 13.20 na Krematoriju na Mirogoju u Zagrebu, op. ur.](R.Ćavar)

Add a comment        
 

 

BiHU Hrvatskoj su samo dva dnevna lista prenijela najavu novog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana. U Bosni i Hercegovini, najava novog zakona izazvala je interes svih tamošnjih medija i najrazličitije komentare. Već godinama se u Hrvatskoj najavljuje donošenje novog Zakona o prebivalištu i boravištu građana. Zadnji put ga je najavio bivši ministra MUP-a Ivica Kirin 1996. Prijedlog zakona trebalo je izraditi u Središnjem državnom uredu za upravu ali u međuvremenu je taj ured ukinut, njegov čelnik, državni tajnik Antun Palarić, pobjegao u Ustavni sud. Imenovan je ustavni sudcem. Kad je konačno se konačno na sjednici Vlade pojavio novi prijedlog zakona, čini se da nitko nije primijetio da je novi zakon stvarno malo modificiran prijepis nekih starih odredbi iz Osnovnog zakona o evidenciji prebivališta i boravišta građana ( Službeni list SFRJ, broj 8/65 i Zakona o prijavljivanju prebivališta i boravišta građana ( Narodne novine br. 54/74).(am)

Add a comment        
 

 

UNO tome mediji u Hrvatskoj šute. O tome hrvatski glasači pojma nemaju. O tome zna čitav svijet. Osim, naravno, nas. Krajem prošle godine u Generalnoj Skupštini UN vodila se je dramatična bitka između zagovornika „naravnog zakona i obitelji“ i zagovornika „ozakonjenja homoseksualnih brakova“. Bitka je završila velikom pobjedom pobornika „prirodnog zakona i obitelji“. 63 zemlje su potpisale Deklaraciju o spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu ("sexual orientation and gender identity") koja bi, da je bila usvojena, pod krinkom ljudskih prava, na mala vrata uvela obvezu legalizacije homoseksualnih brakova u svakoj zemlji članici UN, neovisno o njezinom zakonodavstvu. Protiv ove Deklaracije snažno su se, posebnom izjavom, očitovale Rusija, Bjelorusija i Vatikan. Deklaraciji je zatim suprostavljena i izjava koalicije nacija iz Islamskog svijeta, Afrike i Oceanije. U toj skupini od 63 zemlje koje su snažno podržavale navedenu liberalnu deklaraciju bile su i brojne „katoličke“ zemlje predvođene Francuskom, Argentinom, Brazilom, Hrvatskom, Gabonom, Nizozemskom, Norveškom, koje su uložile veliki trud u prikupljanju potpisa što većeg broja zemalja.(dr.sc.N.Jelovac)

Add a comment        
Uto, 2-06-2020, 11:43:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.