Branko SalajS predstavljanja knjige dr. Miroslava Tuđmana pod nazivom "Informacijsko ratište i informacijska znanost" održanog 17. veljače 2009 u Novinarskom domu u Zagrebu donosimo uvodno izlaganje Branka Salaja, ratnog ministra informiranja, bivšeg veleposlanika RH u Francuskoj, Nizozemskoj i nekadašnjeg direktora HINA-e. "Na 300-ak stranica profesor Miroslav Tuđman je sabrao devet studija pisanih uglavnom posljednjih par godina. U naslovu je informacijsko ratište s pravom stavljeno na prvo mjesto, jer teorijska razmatranja u svakoj od ovih studija služe u prvom redu kao metodološki okvir rasprava kako se oko određenih konkretnih tema javno znanje u Hrvatskoj iskrivljuje ciljanim dezinformacijama. Te konkretne, vrlo temeljito dokumentirane i sustavne raščlambe zauzimaju i do ¾ knjige i mogu poslužiti kao dragocjen referentni materijal o nekima od najznačajnijih tema vezanih uz prva dva desetljeća suvremene hrvatske države i uz informacijski rat kome je Hrvatska bila a u dobroj mjeri još uvijek jest izložena". 
Add a comment        
 

 
HaagU ovom tekstu želim se osvrnuti na događanja kroz samo tjedan dana koja se moraju pratiti i uzeti u obzir da bi se sagledala istina u obrani Hrvatske. Iz nekoliko kratkih osvrta vidjet ćete da je obrana Hrvatske temelj stvaranja Hrvatske države, da je dio svjetskih napora za sprečavanje genocida, da su sveučilišni profesori odgovorni da doprinose dobrobiti svoje zemlje, da stručnjaci za povijest sudjeluju u sadašnosti, a da se sada ne može sagledavati bez pogleda unatrag. U ovom tekstu namjerno ne iznosim svoj odnos prema ovim događajima, svoje sudjelovanje i povezivanje. Kada to iznesem, bolje ćete razumijeti zašto tražim potpuniji prikaz istine o stvaranju i obrani Hrvatske. Prošli tjedan, 17 veljače, nakon deset godina zatvora u Phnom Penhu je počelo suđenje Kaing Guek Eavu – Drugu Holandezu. Prije toga se 20 godina skrivao. Optužen je kao sudionik genocida u kom su Crveni Kmeri ubili više od milion ljudi u Kambodži od 1975 do 1979. Prikaz je napisao sveučilišni profesor koji je prije više od 30 godina istraživao u Kambodži, bio zatvoren i preživio.(dr.S.Lang)
Add a comment        
 

 
braniteljiGdje treba tražiti uzroke današnjih braniteljskih problema? Da li je taj problem u nama ili u nekom drugom? Vjerojatno oboje. Najveći problem je što od samog početka ništa nije bilo kako treba. Hrvatski nacionalisti su se desetljećima borili za neovisnu Hrvatsku ali dobili smo je tek onda kada su hrvatski komunisti odlučili da ju trebamo dobiti. Žalosno i bolno ali istinito. Mislite da pretjerujem? Ajmo onda redom.... Bilo je hrvatskih nacionalista koji su robijali za hrvatsku po jugoslovenskim kazamatima. Ti ljudi su proganjani i zatvarani samo zato što su se usudili reći da su Hrvati, samo zato što su pjevali “Vilu Velebita” ili “Ustani bane”. Ti ljudi su izjednačavani s ustašama iako su samo željeli Hrvatsku a ne Pavelićevu Hrvatsku. Ali ionako smo se već naviknuli da smo svi ustaše. Taj križ su nam stavili na leđa još ’45. i nosimo ga s teškom mukom već više od pola stoljeća. A onda su naši komunisti uvidjeli da je Jugoslavija mrtva, nema više druga Tita da im trpa “nesvrstane” dolare u džepove, vidjeli su da je rumunjski diktator, Titov prijatelj, završio neslavno u nekom prljavom dvorištu... I njihov uzor i zvijezda vodilja Sovjetski Savez, raspao se. Vidjeli su da se bliži kraj jedne ere pa su odlučili što prije spaliti crvene knjižice i zamjeniti ih onima plavima. (Tyson)
Add a comment        
 

 
TomacS predstavljanja nove knjige dr. Miroslava tuđmana pod nazivom «Informacijsko ratište i informacijska znanost» Održanog 17. veljače 2009. u Novinarskom domu u Zagrebu donosimo izlaganje dr. Zdravka Tomca. "Knjiga Miroslava Tuđmana "Informacijsko ratište i informacijska znanost" u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade u Zagrebu sjajna je kombinacija analize najnovijih događanja u razvoju informacijske znanosti i analiziranja informacijskog ratišta protiv hrvatskog naroda i Hrvatske države. Prof. Tuđman naglašava da je u suvremenom svijetu pristup informacijama jedno od novih ljudskih prava odnosno da je danas borba za informacijski prostor bitna karakteristika suvremenog društva. Čovječanstvo tek od sredine 20. stoljeća dolazi u novu povijesnu situaciju, kada se može reći da svijet sve više živi u informacijskom društvu jer informacije putem novih tehnologija postaju najvažnije sredstvo nametanja svjetonazora, ponašanja ljudi i ostvarivanja vlasti i utjecaja. Prof. Tuđman pokazuje i dokazuje da mediji: pisani, elektronski i internet nisu više sustavi kojima je cilj govorenje, zastupanje i širenje istine."
Add a comment        
 

 
euSjećam se kako su majke poginulih i nestalih Vukovaraca došle u Zagreb na Trg Bana Jelačića prosvjedovati radi sramotnih Haaških optužbi trojci najodgovornijih za pokolj na Ovčari I stradanju Vukovara. Došlo ih je podržati toliko Zagrepčana koliko stane u jedan autobus. Sjećam se kako su došle majke iz Škabrnje prosvjedovati na Taj isti trg, jer traže istinu i da konačno netko bude optužen i kažnjen za zločine u Škabrnji. Došlo ih je podržati isto toliko Zagrepčana koliko stane u jedan autobus. Sjećam se i jednog aktivista za zaštitu životinja koji se zatvorio u kavez i tako protestirao zbog ubijanja životinja. Došlo ga je na Trg Bana Jelačića pogledati više ljudi nego što stane u 10 autobusa. Sjećam se kako su na Trgu Bana Jelačića došli prosvjedovati istaknuti naši intelektualci radi samita o Zapadnom Balkanu koji se održavao u Zagrebu i protiv stvaranja nove Jugoslavije, tako zvanog Zapadnog Balkana. Došlo ih je podržati manje ljudi nego onog u kavezu.Sjećam se svih godišnjica pred zidom boli u Selskoj cesti. Tu su godinama majke tražile pravdu i istinu za poginule i nestale. Podrška Zagrepčana sramotno mala. Ponekad se sramim da sam Zagrepčanin. Sjećam se istih tih Zagrepčana kako su proslavljali sve hrvatske pobjede i podržavali bivšeg predsjednika dr. Franju Tuđmana. To nije bilo tako davno da bi se moglo zaboraviti. Što se dogodilo da ti moji sugrađani zaborave sve, baš sve?(D.Kolić)
Add a comment        
 

 
branitelji...Bliže se lokalni izbori i sve je više nezavisnih braniteljskih lista. Neki govore da se branitelji ne trebaju mješati u politiku. I ja sam dugo bio protiv politike jer nas je i dovela do tu gdje jesmo. Međutim, kako ljudima koji su stvarali ovu državu, netko može reći da nema prava baviti se politikom? Znači li to da smo dobri samo kada treba glumiti topovsko meso a kada treba odlučivati o svojoj sudbini onda to trebamo prepustiti onima koji su sjedili u podrumima ili bili u Njemačkoj? Tko može donositi pravednije odluke od onih koji su bili spremni svoj život dati za Domovinu? Branitelji se moraju trgnuti i sami odlučivati o svojoj sudbini. Moraju se uključiti u lokalnu vlast kako bi se lakše borili za svoja prava. Oni koji su kalkulirali za vrijeme rata, oni sigurno neće pomoći nama jer mi im samo smetamo. Mi smo njihova nečista savjest... (Tyson)
Add a comment        
 

 
hrvatska kvalitetaKrajem prošle godine Europska komisija ponovno se oglasila u vezi akcije "Kupujmo hrvatsko" koju je 1997. g. pokrenula Hrvatska gospodarska komora. Glasnogovornica Krisztina Nagy tražila je da se kampanja obustavi, odnosno kako je to diplomatski izjavila: "Članice ne smiju organizirati, voditi ili podržavati kampanju koja bi promovirala domaće proizvode na temelju toga što su proizvedeni u njihovoj državi." Njemački tjednik "Der Spiegel" ovih je se dana, povodom diskusije o američkoj kampanji "Buy-American", pozabavio temom protekcionizma u svijetu. A on je prisutan ne samo u SAD-u nego i drugim industrijskim i zemljama u razvoju. U slučaju Europske unije sve bi dobro bilo kad bi pravila koja ona određuje, vrijedila i za njene sadašnje članice. No, ono što nama propisivaju ni sami se ne pridržavaju, a to pokazuje slijedeće stanje u par izabranih zemalja: Najjača gospodarska zemlja u Europi - Njemačka, planira državnu subvenciju auto koncerna Opel, koji je u sastavu američkog General Motorsa. Prema pisanju tiska razmišlja se i o uspostavi "Gospodarskog fonda Njemačka" u kojem bi poduzeća dobijala kredite mimo bankarskog tržišta. U okviru konjukturalnog paketa od 50 milijarda eura, njemačka je vlada za vlastito graditeljstvo izdvojila do 17,3 milijarda eura.
Add a comment        
 

 
ŠeksPrije tjedan dana slučajno sam naletio na dio jedne TV emisije u kojoj je govorio gosp. Tomislav Dragičević, predsjednik uprave Ine. On je baš u tom trenutku rekao da je HEP poskupio električnu energiju svojim potrošačima za svega 20 posto. Dakako, to je bila najobičnija laž, te sam odmah potražio pismo mog lokalnog HEP-a, odnosno ElektroIstre Pula, pogon Buje od 1. 7. 2008. i pomno ga proučio. Sutradan sam otišao u Buje i zamolio prijem kod direktora pogona. On me je (kao i uvijek dosad) primio vrlo ljubazno i susretljivo i objasnio mi da on tu ne može ništa, jer tako je kako je. A evo kako je: kada je svojom Odlukom od 12. lipnja 2008.g. Sanaderova Vlada odobrila HEP-u povećanje cijena električne energije „u prosjeku za 20 posto“, to se pravdalo ovako: poskupljenje električne energije rezultat je globalnih kretanja na tržištu, kako električne energije tako i energenata općenito (citat iz spomenutog pisma-obavijesti potrošačima). Podsjetimo se malo: tada je barel nafte bio po cijeni od 147 dolara, a već tri posljednja mjeseca je cijena barela nafte pala za najmanje 100 dolara - ispod 45 dolara, pa i ispod 40 dolara. Dakle, najmanje za dvije trećine. Razmjerno tomu su pale i ostale vrste energenata. Da je Sanaderova Vlada poštena, onda bi i cijene električne energije morale pasti barem za 40 posto. A to se nije dogodilo.(A.R.Jadrijević)
Add a comment        
 

 
NoracPozdravljam slobodno novinstvo i želju da u Hrvatskoj postoji osim slobodnog pisanja i slobodno sudstvo. Novinar Slobodne Dalmacije potrudio se zdušno pozabaviti vojnikom Mirkom Norcem, generalom Mirkom Norcem, osuđenikom Mirkom Norcem, zatvorenikom Mirkom Norcem, mladoženjom Mirkom Norcem, suđenjem, svjedocima, žrtvama, sudstvom, braniteljima, splitskom rivom… Ovaj oblik pisanja mislim da zovu istraživačko novinarstvo. Novinar je sigurno i slobodan i nepristran, kao i novine za koje radi. Prilažem za istraživanje dva svjedočanstva, istina radi se o Hrvatima, od preko 6 000 koliko je pohranjeno u Udruzi logoraša srpskih koncentracijskih logora kao poticaj slobodnim novinarima, istraživačima, zagovornicima pravne države da istraže što je s počiniteljima ovih zločina. Svjedoci također mogu zainteresiranom novinaru navesti imena zločinaca i imena ubijenih zatočenika s kojima su dijelili pakao. Ne lažu, ima ih na tisuće danas bolesnih, nemoćnih, nesretnih. Podnijeli su zlostavljanje, danas podnose podsmijeh svojih zlostavljača. Mnogi njihovi krvnici su tu, slobodni, neosuđivani, šeću se, kupuju, žene se. Nitko ne pita za njihova zlodjela a ni što rade, s kim se druže, s kim piju. Nije moguće da to nije tema za slobodnog novinara u slobodnim novinama zainteresiranog za funkcioniranje pravne države. Sudstvo bez politike. Naravno da je to jedini motiv zašto šaljem i ova dva svjedočanstva. Nesretnici moraju doživjeti pravdu. Vjerujem u novinare naklonjene istini i pravdi.(M.Slišković)
Add a comment        
Ned, 22-09-2019, 08:51:02

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.