JadovnoPrema onome što je navodio Đ. Zatezalo, Jadovno kao logor i Šaranova jama kao zasad jedini nam poznati lokaliteti na Velebitu, bili bi pravi lički Jasenovac. Poznato je, dakako, na koji se način i s kojom svrhom ("genocidnost hrvatskog naroda") manipuliralo brojem jasenovačkih žrtava. Kao što znamo, Josip Broz Tito je krajem 1945. prijavio Reparacijskoj komisiji, da je u jasenovačkom logoru pobijeno 500 – 600 tisuća ljudi. Tek pola stoljeća kasnije drugi su istraživači došli do bitno drugačijih podataka, dok se danas najčešće citiraju podatci Vladimira Žerjavića i Željka Krušelja, prema kojima se broj žrtava kreće od 61.000 do 85.000, u što su uračunati Židovi, Hrvati, Srbi, Romi i drugi. Sličan slučaj zbio se je i s Jazovkom kod Sošica. Vjesnikovi su novinari "lansirali" vijest da je u njoj pobijeno oko (i preko!) 40.000 civila, vojnika i ranjenika, dok stvarno pronađenih 447 osoba vjerojatno još za mnoge ne predstavlja veliki zločin?!(dr.S.Božičević)
Add a comment        
 

 
BiHNe smije se velikaški i feudalni život promatrati samo kroz raznorazne političke igre, borbe, vojne planove, okršaje i sukobe. Život na dvorovima Bosne ugleda se na društveni život zapadne Europe; od talijanskih državica apeninskog poluotoka, prostora današnje Mađarske (nekada kraljevine Ugarske), Austrije i Njemačke (politički usitnjenog i usložnjenog germanskog kulturnog i govornog područja), pa sve tako do Francuske te Španjolske koja se grčevito oslobađala od islamskog, točnije arapsko-maurskog utjecaja. Velik je utjecaj i kulture istoka - Bizantinskog, a sa dolaskom Turaka i čudnovatog maloazijskog načina života. No bosanska kultura je velikim dijelom izvorna, svoja i originalna.. Na izvornim kamenim narodnim spomenicima - stećcima, uz mistične simbole poput svastike, polumjeseca, krstova, ljudi širokih ramena koji podižu ruke u vis prema nebu, slike lova, plesa u kolu i sl., mogu se vidjeti i uglavnom rijetki prizori iz života na dvoru.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiHPo povijesnim opisima i navodima, mnogi od navedenih velikaša neobično su aktivni što se tiče putovanja, vojnih pokreta ili političkih poduhvata. "Operiraju" tako na konju i sa sigurnosnom pratnjom primjerice od prostora današnje primorske Crne Gore i istočne Hercegovine pa sve do Kupresa na zapadu i središnje te istočne Bosne, tj. manjih utvrđenih gradova uz Drinu. Da li je to dosta bilo tako ili je to dugi vremenski period predstavljen kroz stalna "skakutanja" iz točke u točku, teško je reći sa sigurnošću? Jedno je dobrim dijelom sigurno, znatan dio njih rijetko se kad smiruje u svojemu dvoru, utvrdi ili županiji. Stvaraju se i međusobni plemenitaški ili županski savezi, potpisuju dogovori i ugovori, ratuje se, zasjeda na narodnim saborima ili pak putuje diplomatski ili u vjerskim procesijama. Pojam ratovanja uključuje velikim dijelom i manje okršaje obijesnih ili silnih vitezova negdje na proplanku, ledini, polju, na nekoj uzvisini ili drvenom mostu, a zbog razloga odbrane časti, zbog dugova, ugroženih posjeda ili pak samo onako - radi odmjeravanja snaga. Nije rijetkost da se kroz napad iskušava i odmjerava snaga protivnika za buduće namjere. Ne bi bila rijetkost ni kretanja u takve okršaje sa novim oklopom, opremom ili u nekoj posebnoj skupini organiziranoj u posebnoj formaciji. U takvim bolje rečeno grupnim okršajima bilo bi više porezanih i gadno ozljeđenih negoli mrtvih u nekom značajnijem broju koji bi mogao ugroziti političku stabilnost šireg okruga ili regije. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
BiHTako od početka stoljeća sve više rastu i stasaju uvjeti za građanski rat.[21] Sukobi su toliki da se čini da svi ratuju protiv svakoga. Vojvode i njihove plemićke pristalice često odlučuju o tome koji će kralj biti na vlasti., tko imati pravu a tko ''vladavinu samo naizgled''. U takvim se odlukama, igrama a nerijetko i spletkama s vremenom počinju isticati: herceg Hrvoje Vukčić - Hrvatinić, te kraljevi poput Stjepana Ostoje, koji primjerice 1409. po drugi put sjeda na kraljevski prijestol na njemu ostavši do 1418. god.. vojvoda Vlatko Hranić - potomak bosanskog župana Vuka od takozvanih Južnih strana zvanog još i Hrana... kasnije herceg Stjepan Vukčić Kosača sinovac Sandalja Hranića koji ga vjerojatno 1435. nasljeđuje.[22] Uz navedena prezimena kao vrlo značajne glave velikaških kuća tu su Pavao Radinović, kasnije njegov sin Radoslav Pavlović u Podrinju, Kovačevići, Radivojevići, Zlatonosovići[23], Zvijezdići - potomak ovih je fra Anđeo Zvizdović koji je od sultana Mehmeda II. el Fatiha dobio Ahdnamu,[24] povelju o slobodi katoličke vjeroispovijesti u Bosni. (M.Škarica)
Add a comment        
 

 
JadovnoAko objašnjenje potražite u Hrvatskoj enciklopediji ili u Hrvatskome enciklopedijskom rječniku odnosno u Hrvatskome obiteljskom leksikonu, nema ga ili je pogrješno. U staroj enciklopediji (1990.) za Jadovno se navodi kako je u Jadovnu i u obližnjim jamama našlo smrt oko 35.000 ljudi, pretežno žena i djece. U Liberovu rječniku za Jadovno piše: prvi ustaški koncentracijski logor za masovno uništavanje zatočenika. Hrvatska enciklopedija navodi podatak pod pojmom koncentracijski logori: logor u Gospiću (lipanj - kolovoz 1941.), logoraši su slani u Jadovno i u druge logore na Velebitu. Šaranova jama nigdje nije spomenuta! Ostaje dvojba, je li Jadovno samo logor ili jedna velebitska jama?(Dr.S.Božičević)
Add a comment        
 

 
BiHAko su bosanski tj. humski velikaši svoga doba vješti u raznoraznim zakulisnim igrama, onda će Turci kasnije za njih biti majstori političkih ucjena, spletki i igre iz sjene. U njihovoj kulturi - posebice u određenim sjedilačkim te lokalno - upravnim redovima, vještina zakulisnog djelovanja, odlučivanja te povlačenja konaca iz sjene te krajnjeg uklanjanja političkih protivnika stoljećima je razrađivana do pojedinačnih krajnosti. Iako je to možda praksa u većini feudalnih zemalja Europe, u Bosni se drevne, životnom tegobom istančane a nerijetko i mračne čovjekove težnje ujedinjuju sa novo-pristiglim kulturama sa istoka. To je u ovom slučaju kultura Male Azije i tursko-seldžučkog načina vođenja politike.[15] Pogotovo osvajačke politike. No treba biti jasno kako u predstavljanju Turaka kao takvih kakvi jesu tj. - okrutnih i nezasitnih te došljaka koje uglavnom prati negativno i zloslutno ozračje, veliku ulogu je igrala tadašnja europska propaganda. Jedan od takvih centra propagande bio je habsburški dvor. Primjerice Rudolf II. u drugoj polovici XVI. stoljeća ciljano se bavio propagandom protiv Turaka kojima su pripisivana razna zlodjela (poput ubijanja male djece i sl.).[16 ]Iako je neosporno da su sustavna širenja ovakvih informacija dovela do općeg straha i nepovjerenja sve do danas. bez sumnje se može reći kako Osmanlije doista provode neviđeno okrutne metode koje može smisliti i provoditi samo neki krajnje zao um u institucijama tadašnjeg Carstva.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
Šaranova jamaS internetskih stranica www.hdpz.htnet.hr u 4 nastavka donosimo izlaganje dr. Srećka Božičevića o pravoj istini vezanoj uz masovnu grobnicu Šaranova jama pokraj Jadovna na Velebitu. Naime, kroz proteklih nekoliko mjeseci u javnosti su sustavno iznošene poluistine i netočnosti o još jednoj nedovoljno istraženoj ljudskoj tragediji i učinjenim zločinima u ovom dijelu Hrvatske. "Kada sam prije nekoliko desetljeća prvi put dolazio do Šaranove jame, cesta je bila makadamska. Sada je naš predsjednik dolazio od Trnovca u Ličkom polju asfaltiranom cestom i, pješačeći nešto više od dvadesetak metara od ceste, došao je do ograđenog otvora ove jame. Je li bio i u samom Jadovnu, na mjestu gdje je nekad bio ustaški logor, nisam vidio iz TV-priloga. Svakako me zanima, je li mu netko od savjetnika ili "organizatora" prikazanog "happeninga" kazao, da su tim nekad makadamskim putem, samo četiri godina kasnije, 1945., do jame dolazili i kamioni iz Gospića, koje su vozili partizanski borci? Prema onome što sam čuo - očito nisu! Dakle, nisu u jami samo žrtve ustaša, nego i žrtve partizana! Dok su godine 1941. egzekutori bili ustaše, godine 1945. to su bili partizani ili njegovi «antifašisti» s trorogom kapom, na kojoj je bila crvena petokraka zvijezda!"
Add a comment        
 

 
Marko Perković ThompsonDonosimo dva reagiranja u svezi nedavnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Biogradu, koji je primjerice Portal Index.hr popratio naslovom  - Thompsonov ustaški 'dernek' u Biogradu: 'Neću više šutjeti! Za dom smo spremni'. Reagiranja zorno pokazuje kako nije samo popularnom pjavaču dosta anacionalnog terora u Republici Hrvatskoj, već i mnogima drugima, počevši od njegove vrlo brojne publike. "I spomenuo je Mesića i Kajina, i da mu je dosta. I meni je dosta! Dosta je isceniranih i zlonamjernih laži. Išla bi uvijek, uvijek i tisuću puta ako treba. Marko je i borac protiv laži, zna šta radi i baš mu velika hvala što se ne boji. Taj čovjek ima vjeru. I to takvu i da napada, ...i neka ga Mihael s mačem čuva" (Jasna MB).
Add a comment        
 

 
prof. dr. Miroslav TuđmanBilo je zadovoljstvo čitati početne mršave člančiće u hrvatskom ljevičarskom tisku ubrzo nakon što je nedavno Miroslav Tuđman najavio svoju kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske. Tresu se od straha. Stari je komunistički režim ponovno navalio, pustio s lanca svoje medijske pit bule na stranicama Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije i drugog tabloidnog smeća. Zasigurno će napadi pojačati kako prolazi godina i više se približimo predsjedničkim izborima. Tuđmanova kandidatura ne dolazi kao iznenađenje, i stari je režim dobro pripremljen za bezobzirni napad u medijima koje kontroliraju – skroz naskroz. Spremni su zavrtjeti Tuđmanovo podrijetlo kao kamen obješen oko njegovog vrata. No, upravo je njegovo prezime ono što će mu, nadajmo se, dati prednost na izborima.(F.Budimlić)
Add a comment        
Pon, 13-07-2020, 00:07:37

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.