NavijačiKrajem prošlog tjedna u redakciju nam je pristigao opširan i temeljito pisan prilog mlađeg čitatelja o navijanju i navijačima te odnosu domaćih medija i političara kako prema tom pitanju, tako i prema nešto širim temama kao što su to primjerice NATO i EU integracije. U našem odgovoru rekli smo kako nam se prilog čini zanimljivim ali da zaslužuje i neke ispravke, počevši primjerice od netočne tvrdnje kako je u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskog rata neslužbeni pozdrav bio "Za dom - spremni!". Autor priloga naše sugestije nije prihvatio uz obrazloženje kako se radi o njegovom osobnom mišljenju od kojeg ne će odstupiti i kojeg ne će revidirati. To što su iznesena mišljenja možda radikalna je zato što je i istina radikalna - objasnio je još autor - zaključujući da onda ništa od objavljivanja. No, ovaj će posljednji zaključak autor ipak morati revidirati budući da u nastavku objavljujemo njegov prilog. Izdvajamo: "U jednoj od svojih pjesama Thompson pjeva: «Drugo vrijeme, ista sudbina». Ovaj stih savršeno oslikava položaj hrvatskih navijača u Jugoslaviji i danas. I u Jugoslaviji se navijače označavalo kao «neprijatelje režima», «narodne neprijatelje», «mrske nacionalističke elemente». Ni danas se to nije promjenilo, navijače se danas nastoji proskribirati istim metodama kojima se koristio zločinački jugoslavenski režim. To je zapravo posve razumljivo ako znamo da danas bivši «milicioneri-batinaši» zauzimaju ključne pozicije u policiji i da se kadrovski sastav policije, poglavito tu mislim na njezino vodstvo, nije bitno promjenio; ista je stvar i sa izvršnom vlasti u kojoj komunistički relikti i danas zauzimaju vodeće pozicije". (mm)
Add a comment        
 

 
MilanovićČesto puta, posebno u predizborno vrijeme susrećemo se nažalost s jednom nametnutom i provokantnom temom koja uznemirava vremenski odsutne i iseljenje Hrvate, a to je pravo glasovanje dijaspore (kako se to s jednom pojmom objašnjava). Prije cca. godinu dana nesuđeni premijer, predsjednik SDP-a Zoran Milanović na jednom predizbornom skupu u Osijeku reče: “Bitno je da odluku o tome tko će donositi zakone u Hrvatskom saboru donosimo mi u Hrvatskoj, a ne Novi Zeland, Australija ili neka treća država. Nemam ništa protiv ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, smatram ih partnerima i bliskima, ali oni ne dijele sudbinu ove zemlje”. Ne znamo dali je dotični “gospodin” poslje toga obrisao stražnjicu. Zanimljivo je pogledati praksu nekih zapadnih zemalja. Tako recimo Savezna Republika Njemačka svojim građanima izvan zemlje to pravo na svim izborima neosporivo omogućava. Mogućnost glasovanja poštom uhodana je praksa i nikakvom ozbiljnom njemačkom političaru nije ni nakraj pameti da njihovo pravo ograničava ili dovodi u pitanje (mada ih je 18 puta više nego Hrvata).
Add a comment        
 

 
oznaZahvaljujući novoj knjizi «Partizanska i komunistička represija i zločini 1944-1946. dokumenti, Zagreb i središnja Hrvatska» dobivamo, na dohvat ruke, zbirku dokumenata, široj javnosti do sada nepoznatih. Dokument 134. je dopis načelniku OZN-e za Hrvatsku [1], koji govori o procjeni broja hrvatskih časnika i njihovoj sudbini. Prema podatcima ovog dopisa, NDH je krajem rata imala „oko 5-6 tisuća aktivnih i oko 8.000 rezervnih domobranskih te 2.500-3.000 ustaških oficira. Svi su većinom zarobljeni u Sloveniji i ukoliko nisu odmah riješeni, transportirani su u Srijem.“ Dopis izvješćuje da u Hrvatskoj ima još „oko 300 domobranskih oficira po logorima na prolasku za Srijem i isto toliko pod istragom. Ustaških oficira najviše 50“. Vlastima nove države se u Zagrebu u svibnju prijavilo 1.607 aktivnih domobranskih časnika i 1.275 rezervnih. Dopis načelniku OZN-e navodi da je polovica već riješena, dosta poslano u logore.(V.Ljubičić)
Add a comment        
 

 
Pjesme BušićuU povodu tridesete obljetnice ubojstva velikana hrvatske državotvorne misli Ante Brune Bušića, list Imotska krajina iz Imotskoga objavila je zbirku pjesama posvećenih tom istaknutom hrvatskom intelektualcu, novinaru i književniku kojega je jugoslavenska Udba ubila 1978. godine u Parizu, a čiji se nalogodavci još ne znaju ili ne žele znati. Knjiga naslovljena "Bard i mučenik hrvatskog državotvorja" predstavljena je u Klubu Imoćana u Splitu, na spomendan Bušićeva ubojstva, znakovitog nadnevka 16. listopada, kada je za papu izabran najveći hrvatski prijatelj u svijetu papa Ivan Pavao Drugi te poginuo slavni vukovarski branitelj Blago Zadro, kazao je priređivač knjige Mladen Vuković, koji je u uvodnom proslovu knjizi naznačio da tom knjigom želi dati umjetnički omaž pjesniku Brunu, o kojem bi se dala sastaviti i posebna knjiga s epskim pjesmama.
Add a comment        
 

 
KadijevićU siječnju 1991g Generalštab Jugoslavije na čijem je čelu tada bio Veljko Kadijević dao je novoizabranoj hrvatskoj vlasti ultimatum da predaju oružje hrvatske teritorijalne obrane. Rok predaje svog oružja bio je 19.siječanj 1991. a vojnici u vojarnama već su bili u punoj ratnoj opremi spremni «da idu u rat protiv ustaša». Donosimo tekst Marije Slišković, predsjednice Udruge Žene u Domovinskom ratu, koja podsjeća kako se Kadijević tada oglušio na mnogobrojne apele hrvatskih majki, ali kako će i njemu prije ili kasnije doći vrijeme kada će biti prisiljen odgovarati za svoja nedjela. "Danas je Veljko Kadijević osoba o kojoj se u Hrvatskoj ne govori. Veljko Kadijević je osoba o kojoj malo tko od mladih išta zna. Veljko Kadijević je slobodna osoba globalnog svijeta i globalne politike. Veljko Kadijević je osoba koja je mogla a nije spriječila rat i agresiju na Hrvatsku."(M.Slišković)
Add a comment        
 

 
braćaDonosimo zanimljivu pričicu autora Nike Šoljka, svojevrsni fiktivni dijalog između dvojice braće koja su devedesetih godina svaki sa svojim životom krenuli u dijametralno suprotnim pravcima. Priča na ciničan, ali na žalost istodobno i poprilično realan način opisuje trenutnu u mnogim segmentima tužnu i jadnu hrvatsku zbilju. "Sretnu se dva brata koji se nisu vidjeli nakon podjele imovine od 1991 godine, kada su oba bili siromašna i jednakog imovinskog stanja Moral i Nemoral. Moral gurajući svoj bicikl, začuje trubu, stane i pogleda. Vidi brata Nemorala u najnovijem Mercedesu, skupom odijelu kako sjedi za volanom pun sebe, naizgled jako važan. Prevlada bratska ljubav, zaustavi se i upita brata kako je. Moral: brate što da ti kažem zdrav sam ponosan slobodan čovjek nemam nikakvih briga. Plaća je mala ali živi se hvala Bogu dok je zdravlje dobro. A ti brate kako si? Nemoral: kako vidiš dobro, imam kuću, vilu na moru ,vilu s nekoliko stanova , par tvornica, desetak hotela , nekoliko stotina radnika radi za mene a i od provizija se nešto novaca nabere. Uglavnom, novaca kao blata . Imam jahtu od nekoliko miliona eura. Imam sve što poželim. Moral: Kako si to uspio? Nemoral: Nije bilo lako najprije sam se riješio branitelja . Podijelio sam ih na 834 dijela i sa njima podijeljenima vladam kako hoću. Onda sam se riješio dijaspore koja traži neku pravdu, hoće državu Hrvatsku kakvu je oni sanjaju. E ne može to tako - država to sam ja, neka oni ostani gdje jesu. Imaju državu tamo gdje žive .Hrvatska je moja i ne dam je nikome."(N.Šoljak)
Add a comment        
 

 
Uvijek postoji izlazUdruga Prvi hrvatski redarstvenik – Podružnica šibensko-kninska već nekoliko godina unatrag obilježava početak tzv. Balvan revolucije , 17. kolovoz 1990. g. kada je sa središtem u Kninu počela srpska pobuna u Hrvatskoj, kako se ne bi zaboravilo kada je, kako i tko započeo pobunu u Hrvatskoj. 17. kolovoza, 2008. g. organizirali smo izložbu fotografija udruge Žene u Domovinskom ratu Uvijek postoji izlaz autora Marije Slišković i Ante Karamatića u galeriji Veleučilišta Marko Marulić u Kninu. Nazočne je najprije pozdravio predsjednik podružnice Tomislav Čolak, koji je istaknuo da je udruga Prvi hrvatski redarstvenik i osobno vezana za taj datum, 17. kolovoz, 1990. g., jer je postrojba prvih hrvatskih redarstvenika koja je ustrojena 05. kolovoza, 1990. g kao prva legalna dragovoljačka oružana postrojba na koju se mogla osloniti novoutemeljena hrvatska vlast, tog dana dobila bojevu municiju za dugo naoružanje i izišla u grad Zagreb zaštititi važnije institucije a dio postrojbe je autobusima i sa dva helikoptera krenuo prema središtu pobune u Kninu ali je bio zaustavljen od strane tzv. JNA, koja je zaprijetila oružanom intervencijom , pa se postrojba vratila u Policijsku akademiju.(T.Čolak)
Add a comment        
 

 
RamljakSa predstavljanja nove knjige akademika Josipa Pečarića pod nazivom "Zločinački sud u Haagu", donosimo izlaganje Ozane Ramljak. Izdvajamo: "No nije to obična knjiga i njezin autor nije običan autor. Naime, akademik Josip Pečarić jedan je od vodećih svjetskih matematičara, autor više knjiga, između ostaloga i glavni urednik međunarodnog časopisa Mathematical Inequalities & Aplications, ali o njegovoj znanstvenoj djelatnosti malo ćete čuti u našoj javnosti; kao što je malo poznato da je u lipnju ove godine u trogirskom hotelu Medena održana međunarodna znanstvena konferencija Mathematical Inequalities & Aplications 2008. u njegovu čast, povodom njegova šezdesetog rođendana, na kojoj je sudjelovalo 135 matematičara iz 27 zemalja. U sustavnom prešućivanju prolazi i njegov golemi publicistički rad; on je, naime, autor ili suautor više od 20 publicističkih knjiga u kojima hrabro, pošteno i beskompromisno ukazuje na sve one bolne točke naše prošlosti i sadašnjosti koje nas, budući zamagljene, nedorečene, iskrivljene, izmanipulirane, trajno opterećuju."(O.Ramljak)
Add a comment        
 

 
politika13 godina od Oluje, usljed prividnih smjena vlasti, od udbaške do komunističke ruke i vice versa, uz obvezna međusobna jamstva kako nema čistki (uistinu, niti lustracije) i kako nitko nikomu ne će polagati račun za političke skandale, nastao je kontinuitet jedne politike koja ide dalje, i sve dalje – od Sinjske Alke, a moguće i Knina. Kao svaki iskusni boljševičko-komunistički birokrat, Sanader, Mesić i Bebić, imaju protokol za opravdanje njihovih središnjih ličnosti protokola – među koje je, kao u svakoj zapetljanoj birokraciji u komunizmu upao Mesićev izaslanik Mladen Krunjac – što se ove godine ne na Sinjskoj Alki a možda niti u Kninu. Na 3. kolovoza, pred Oluju, naše se dakle važne ličnosti ne mogu dogovoriti koja je središnjija. (I.Arapović)
Add a comment        
Pet, 18-10-2019, 19:39:19

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.