BiHSagledavajući te zbrajajući svoje posljednje dojmove s odmora u zemlji zvanoj Bosna i Hercegovina ne mogu se oteti pomisli kako hrvatskom narodu od početka devedesetih godina prošlog stoljeća pa do danas nije bilo gore. Svedeni na šutljivu manjinu koja iščekuje neko čudo s visina ili po tko zna koji put – bratsku pomoć iz politički mlake i u sebe zagledane Hrvatske – a ta pomoć istina stiže samo u novcu ali ne onako iskreno, istinski i odvažno, kao što bi trebalo. A istinski bi se trebalo i moralo nastupiti prvotno diplomatski u svrhu izvlačenja Hrvatskog naroda iz neravnopravnosti i potlačenosti koja obuhvaća sve veći zamah. Počevši od negativnog ekonomskog i političkog pa idući sve do kulturnog pritiska na ionako rastresene institucije sa hrvatskim predznakom.(M.Škarica)

Add a comment        
 

 

umjetna oplodnjaČini mi se kako je čitava rasprava o Zakonu o medicinskoj oplodnji bila nepotrebno ispolitizirana i pretvorena u još jednu lakrdijašku kampanju za pridobivanje glasača. Više se raspravljalo o perifernim problemima, s dobro smišljenim krilaticama, neprimjerenima temeljnim problemima, te, kao obično, međusobnim uvredama i objedama. Sve sam to shvatio kao "kukavičje jaje", od drugorazredne važnosti dok se ne riješe primarna pitanja opstanka naših ljudi, našeg naroda i domovine Hrvatske! Nama je nesumnjivo i ranije bio potreban zakon za regulaciju principa umjetne oplodnje. Ipak smatram, da nije obveza društva da sve to i "plati", osobito ne u ovakvim kriznim vremenima u kojima naš narod živi, kad država nema novca za osiguranje temeljnih obveza društva: zdravstva, odgoja, obrazovanja, teško ranjenog i još uvijek veoma ranjivog naroda. Posvuda ima toliko nevolje, nervoze i tuge, medicina i zdravstvo nam također padaju, a prijeti nam i da hrvatski liječnici «izumru» zbog grešaka koje se nije na vrijeme uočilo. (B.Barac)

Add a comment        
 

 

tranzicijaU Hrvatskoj treba što prije donijeti Zakon o lustraciji s obzirom da je za ozdravljenje hrvatskog društva važno da vodeće državne funkcije ne vode više ljudi koji su surađivali te vladali u bivšem jugoslavenskom komunističkom totalitarnom režimu. Elite starog režima, koje su ranije masovno kršile ljudska prava, usmjeravali su tranziciju u Republici Hrvatskoj. Iste su kontrolirale razvoj tržišnih snaga i tržišta u RH, a posebno su utjecali na distribuciju društvenog bogatstva. U gospodarstvu su zahvaljujući svojim vezama i kapitalu koji su stekli na nepošteni način domogli su se vodećih i utjecajnih mjesta. Zbog toga je današnje hrvatsko gospodarstvo i dalje u teškom stanju kao što je niska razina proizvodnje, velika nezaposlenost, devastirana i opljačkana poduzeća, veliki vanjsku dug, nelikvidnost i sve drugo što je tim povezano.(M.Marić)

Add a comment        
 

 

MesićU našoj historiografiji još prevladava slika o Drugom svjetskom ratu koju su stvorili podobni povjesničari - NOB i antifašizam idealizirani su bez ikakvih sumnji. U Hrvatskoj se oživljava kult komunističkog antifašizma, čime se želi obraniti zločinački karakter komunizma. U obranu komunističkog antifašizma s velikim se zanosom, ali i s oskudnim znanjem, uključio predsjednik Republike Stjepan Mesić. Umjesto da potiče stvaranje nove povijesne vizije utemeljene na iskustvu dobra i zla, on vraća hrvatski narod sedam desetljeća unatrag i tako sprečava društveni napredak. Braneći antifašizam, predsjednik Mesić često se nestručno bavi analizom povijesnih udžbenika, koji su tobože krivi za obnovu ustaštva danas. Njegove su ocjene krive i neutemeljene, a zanimljivo je da se nijedan autor ocrnjenih udžbenika nije usprotivio Predsjednikovim optužbama.(I.R.Miočević)

Add a comment        
 

 

Jadranka KosorPremijerka Kosor je u tajnosti postigla štetan sporazum sa Slovenijom, zatim je lagala da nije. Prihvatila je nastavak pregovora na temelju drugog Rehnovog prijedloga kojeg Hrvatski sabor nije prihvatio. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova jučer je (15. rujna 2009.) izdalo kratko priopćenje u kojem kaže: ‘Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor i predsjednik Vlade Republike Slovenije Borut Pahor dogovorili su nastavak pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, te nastavak pregovora o rješavanju graničnog pitanja uz olakšavanje Europske unije na temelju prijedloga od 15. lipnja 2009.’ S tom izjavom Hrvatska je priznala da je slovenski premijer Borut Pahor govorio istinu kada je slovenskom Parlamentu rekao da je dogovoren nastavak pregovora na temelju drugog Rehnovog prijedloga od 15. lipnja, koji govori o slovenskom kontaktu s otvorenim morem. (M.Bošnjak)

Add a comment        
 

 

Prvi splitski odredU novije vrijeme opširnije je pisano o Prvom splitskom partizanskom odredu, a donesena je i reportaža o obnovi spomenika na mjestu njegova stradanja nedaleko Košuta. Mnoge mitove i stereotipe o događajima iz hrvatske povijesti doista treba prevrednovati. Ipak, nakon neprimjerenog proglašenja “osme ofenzive” od strane Stjepana Mesića, pod sjenama žrtava u Jasenovcu, otvorena je opasnost nesrazmjernog i nekritičkog evociranja komunističke antifašističke borbe. Samo da nakon antifašističke borbe ne bismo ponovo bili izloženi i “tekovinama revolucije”. Stradanje Prvog splitskog partizanskog odreda značajan je događaj i zbog toga što je u pitanju bio veliki okršaj među Hrvatima 1941. godine.(S.Lozo)

Add a comment        
 

 

Kosor i SanaderAko je Sanader odstupio jer nema rješenja za izlazak iz krize, onda njegov izbor nasljednice nije dobronamjeran već duboko antihrvatski čin. Kako drugačije - nego kao ruganje naciji - protumačiti to što je on mnogo manje sposobnu i liderski neprepoznatljivu Jadranku Kosor gurnuo tamo gdje se sam više nije snalazio. Pa kome to nije jasno da krizna vremena traže najsposobnije na vrhu vlasti? Empatija može biti izraz dobroga srca, ali ona ništa ne govori o sposobnosti, mudrosti i odvažnosti. Može li vjerna pratilja biti pouzdana vodilja? Mogu li beskičmeni stranački poslušnici preko noći postati samostalni i odlučni lideri? Očito da na našoj političkoj sceni vladaju nejasnoće i pomutnja zbog usitnjenosti individualističkih ili grupno-interesnih vizija i nečasnih ambicija koje onemogućuju pronalaženje konsenzusa oko pravaca i sadržaja poželjnog razvoja države i društva. (P.Kuzmić)

Add a comment        
 

 

novacČesto smo se dosada pitali: da li živimo prerastrošno? Ja osobno u svojoj kući znam koliko posjedujem i koliko mogu potrošiti, u čarapu uvijek ostavim po koju kunu, ako nešto iskrsne. Ali promatrajući oko sebe čudim se svemu. Od državne rastrošnosti pa i luksuza (bilo na državnoj, gradskoj ili općinskoj razini) već odavno me hvata strah. Tko to sve plaća? Od malih nogu kao obrtničko dijete naučila sam da svaka igračka, knjiga, cipela, ima svoju cijenu, da moji roditelji najprije moraju kupiti sirovinu, izraditi u radionici neki proizvod, prodati ga, platiti porez, struju … i onda što ostane – može se potrošiti. Ali obrtnika već odavno nema, pa izgleda da nema više niti svijesti o tome da netko nešto mora proizvesti i prodati. Svoj poduzetnički radni vijek prošao mi je u neprestanom traganju za poboljšanjem kvalitete, uspješnosti poslovanja. I na koncu što su obrtnici u Hrvatskoj doživjeli?(D.Vatovac)

Add a comment        
 

 

Jurica PavičićJe li mu netko prepričao Bakarićeve riječi u ondašnjem Saboru o "najgoroj neprijateljskoj emigraciji," ili mu je ostao gorak okus u ustima prilikom slaboga odaziva nedavno održanom "hrvatskome filmskom festivalu" u New Yorku - kojemu je bio "počasni gost" - još se ne zna. Ali mržnja koja se svakotjedno iščitava iz njegovih tekstova, svjedoči da splitsko mandrilo ima velikih problema s brojnim i značajnim hrvatskim iseljeništvom. Osobno sam odbio posjetiti "hrvatski filmski festival" u središtu Manhattana zato što sam, ipak, za razliku od velike većine hrvatskih emigranata i njihove djece (koji su, onako, po inerciji, odbili posjetiti feštu jugovića), dobro obaviješten tko i kakvi su "umjetnici" tamo doživjeli svojih pet minuta "slave." Da nisam upućen u njihov rad, možda bih krivo pao pod njihovu propagandu -možda bih bio prevarenim- pa bih posjetio i ogledao vrhunska "umjetnička" djela neo-Jugoslavena na velikom ekranu. Bogu hvala, njemu mrski me «vlaški» geni obdare promućurnošću i «vlaškim šestim "čulom" koja su mi omogućila da izbjegnem filmski Jugo-fest usred grada New Yorka. Ni ovih mojih skromnih redaka nije vrijedan; ali uzimajući u obzir koliko njegova medijska kuća ima upliva u Hrvatskoj, gotovo sam prisiljen -dužan- napisati ovaj osvrt.(F.Budimlić)

Add a comment        
Pon, 1-06-2020, 03:40:56

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.