George W. BushDomaći javni mediji su prvi pravi državni posjet američkog predsjednika Hrvatskoj ispratili uglavnom negativno, a teško se oteti dojmu da je isticanje i ismijavanje "gafova" Georga Busha bilo nenamjerno, poglavito nakon njegovog govora na Markovom trgu u Zagrebu, u kojem je, među inim rekao i ovo: "Ima i onih koji se pitaju nije li ljudima bilo bolje u vrijeme tiranije." Nema dvojbe da je mislio na vrijeme Josipa Broza Tita, tu tako dragu ikonu javnih medija (i poznatih političkih krugova) u Hrvatskoj. Nadalje, dok Eurobska unija protjeruje Boga iz Ustava, prvi čovjek velesile ističe u svom službenom govoru i ovo: "Ova krasna crkva koja na ovom trgu stoji od srednjeg vijeka kroz stoljeća je bila svjedokom dugih hladnih zima okupacije, tiranije i rata, ali proljeće je ovamo konačno stiglo. Ovo je povijesno razdoblje za koje su se molili naraštaji Hrvata. To je razdoblje koje je predvidio papa Ivan Pavao Drugi kada je stigao na ovu zemlju, molio s hrvatskim narodom i pozvao na kulturu mira. Danas na ovom trgu pred ovom krasnom crkvom možemo ponosno reći - te su molitve uslišane. Bog blagoslovio Hrvatsku i hvala vam.". Mora se doista priznati da u državnički govor nije uobičajeno stavljati vjeru u Boga. Mnogima to u Hrvatskoj jako smeta!(LjS)
Add a comment        
 

 
UzdolMi, članovi nevladine udruge Uzdoljani za svoje poginule, s tugom i ponosom čuvamo spomen na nevine žrtve koje su na blagdan Uzvišenja svetoga Križa, 14. rujna 1993., u naselju Uzdol, masakrirali pripadnici Armije BiH u sklopu akcije „Neretva '93“. Zločinačku akciju izveo je, za načelnika Glavnog štaba Armije Bosne i Hercegovine generala Sefera Halilovića, „Samostalni prozorski bataljun“ pod izravnim vodstvom komandanta Envera Buze. U podlom jutarnjem napadu na stanovnike hrvatske nacionalnosti zaklano je ili strijeljano 29 civila, među kojima troje djece i 26 starijih i nemoćnih osoba, te 12 pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane, premda su neki bili ratni zarobljenici. Ovo otvoreno pismo upućujemo javnosti protiv najnovijega poniženja nevinih uzdolskih žrtava, koje je formalno potvrđeno oslobađajućom presudom Međunarodnoga haaškog suda protiv generala Sefera Halilovića, optuženoga zbog pokolja hrvatskih civila u Grabovici i Uzdolu u rujnu 1993. Dižemo svoj glas protiv političkog omalovažavanja uzdolskih žrtava, medijskoga zatiranja i ignoriranja od strane institucija, i državnih i federalnih, te protiv šutnje nevladinih udruga. Skoro će petnaest godina nakon zločina pripadnika Armije BiH na Uzdolu, još nisu pozvani na odgovornost kamoli pravedno kažnjeni nalogodavci i izvršitelji zločina, premda su javnosti poznati.(K. Zelenika)
Add a comment        
 

 
PilatU kršćanskome se vjerovanju kaže, da je Isus Krist „mučen pod Poncijem Pilatom“, i zbog toga mnogi Pilata smatraju zločincem, sadistom i okrutnim čovjekom. No, psihologija Pilata se mnogo jasnije može uočiti iz njegovog upita koji je postavio nevinome. Kada mu je Krist rekao, da je došao svjedočiti za istinu, Pilat ga je upitao :“Što je istina?“ U tome se pitanju ne nazire žeđ, ili čak rezignacija, tragača za istinom, nego cinizam lukavog političara i sudca. Pilat nije vjerovao u istinu, nego u pragmatičnost. A pragmatika je tražila da osudi nevinoga, da on, rimski namjesnik, ne bi izgubio svoj položaj. I kroz koridore povijesti, od Pilatovog vremena sve do današnjih tribunala, poput onoga u Haagu, iz usta mnogih Pilatovih nasljednika, političara i sudaca, odzvanja to cinično Pilatovo pitanje upućeno pravedniku. Poput Pilata oni sumnjaju da je moguće saznati istinu čak kada bi ona i postojala, a kamo li da je moguće živjeti u istini. Ti Pilatovi nasljednici vjeruju, da moć diktira što je istina i pravda, i često citiraju englesku izreku, da „might makes right“. Da bi sačuvao privid savjesti Pilat tada čini drugu pogrješku; on ide na nagodbenjaštvo, na kompromis između pravde i pragmatike. On predaje pravednika na bičevanje, da bi pokušao zadovoljiti one koji traže osudu i krv nevinoga. Pilat nije smogao hrabrosti, da bude dosljedan i da brani svoje uvjerenje o optuženome, da se usprotivi tužiteljima. I doista, povijest se ponavlja. Zar se, na primjer, današnji Pilati u Haaškome tribunalu ne opredjeljuju za politički pragmatizam umjesto za istinu? Zašto, na primjer, imaju različite aršine za granatiranje Vukovara i Knina?(B. Lukšić)
Add a comment        
 

 
ZERPPolitičari EU, kršeći međunarodno pravo, traže od Hrvatske čak i ono na što njihove države nikad ne bi pristale. Cilj im je samo domoći se svega što je u posjedu hrvatskog naroda. Podanički raspoloženi političari u Hrvatskoj su strancima (najviše u EU) već u bescjenje prodali, bolje reći poklonili banke, tvornice, hotele, energetske objekte i sirovine, medije, pa čak i branitelje ..., stoga valjda misle da im trebaju pokloniti i sva bogatstva mora i podmorja. Koja je razlika između njih iz EU koji to žele postići tobožnjim pregovorima i onih koji su to željeli ostvariti oružjem – agresijom, a koji i dalje nesmetano prijete? Nije li cijena samostalnosti Hrvatske, plaćena životima i krvlju njenih stanovnika i štetama ratnih razaranja, bila previsoka, da bi se je političari odrekli? Nasuprot posvemašnjem podaništvu prema inozemstvu u zemlji su uveli strogu kontrolu informiranja, strah i bezakonje. Ipak, poklanjanjem ribe ostvarili su u biti, iako toga nisu niti svjesni, sjajan politički potez za Hrvatsku.(B.Molak)
Add a comment        
 

 
Mostar‘Bratovština brata Franje Ilići’ dovršava izgradnju crkvice na Babunu, zapadnom dijelu Mostara. Bratovština je vrlo živa i aktivna u Ilićima, Babunu, Cimu, Vrelu Radobolje, Rudniku, Orlacu i Miljkovićima, gdje vrlo uspješno okuplja mlade i zrelog doba župljane u svojim pjevačkim zborovima, folklornim grupama, izletima u Međugorje i drugdje i naravno na vjeronauku, nedjeljnim redovnim i izvanrednim misama. Kratko rečeno, Bratovština je srce i duša naroda, na ovim prostorima. Trenutno sve aktivnosti odvijaju se, u već izgradjenom podrumu, a sada je počela gradnja i nadzemog dijela crkve. Zato sada ‘Bratovština brata Franje Ilići’ treba, zove i moli za pomoć.
Add a comment        
 

 
KninKoordinacija braniteljskih udruga hrvatskoga kraljevskog grada Knina održala je dana 19. veljače, 2008. g. tiskovnu konferenciju, povodom nastavka davanja neprimjerenih i zlonamjernih izjava u javnosti, od strane saborskog zastupnika iz redova srpske nacionalne manjine Ratka Gajice. Reagirajući na tiskovnu konferenciju Koordinacije i grada Knina, povodom njegovih izjava u Večernjem listu pod naslovom „ APN je pomogao da se Srbe razvlasti“ , Gajica je nastavio u istom tonu u tjedniku "Šibenski list" pod naslovom "Srbi nisu ravnopravni", izjavivši da nikoga nije želio ukoriti već pomoći da svi u gradu izvuku pouku za budućnost, te da ima dojam da se na pitanju stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja i drugim životnim pitanjima, nema jednak odnos prema svim ljudima, nezavisno od toga koje su nacionalnosti. Nastavio je da se dobri odnosi ne mogu uspostaviti ako se Srbi ne tretiraju na bolji način. Zatražio je da se jasno i transparentno objavi popis dodijeljenih stanova i kuća, pa da se vidi koliko je na toj listi osoba srpske nacionalnosti, završivši,da svaka čast onome tko mi uspije argumentima zatvoriti usta. Predsjedavajući Radnog predsjedništva Koordinacije Tomislav Čolak otvorio je tiskovnu konferenciju rekavši da je prije mislio da su izjave Ratka Gajice slučajne i to je nazvao bezobrazlukom ali da mu se sada čini da te izjave Ratko Gajica nije slučajno dao u ovo vrijeme, kada se rješava kosovsko pitanje, te izjave nazvao opasnim za suživot Hrvata i Srba.
Add a comment        
 

 
VujićDonosimo razgovor s Jurom Vujićem, znanstvenikom i publicistom, koji nakon knjige „Trg Maršala Tita-Mitovi i realnosti“ objavljuje novu knjigu „Intelektualni terorizam-Heretički brevijar“ u nakladi Hasanbegović. Vujić ističe: " Tema moje knjige je intelektualni terorizam kao nova "govorna tiranija", odnosno "logocentrična diktatura" kao strategija prozivanja, etiketiranja i isključivanja svih političkih neistomišljenika i protivnika "Političke korektnosti". Današnji intelektualni terorizam promiče i nameće „liturgijske“ dogme "političke korektnosti"poput kozmopolitizma, egalitarizma, multikulturizma, ateističkog humanizma, antirasizma itd. Ova sveopća prihvaćena načela liberalno-kapitalističkog i lijevog demokratskog vladajućeg meanstreama u zapadnim zemljama, vješto su instrumentalizirani u ime održavanja vladajućeg status quoa određene političke i gospodarske oligarhije, te stoga takav intelektualni terorizam predstavlja jednu "meku" misaonu, lingvističku i kulturnu subverziju."
Add a comment        
 

 
Vesna KukavicaFond Jedinstvo uz pomoć znanja je pokrenut sredstvima zajma Svjetske banke, putem kojeg se po prvi puta u Hrvatskoj osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s našim znanstvenicima iz svjetskih znanstvenih institucija. Procjene Svjetske banke pokazuju kako gotovo svaki treći građanin Hrvatske s diplomom, živi u inozemstvu, a sa stopom migracije od 29,4% Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi, a 14. na globalnome planu. Na svjetskoj razini veće stope odljeva mozgova bilježe pacifičke, karipske i afričke zemlje. Među 195 zemalja, koje su ekonomisti F. Docquier i A. Marfouk prošle godine uključili u istraživanje, s našeg kontinenta su još tri zemlje iza Hrvatske: Slovačka na 23., Srbija na 27. i Poljska na 30. mjestu. Tragom tih zabrinjavajućih procjena zapitali smo se što čini hrvatska Vlada u trenutku kad joj je potrebna sva inteligencija, osobito ona mlada, kako bi što bolje opstala u novim integracijama i izgradila ekonomski prosperitetnije društvo!?
Add a comment        
 

 
hrvatski jezikRadi očuvanja jezične raznolikosti i sprečavanja izumiranja jezika Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je ovu godinu Međunarodnom godinom jezika, na što Unesco upozorava skoro deset godina svjetskim Danom materinskog jezika koji se obilježava 21. veljače Materinski jezik iseljene Hrvatske ima izvornih govornika koliko i matična zemlja, ako u svijetu u četrdesetak država danas živi približno jednak broj Hrvata kao i u domovini. Sredinom 20. stoljeća optimist bi primio ovu tvrdnju bez razmišljanja u ondašnjim uvjetima političke emigracije, a vjerodostojnosti toga dojma doprinosila je i činjenica da je u to vrijeme diljem planeta izlazilo gotovo 400 periodičkih publikacija na hrvatskome jeziku. Riječi mlade predsjednice Udruge učitelja hrvatskog jezika u Victoriji Katice Perinac izrečene nedavno na stranicama australskog Hrvatskog vjesnika ne odaju u tom smislu ni tračak optimizma. Ako se ne probudimo, imat ćemo u iseljeništvu hrvatske domove u kojima se neće govoriti hrvatski! Na pitanje je li još uvijek važno danas imati hrvatske škole u Australiji Katice Perinac kaže da je itekako važno, kako bi se hrvatski jezik mogao očuvati i omogućiti drugima koji nisu Hrvati - ili onima koji ne govore hrvatskim jezikom - da ga nauče.
Add a comment        
Sri, 18-09-2019, 16:24:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.