bihPuk koji je nastavao Bosnu imao je isto plemensko uređenje, društveni sustav, tradiciju i vjerovanja kao u Hrvatskoj ali je ponešto bivao nesklon naglijim i većim promjenama u dogmatsko-vjerskom smislu. Bio je primjetan otpor i nepovjerenje prema vjerskim idejama i silnicama koje su dolazile iz centara moći u Bizantu, Austriji, Njemačkoj, Ugarskoj , Italiji ili Francuskoj. Dolazi tako do bitnih opiranja vanjskim reformatorskim pokušajima naročito u religijskim pitanjima društvene svakodnevice. No već za poznatog i u narodu omiljenog Kulina bana (1180-1204.), kojeg je na vlast postavio bizantski car Manuel, javljaju se prve ozbiljne sumnje o bogumilskoj herezi i banovoj sumnjivoj pripadnosti Crkvi bosanskoj. Kulin je kasnije vazal ugarsko – hrvatskog kralja Bele III… i možda gradi crkve u potvrdu svoje vjernosti katoličkoj crkvi i nauku. Optužbe o krivovjerstvu jako opterećuju bosanske vladare koji se žele često opravdati te dokazati da nisu krivovjerci podižući spomenike sa napisima ili poklanjajući posjede pojedinim svećeničkim redovima. To je svakako bitan dokaz, budući da bogumilstvo ne pozna slične materijalne elemente.
Add a comment        
 

 
Srednjovjekovna BosnaProstor omeđen rijekama; na istoku Drinom, na sjeveru Savom, zapadu Unom i na krajnjem jugu Neretvom (otprilike kao u današnjim granicama, no ponešto manjeg obujma), predstavljao je donekle za uvjete ranog srednjeg vijeka prirodnim mogućnostima bogatu zemlju tj. nešto kasnije, mladu kraljevinu bosansku. Prvi zemljicu Bosnu spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet u X. st. Ona tada egzistira u poriječju gornje Bosne te na istok do Drine, na zapadu između Vrbasa i rijeke Bosne a na sjeveru od klanca Vranduka do Zvornika. Kako je povezanost sa hrvatskim velikašima, kraljevima i dinastima uvijek bila jaka, a naročito u doba Tomislava (početkom X. st.), sve do Dmitra Zvonimira, Petra Krešimira, pa do Pacta Conventa-e na početku XII. st., kada se ugarski kralj Koloman stavlja na čelo zajedničke kraljevine hrvatsko-ugarske, početaka križarskih vojni i dalje do početaka renesansnog doba., trajala je skoro ''pupčana povezanost'' Bosne i Hrvatske kao vidno moćnije kraljevine. Točnije, ona je sve od VII. st. bila sastavnica Bijelo-Hrvatske države. I negdje u vrijeme slabljenja vlasti hrvatskih narodnih kraljeva, počinju u Bosni saživljavati prve snage domaćih vladara - banova koji će biti nosioci buduće plemstvene strukture. Suvereno i ponosno proglašenje bana Kulina rečenicom: >Ja ban bos'nski Kulin!..> - kao da se izdiže iz plemenske podređenosti prema primorskim centrima vlasti i želi da živi samostalno te feudalno uređeno, negdje gore u brdima, dolinama ili ponad riječnih kotlina srednje Bosne.(M.Škarica)
Add a comment        
 

 
Ruzarij za Hrvatski križni putU prigodi 64. obljetnice blajburške tragedije Glas Koncila je objavio jedinstvenu meditativnu reminiscenciju o stradanju hrvatskog naroda pod naslovom "Ruzarij za Hrvatski križni put" iz pera mladog splitskog autora Mikija Bratanića, popraćenu ilustracijama s. Pie Pađen i izvornim fotografijama stradanja hrvatskih vojnika i civila tijekom 1945. godine. "Dugo mi je trebalo da shvatim i spoznam što znači izraz hrvatska šutnja, što je strah i što je strahota. Čuđenje je bivalo sve jače kako su prolazile godine u novoj i slobodnoj državi Hrvatskoj, a ja sam se i dalje morao spuštati u moj podzemni svijet ne bih li čuo tužne priče, i to tiho, opet tiho. Razočaranje je bilo potpuno kad sam i dalje gledao strah u ljudima koji su proživjeli strahotu. Pa zar mi sad ne živimo u svojoj, slobodnoj Hrvatskoj? Zar ne možemo slobodno reći istinu? Sva moja traženja odgovora na ovo pitanje svela su se na jedno: možemo, samo tiho, da ne uznemirimo savjest onih koji su strahote činili, a pogotovo da ne uznemirimo baštinike te strahote", piše Bratanić tumačeći razloge nastajanja Ruzarija za Hrvatski križni put, ističući da je ruzarij ili krunica najljepša molitva koju je čovjek smislio, a nastala u sudbonosnim trenucima za kršćanstvo, te je jedino što preostaje pružiti ljudima iz njegova podzemnog svijeta.
Add a comment        
 

 
novineS internetskih stranica www.pismaiznjemacke u vidu zabavnog štiva odnosno malo ljetne razbibrige, donosimo nekoliko duhovitih i ironičnih komentara koje je autor napisao vezano uz aktualne dnevnopolitičke vijesti i izjave državnih dužnosnika. "Astrologinja Anđelka Subašić tumači: Sanader je odstupio jer se nije želio suočiti s posljedicama. (Nacional.hr) - Genijalan zaključak. Mora da su se između Urana i Marsa sudarila dva kamena."
Add a comment        
 

 
dr. Slobodan LangRazličite su definicije i uloge koja se namjenjuju istini. Različitost pristupa hrvatskoj istini i danas duboko pogađaju i dijele Hrvatsku. Filozofi najčešće smatraju da se istinu ne može precizno odrediti. Ovakav pristup je meni najbliži. Moj pristup, vrijednosti i djelovanje, od stručnih do političkih, na prvom mjestu određuje zvanje liječnika. Prva je obaveza postaviti točnu dijagnozu, ma kako teška bila istina. Na temelju toga se provodi intervencija, terapija, kako bi se postiglo što više dobra za život pojedinca ili zajednice. Za razliku od filozofije medicina ima obavezu uvijek utvrditi istinu i poduzeti što je moguće da se ostvari što više dobra. Istovremeno putem znanosti i iskustva stalno unapređujemo i preciznost istine i djelotvornost ostvarivanja dobra. Sa ovakvim pristupom razmotrit ću i ostavku g. Ive Sanadera na položaj predsjednika hrvatske vlade i HDZ-a. (dr.S.Lang)
Add a comment        
 

 
Tomislav JakićU članku kojeg prenosi Deutsche Welle (hrvatska redakcija) od 29. lipnja 2009. pod naslovom “Čudan odnos dijaspore prema hrvatskom antifašizmu”, mogli smo čitati intervjuu kojeg je za emisiju Radio Forum njemačke radiopostaje WDR iz Kölna dao savjetnik predsjednika Mesića Tomislav Jakić. Povod su navodno bile neke negativne reakcije u vezi obilježavanja Dana antifašističke borbe u Brezovici kod Siska, odnosno s tim u vezi predsjedniku upućeni e-mail dopisi, za čije autore se tvrdi da se radi o mladim ljudima. Dobro bi bilo znati na osnovu čega dotični dolazi do upravo takvog zaključka. Iz cijele žalopojke, doima se, da je jedini Jakićev cilj, potvrđujući predsjednika kojeg savjetuje, mnoge Hrvate u Njemačkoj i dijaspori prikazati kao ne informirane, zatucane i nedemokratski nastrojene.
Add a comment        
 

 
Kajin i JakovčićPokušajmo hladne glave dokučiti i razbistriti zašto smo opet tamo gdje smo bili davne 1990.god.? I to nakon svih žrtava, nakon porušene i popaljene Hrvatske, nakon uništenih crkava, nakon izgubljene i ranjene mladosti! Nakon velikog i iskrenog zanosa, solidarnosti i hrabrosti, zajedništva i ponosa. Jeste li se umorili? Pita vas Thompson. Imate pravo reći – jesmo! I zaslužili smo odmor od politike. Mi smo svoje napravili, a vi koje smo izabrali vodite ovaj narod. Ali da bi se narod i zemlja pametno vodila, treba pameti i ljubavi za Domovinu, treba odricanja i snage. Slušam i gledam jučer Kajina u emisiji „Otvoreno“. Ne vjerujem svojim očima i ušima kolika zasljepljenost i mržnje prema braniteljima, uostalom prema svemu hrvatskom. Ma zamisli, nabija nam komplekse što se osjećamo Hrvati. Valjda bi se toga trebali stidjeti!(D.Vatovac)
Add a comment        
 

 
UmbriaBilo je to početkom 20. stoljeća kad se iz Hrvatske i drugih zemlja srednje i južne Europe masovno išlo tražiti sreću u Americi. Išlo se iz potrebe - iz želje za kruhom i slobodom, vjerovalo se onima koji su prodavali ne samo putne karte nego i „maglu“, išlo se jer „svi idu“, a išlo i samo da se ide.... Tjelesno dobro razvijen, okretan i bistar momčić Božo Gicano iz Šibenika je gledao kako ljudi iz njegova mjesta svakodnevno odlaze u tu bajoslovnu Ameriku. Njegov stariji prijatelj Srećko (vjerojatno rođak) već je bio u New Yorku, gradu koji je služio kao vrata tisućama novodošljaka na novi kontinent i u novi život. Naravno, i Božo je sanjao kako će mu život biti sretan i lijep u tom velikom i bogatom svijetu, te čvrsto odluči poći preko oceana. Njegova upornost i dobra sreća su ga na neobičan način dovele do željenog cilja. Božino putovanje postade čak i atrakcija za novinare. O njemu New York Times objavi članak na temelju kojeg su ove crtice i napisane.(A.Čuvalo)
Add a comment        
 

 
Hrvatska pozadinska frontaU rukama mi je stara „Arena“ od 20. lipnja 1996. god. i „Globus“ od 7. studenoga 1997. god.ine Čuvam to kao dokaz postojanja 5. kolone u hrvatskom novinarstvu, nadajući se da će možda novinarka koaja je napisala članak u „Globusu“ gđa. Mare Bulić-Mrkobrad kad-tad napisati ispriku. Budući da to neću dočekati, jer niti demanti koje je poslan Globusu nije objavljen, .javljam se nakon toliko godina s jednom jedinom željom: Dokazati kako su se proizvodili lažni dokazi za blaćenje i optuživanje Hrvatske pred međunarodnim organizacijama. O čemu se radi? Bili smo humanitarna organizacija koja je od 1991. godine brinula o žrtvama rata, a nakon Bljeska i Oluje organiziramo odlazak na oslobođena područja u cilju raščišćavanja ruševina. Počinjemo s Petrinjom. Iz groblja zaraslog korovom, pronalazimo nove grobove, čistimo školu, odlazimo u Topusko, zatim u Kostajnicu, Glinu, pa Viduševac i Čuntić. Iz ruševina crkve u Viduševcu otkopavamo poznato zvono koje je kasnije u sklopu Pasionske baštine izloženo u Zagrebu na Jelačić placu. Tako iz nedjelje u nedjelju, nekoliko mjeseci.(D.Vatovac)
Add a comment        
Pon, 17-02-2020, 01:31:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.