Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Globalna kriza ne ostavlja prostora za sebeljublje i oholost

Davno prije koronakrize pisao sam da sebeljublje postaje svjetskom prijetnjom. Nisam ni slutio da će moju tezu potvrditi stručnjaci, tj. (samoproglašeni) eksperti po pitanju aktualne (pandemije) koronakrize!

Intelektualni kauboji nam najmanje trebaju u ovoj krizi

Sebeljubljive osobe (od političara do stručnjaka) služe se makijavelističkom metodom: uvredama, klevetanjem i Milišadiskvalifikacijama neistomišljenika. Misle da se svi trebaju njima klanjati i za sve (samo njih) pitati. Znaju odgovore na sva pitanja. Odbacuju sve one koji se ne uklapaju u njegovu intrepretaciju, čitaj narcisoidnost. Pribjegavaju makijavelističkoj politici nebiranja sredstava u difamiranju onih koji iznose suprotne argumentacije. Medije koriste kao spartansku arenu za obračune sa svima koji ne dijele njihovo mišljenje. Robuju zabludama o vlastitoj nepogrešivosti. Odbijaju suprotne ili drugačije znanstvene argumentacije, jer takvi po njima, šire defetizam. To su intelektualni kauboji koji izazivaju sukobe i šire nesnošljivost. Takvi nam najmanje trebaju u globalnoj krizi. Smatram da često u pozadini tih sukoba stoji njihovo sebeljublje! Navodim nekoliko primjera ovome u prilog.

Prof. dr. sc. Ivica Đikić je 2017. godine prekinuo svoj znanstveni angažman u Hrvatskoj nakon neslaganja s Plenkovićem vezano uz "slučaj" bivšeg ministra Pave Barišića i optužbi vezanih uz plagiranje. Nije se nikada ispričao kada je dokazano (u Njemačkoj) da ex ministar Barišić nije plagijator! No, Đikić je samo jedan od mnogih koji se nije spreman ispričati! Sebeljublje je stavio ispred akademske pristojnosti.

Đikić živi i radi u Frankfurtu i redovito se u našim medijima oglašava kritizirajući kolege u Hrvatskoj, Stožer i njegove Đikićmjere (npr. uveo bi lockdown u Zagrebu i Splitu) u sukobu je s ministrom zdravstva Vilijem Berošom, prof. dr. Draganom Primorcem, a prof. dr. sc. Miroslava Radmana prozvao je u medijima da laže… Potonji je njega prozvao da mu je važnije biti vidljiv u medijima od znanosti te da nije dobar znanstvenik. Đikić je nesporazume stručnjaka sveo na "sukob interesa manjine" (Radman, Lauc i Primorac) i (njihovih) lažnih podataka. On očito misli da smo u njegova znanja i sugestije ne treba sumnjati! Međutim, ovdje podsjećam da je Đikić u veljači i ožujku ove godine izjavljivao u medijima da ne treba dizati veliku paniku, da se čini kako korona virus ima smrtnost od dva posto u odnosu na gripu, koja ima jedan posto, da nije opasan za 90 posto ljudi, nego za osobe iz rizičnih skupina. Istina, o korona virusu se tada puno manje znalo i u stručnim i znanstvenim krugovima. Zar se onda znanstvenik ne bi trebao ograditi i jasno navesti ograničenja dotadašnjih spoznaja i na njima zasnovanih stavova? Pa kad poslije promijeni stavove i preporuke može se pozvati na iznesene i javno izrečene ograde.

Đikić je prozvao i prof. dr. sc. Dragana Primorca, člana Vladina Znanstvenog savjeta, da je u sukobu interesa, jer (navodno) njegova privatna bolnica Sv. Katarina zarađuje visoke iznose tijekom korona krize prodajući građanima antigenske testove, a da je to Primorcu omogućila Vlada. Izgleda kao da se svi oni natječu tko će od njih će u medijima biti najvidljiviji.

Ministar Beroš je medijima izjavio da cijeni kolegu Đikića, koji se bavi molekularnom biologijom, "no on nije virolog, infektolog, epidemiolog, te su mu mnoge procjene bile kontradiktorne i nekonzistentne." S druge strane i Stožer je svojevremeno tvrdio da je koronavirus na razini obične gripe te "da nema mjesta za paniku".

Natjecanje tko će u medijima biti najvidljiviji

Sukobi između naših znanstvenika, od kojih veliki broj njih radi vani, ne prestaju. Djeluje kao da su pitanju osobni animoziteti, a ne zabrinutost za zdravlje građana! Pljušte difamirianja, uvrede, nigdje toliko želene sinergije stručnjaka, danas kada je najpotrebnija!

Evo dodatnih primjera koji potkrepljuju izneseno…

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog, poduzetnik te član Znanstvenog savjeta Vlade nedavno je na svom KoronavirusFacebooku profilu najavio tužbe protiv svojih kritičara i medija. Njega su u različitim medijima kritizirali drugi znanstvenici koji imaju suprotna razmišljanja od njegovog viđenja stvari, a neki su ga prozivali i za sukob interesa. Izjavio je da nije “plaćenik” Vlade te da je u vrijeme pandemije imao "neugodnih situacija pa čak i otvorenih prijetnji od pojedinih ministara". Napisao je kako je angažirao agenciju koja će aktivno "traži takve objave i dao uputu odvjetnicima podnose kako krivične prijave za uvredu i klevetu, tako i tužbe za naknadu štete, kako meni osobno, tako i institucijama koje predstavljam ili vodim. Također upozoravam medije da prije javnog objavljivanja neistinitih informacija i izjava (tipa: “Lauc laže”, “Lauc iznio netočne brojeve”, “Lauc priča gluposti”, i sl.) zatraže moje očitovanje i odgovor na navedene tvrdnje, budući da bi u suprotnom pravne radnje mogle biti pokrenute. Nemam nikakvih problema s osporavanjem ili preispitivanjem bilo čega što kažem ili prenesem, no to mora biti potkrijepljeno činjenicama, a ne paušalnim tvrdnjama ili krivim prenošenjem izvrnutih izjava", poručio je Lauc na svome Facebooku.
Među prvima je prof. dr. sc. Boris Lenhard s Imperial College of London maknuo Lauca s liste svojih Facebook prijatelja. To je samo jedan paradigmatičan primjer kako je Facebook sredstvo za napade, difamiranja „protivnika", koje potiče (sveprisutni) „digitalni narcizam” (A. Keen).

Podsjećam da je Gordan Lauc nedavno izjavio kako je “pogrešna odluka ne slati djecu u školu, jer nisu ozbiljnije ugrožena i ne prijeti im nikakav rizik, a mogući problem je samo to da djeca mogu biti prenositelji bolesti pa da je učenicismaskamaipak potrebna određena mjera opreza”. Lauc je igrorirao stavove drugih, svjetski priznatih znanstvenika koji su upozoravali da djeca imaju jednaku vjerojatnost zaraziti se kao mladi i odrasli. Predsjednik Udruženja za infektivne bolesti Quebeca, mikrobiolog Karl Weiss je izjavio: "Škole su pokretač drugog vala u Quebecu, ali Vlada to nije prepoznala"! I istraživanje utjecaja restrikcija u 31 državi je pokazalo da je zatvaranje škola rezultiralo redukcijom širenja virusa, a otvaranje škola je povezano s povećanjem širenja virusa. I pulmolog dr. sc. Saša Srića se kritički osvrnuo na Laucove izjave: "Mislim da poprilično zbunjujuće djeluje kolega Lauc svojim kontradiktornim izjavama, a posebno zbunjuje izjava u kojoj nisu problem učenici i studenti, a upravo je pokazano da su školska populacija najčešći asimptomatski pozitivni pacijenti što Lauc negira".

Prof dr. Igor Štagljar i prof. dr. sc. Igor Rudan su u više navrata oponirali savjetima i Laucovim tvrdnjama pitanju kako se boriti protiv pandemije, o mogućnosti uvođenja lockdowna i broju umrlih od samog virusa. Na najavu da će tužiti sve koji ga kleveću u medijima, Varaždinski župan Radimir Čačić je Gordana Lauca nazvao “cirkusantom”.
Za predsjednika sabora, Jandrokovića za širenje zaraze odgovorni su građani "koji krše mjere". Naravno da će sa sebe i Vlade skinuti odgovornost! Kakva licemjerna poruka. I tako se sa stručnog diskursa sukob prelio u političke vode… I što je najgore, ne vidim im kraja.

Pretpostavljam da većina od gore spomenutih vjeruju u dogmu objektivnog znanja, koja polazi od fikcije da je sve provjerljivo te da u svemu postoji uzročno-posljedična veza, a "stvarni život izgleda kao drzak prestupnik koji se ne uklapa u njezine pojmove, definicije, zakone i teorije" (Đuro Šušnjić). Mislim da je rijetko od njih čuo za velikana u društvenim znanostima Thomasa Kuhna koji je tvrdio da nove (znanstvene) spoznaje napuštaju stare te formirajući nove, dok i njih ne potisnu nova otkrića - spoznaje.

Papa: Opasna zla današnjice su pohlepa, taština i oholost

Poznato je da nas altruizam, tolerancija, suosjećanje i solidarnost čine otpornijima na stres i traumu, osobito u Papa Franjokriznim vremenima. Empatija, tolerancija i altruizam ključne su vrijednosti u komunikaciji. A te vrijednosti urušavaju oni koji bi trebali biti njihovi promicatelji!

Razmišljaju li svi ti stručnjaci s doktoratima iz svojih uskih područja o konkretnoj djeci, konkretnim roditeljima, njihovim prilagodbama, stresovima ili o barem jednoj znanstveno utvrđenoj činjenici da veliki broj građana, djece i mladih nakon karantene i u zdravstvenim i ekonomskim krizama razviju postraumatski stresni poremećaj? Kada je čovjek opijen slavom, (posta)je narcisoidan. "Dok se svatko sebi sviđa, lakovjerna smo gomila" (Ovidije).

Psihoterapeuti koji su radili s narcisoidnim osobama došli su do njihovih karakternih osobina: uvjereni su da sve znaju, dijele savjete, od drugih ih ne žele čuti, netolerantni su, a u onima koji iznose suprotna mišljenja vide opasnost, stvaraju napete odnose u komunikaciji, ako nemaju apsolutnu kontrolu nad drugima misle da onda kontrole uopće nema. Skloni su cinzmu i/ili podcjenjivanju drugih, žude za moći i preziru kritičare.

Među bolestima opasnih za čovjeka Papa (u knjizi Bog je mlad) navodi tri (najveća) zla današnjice: pohlepu, taštinu i oholost.

Zaključno

Nije li licemjerno pitati zašto se tako veliki postotak građana, ali i medicinskog osoblja ne želi cijepiti protiv korona virusa. Tomu ne doprinose samo »antivakseri« i teoretičari zavjere nego i znanstvenici i stručnjaci svojim sukobima. Neka me netko demantira! Tekst završavam s jednom ironičnom porukom koju sam nedavno dobio preko WhatsAppa: "Ako ste htjeli studirati medicinu, sad je pravo vrijeme. Postoji samo jedna bolest i par simptoma".

Zlatko Miliša

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 3-03-2021, 02:30:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.