Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Imamo li pravo na strah pred onima koji nas vode u propast? Njemačka poslovica kaže: "Tko trpi staru nepravdu, taj novu poziva u kuću."

Prvi razlog straha od promjena je psihološke prirode, jer većina želi ići poznatim putevima i ne voli rizike. Većina se ne žele mijenjati, ali očekuju od drugih promjene. "Najveća opasnost u životu jesu ljudi koji žele promijeniti sve ili oni koji ne žele promijeniti ništa" (Nancy Astor). Ljudi odustaju od promjena zbog raznih izgovora: Milišavjeruju u sudbinu, ne vjeru sebi - nemaju smisao života, žive u prošlosti, boje se budućnosti, žrtve su konformizma ili vjeruju "filozofiji" nezamjeranja, očekuju samo promjene od drugih, uvjereni su da svijet postoji samo radi njih, očekuju trenutačna tješenja, žive u strahu od promjena u sebi i svijeta oko sebe, rizika i neuspjeha, kada ih drugi omalovažavaju, gube oslonce u nedostatku pravih autoriteta… Besmislena je svaka izgovorena ili napisana riječ iza koje ne stoji poziv na promjenu sebe i svijeta oko sebe. Joe Dispenza u knjizi Placebo ste vi iznosi brojne primjere rutine kao zapreke promjenama: Oni koji žive svaki dan na isti način biraju "ista ponašanja. Ista ponašanja vode istim iskustvima. Ista iskustva izazivaju buđenje istih emocija, a te iste emocije pokreću iste misli." I odatle vrtanja u krugu.

Svaki pojedinac mora imati jasnu sliku o svojoj ulozi u procesima promjena. U procesu oslobađanja prvi je korak potreba za promjenama. Mahatma Gandhi jednom je rekao: “Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu!” Život je potraga za smislom, a opasnost je u čekanju i/ili nereagiranju na životne drame kroz koje prolazimo. Nespremni za 12 pravilapromjene su "poput stolice za ljuljanje. Neprestano će vas držati u pokretu, ali vas nikamo neće odvesti" (Lou Ann Snith). Kako je gore konstatirano, oni koji bježe od promjena navode brojne izgovore, a ne razloge.

Današnji čovjek strahuje od promjena. J. B. Peterson u knjizi, svjetskoj uspješnici, pod naslovom 12 pravila za život : Protuotrov kaosu kod promjena, sugerira definiranje prioriteta: "Za početak prestanite raditi ono što znate da je pogrješno… Nepravodobno preispitivanje može vas zbuniti, a da vam ništa ne rasvijetli, i jedino vas odvratiti od djelovanja."

Ljudi postaju imuni na sve što (im) se događa. To je šuteća većina. U fizici je poznat zakon inercije, prema kojemu tijelo koje miruje nema promjena. Grčki povjesničar Tukidid zapisao je: "Tajna slobode jest hrabrost. Ili ćemo biti slobodni ili šutjeti. Oboje se ne može imati." To je primjer stvaranja kognitivne disonance. Šutnja je odobravanje postojećeg stanja. “Ne usuđujemo se ne zato što je teško, nego je teško jer se ne usuđujemo‟ (Seneka). Šutnja vodi frustracijama, nesanici, viskokom tlaku, čiru na želucu, tumorima… Ona ima smisla u meditaciji, molitvi, nakon operacije glasnica, kada aktivno slušamo, kada nekoga pogledom ili dodirom milujemo i u tome uživamo ili kada šutimo o svojoj sreći "u društvu nesretnika". (Mark Twain) U svim drugim slučajevima, kada bi trebalo govoriti, ona je zlo. Čovjek se godinama nauči na ogovaranja ili nepoštivanja od drugih, pa i najbižih. Nauči se kada ga život prisili se ispravi, osnaži, (za)korača dalje, da se podigne kada su ga otpisali. Život nas podučava da se lakše nosimo s razočarenjima, uvredama, patnjama, ali nas najviše pogađa šutnja i/ili ravnodušje. Možemo oguglati na različite moralne devijacije, ali nikada ne smijemo dopustiti da nam oduzmu ponos i/ili dostojanstvo. Promjene prioriteta su početak promjena!

Društveni aspekt straha od promjena

Jedan od razloga je straha od promjena je što smo sluganski narod. Kod nas rijetki prosvjedi se brzo stišaju ili ušutkaju, dok na primjer zadnjih godina prosvjedi na prestaju na ulicama od Pariza do Beograda.

Sve više ljudi strmoglavo klizi u provaliju rezigniranosti. Onima koji žive pasivno lako se manipulira. Takvi se ne Promjenausuđuju mijenjati sebe, ali zato osuđuju one koji su spremni na promjene. Služe se izgovorima: "Protiv sudbine se ne može", "Bit će onako kako treba biti", "S rogatim se ne valja bosti”, "Ionako ništa nema smisla", "Bit će onako kako drugi odrede"... Mudri ljudi strahuju da će nas pasivnost i podaništvo pokopati. Takva rezigniranost vodi strahovima. Totalitarizmi se temelje na strahu.

"Ti si kriv" naziv je kampanje koja se provodila u među studentima mostarskog Sveučilišta. Tom kampanjom studenti politologije željeli su potaknuti kolege na kritičko razmišljanje, djelovanje i upoznavanje s činjenicom da su snaga koja može i treba poticati promjene. Organizatori su uvidjeli pogubnost pasivnosti svojih kolega/ica. Slogan kampanje jest "TI SI KRIV – ako ti je sve KRIVO!" Moguće da im je Voltaire dao nadahnuće za akciju: "Svaki je čovjek kriv za ono što nije učinio."

Najopasniji tip ljudi, kao i političara, jesu demagozi autoritarci koji ruše demokraciju. Poltroni mu se sluganski dodvoravaju i podčinjavaju. Oni su njegova "produžena ruka". Demagoge i poltrone obilježava isti doživljaj – da je njihova uspješnost mjerljiva dužinom opstanka na političkoj pozornici. Oni su rasadnik negativne selekcije kadrova i političke prostitucije. Demokraciju ruše demagozi, a poltroni su njihovi sljedbenici. I jedni i drugi množe se matematičkom progresijom. O tome sam pisao u rujnu 1996. Tada sam upozoravao da takvi tipovi slobodoumne i nekompromitirane pojedince marginaliziraju ili im se osvećuju. Veličanje slobode i demokracije autoritarni dogmati na vlasti koriste za njihovo ograničavanje. Politici pristupaju s neodmjerenom strašću. Strah od demokracije zamjenjuju strahom od opozicije i gubljenja pozicije. Godi im osjećaj moći i nezamjenjivosti, a imaju svoje (šuteće) sljedbenike u Odlukagrađanima koji su apolitični i dopuštaju da im takvi političari kroje sudbinu. Dogmate i poltrone objedinjuje doživljaj da dolazak na tron političke pozornice (p)ostaje mjera (njihove) uspješnosti. Rasadnik su negativne selekcije. Strahuju od promjena, posebno kadrovskih. Za njih je vlast isto što i strast, a politika egzistencijalna udomiteljica.

Prikrivanje nepravde je isto što i sudjelovanje u njoj. "Hrabri ne žive vječno, ali uplašeni ne žive uopće" (nepoznati autor). Hoćemo li se pomaknuti s mjesta, biti nijemi promatrači svega što nam se događa ? Najmračnija vremena iz socijalizma govore da se tada najviše šutjelo. Šutnja je govor kojim se ljudi indirektno suprotstavljaju društvu u kojemu žive. Neki svoju šutnju naplaćuju i pilatovski peru ruke. Šutnja je osobno i društveno zlo. Ona nas iznutra truje, izjeda… Imamo li pravo šutjeti o strategiji porobljavanja malih naroda i neokolonizaciji? Imamo li pravo na strah pred onima koji nas vode u propast? Njemačka poslovica kaže: "Tko trpi staru nepravdu, taj novu poziva u kuću." Šutnja odgovara stratezima kaosa i beznađa. Oni usađuju konformizam i/ili strah poručujući da se ne isplati bosti s moćnicima. Međutim, promjene su nužne jer svijet potresaju sve dublje podjele i sukobe. Korporatisti nude izbor da živimo u iluziji poretka kao pretpostavke reda, a anarhisti u iluziji kaosa kao pretpostavke redu. Građanski neposluh i hrabrost ne podrazumijevaju skrivanje iza (internetskih) anonimusa ili amorfnog kolektiviteta zarobljenog u internetske fobije prema državnim institucijama. Građanska hrabrost nije “junačiti se” iza internetske anonimnosti i imati privid pristaša "revolucionarnih" promjena.

Zaključno

Poznata molitva Sioux Indijanaca glasi: "Bože, daj mi hrabrosti da promijenim ono što mogu promijeniti, daj mi snage da prihvatim ono što se ne može promijeniti, a najviše od svega, daj mi mudrosti da razlikujem prvo od drugoga." Energiju gubimo na nebitno. Promjene trebamo započeti tako da se ne iscrpljujemo nebitnim ni onim što ne možemo mijenjati.

Na kraju ovog priloga predlažem čitateljima da pogledaju sjajan video na YouTubu nazvan Freshtastical, koji se kritički osvrće na otuđenost čovjeka današnjice, ali i poučava kako se tome oduprijeti. Izdvajam neke dijelove iz video zapisa: "Svakoga dana proživljavamo isti dan. Nekoć nam je svaki dan bio nova pustolovina… Odgojeni smo da ne budemo drukčiji. Dovoljno pametni da radimo svoj posao, no nedovoljno pametni da preispitujemo za koga radimo. Radimo tako da nam ne ostaje vremena za život… Uništavamo okoliš koji nam omogućuje život. Više od milijardu ljudi gladuje unatoč činjenici da ima dovoljno hrane za sve. Uništavamo planet i život na njemu… Živimo u svijetu na rubu kolapsa. Čekamo nekoga da donese promjenu, a ne pomišljamo kako se trebamo sami promijeniti. Politički izbori su poput bacanja novčića. To su dvije strane istoga novčića. Biramo ono lice koje nam pruža iluziju izbora i promjene. Političari ne služe ljudima, oni služe onima koji su im dali moć. Prestanimo čekati promjenu i sami postanimo promjena. Usavršili smo umijeće ubijanja. Sada trebamo usavršiti umijeće življenja. Mi smo bljesak u vremenu….Možemo nastaviti služiti sustavu uništavanja sve dok ne nestane sjećanja na naše postojanje. Život nije film. Scenarij nije unaprijed napisan. Mi smo pisci. Ovo je vaša priča."

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

 

Čet, 24-09-2020, 16:18:47

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.