Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 (Ne)ostanak u školskim i akademskim klupama

Najnoviji podatci Eurostata pokaziju da je u Hrvatskoj samo 2,8 posto onih koji napuštaju Milišaformalno školovanje i usavršavanje, pa po tome prednjačimo u Europi. Postotak prekidanja obrazovnog ciklusa je kontinuiran u članicama EU, tako da je 2002. iznosio 17 posto, a 2016. godine je pao na 10,7%. Pored Hrvatske, školovanje se najmanje prekida u Litvi, Sloveniji, Poljskoj i Luxemburgu. Kroz forsiranje upisivanja fakulteta srednjoškolaci odgađaju nezaposlenost, jer po završetku postaju studenti. Sve manji broj osoba koje prekidaju svoje školovanje ide u prilog "olakšavanje" školskih programa s ciljem "proizvodnje" diploma. Zemlje poput Litve, Slovenije, Poljske i Hrvatske nisu slučajno vodeće na listi ostanka u obrazovnom ciklusu, jer upravo one proizode jeftinu radnu snagu za bogati Zapad. Porastom broja kvalificiranih KvalitetaMinistri znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj posljednjih su se petnaestak godina hvalili kako su za njihova mandata povećane šanse i uspjeh na studijima, skratilo vrijeme studiranja ili povećao postotak diplomiranih. Nisu navodili koliko se povećao postotak nezaposlenosti, koliko ih radi u struci ni koliko ih je otišlo u inozemstvo bez namjere povratka. Bolonjska načela o mobilnosti, ili zapošljavanja dilomiranih, s osobito prvostupnika su posljedice ekspanzije obrazovanja na štetu kvalitete.stručnjaka neovisno o stupnju obrazovanja, pada vrijednost i cijena rada, osobito s Balkana i ex-socijalstičkih država. Dobitnik Nobelove nagrade iz područja ekonomije, J. Stiglitz je svojevremeno komentirao strategiju porobljavanja: "Kakav je ovo neobičan svijet u kojemu siromašne zemlje financiraju one najbogatije".

Indikatori demokratičnosti visokog obrazovanja

Ministri znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj posljednjih su se petnaestak godina hvalili kako su za njihova mandata Obrazovanjepovećane šanse i uspjeh na studijima, skratilo vrijeme studiranja ili povećao postotak diplomiranih. Nisu navodili koliko se povećao postotak nezaposlenosti, koliko ih radi u struci ni koliko ih je otišlo u inozemstvo bez namjere povratka. Bolonjska načela o mobilnosti, ili zapošljavanja dilomiranih, s osobito prvostupnika su posljedice ekspanzije obrazovanja na štetu kvalitete. Ovdje ističem još neke čimbenike demokratičnosti visokog obrazovanja: uspjeh i trajanje studiranja, uvjeti studiranja, atraktivnost studijskih programa i predavača, implementacije kriterija izvrsnosti, motiviranosti za studiranje, uključenost studenata u procese donošenja odluka, kvaliteta studentskog standarda, postotak diplomiranih u odnosu na upisane, mogućnost (vertikalnog) napredovanja i zapošljavanja, (dis)proporcije radnog mjesta i stečene diplome, te relacije ekspanzije obrazovanje i privrednog razvoja... Nekada i danas diploma se traži(la) kao "formalna kvalifikacija, bez obzira na stvarne zahtjeve radnih mjesta" (Milan Mesić u knjizi Rad i upravljanje).

Što se događa kada jedan kriterij demokratičnosti studiranja izvadimo iz konteksta ukupne kvalitete? Potkraj osamdesetih godina 20. stoljeća bio sam na jednom simpoziju gdje je jedan ruski sociolog uvjeravao svoga švedskog kolegu da je sustav studiranja u njegovoj zemlji demokratičniji zato što su studenti iz "radničkih obitelji" Školazastupljeniji na fakultetima negoli u Švedskoj. "Da, vi ste u pravu", obrati mu se kolega, "ali naši studenti kraće studiraju, rade u struci za koju su se obrazovali, imaju visoka primanja, a kod vas? Imate li usporedive podatke?" Rus je zanijemio. Lako se manipulira statističkim podatcima.

Ovdje mi se čini zgodnim citirati jednu priču. ''Srednjoškolski profesor je učenicima jednostavnom demonstracijom pokazao kako funkcionira svijet. Svakom je učeniku dao komad papira i rekao im da ga zgužvaju. Zatim je stavio košaru za smeće ispod školske ploče i rekao: 'Igra je jednostavna. Vi predstavljate građane ove države. I svatko ima priliku za uspjeh. Samo morate ubaciti svoj zgužvani papir u košaru za smeće.' Učenici iz zadnjim klupa odmah su se pobunili: 'To nije pošteno!' Vidjeli su kako učenici iz prednjih redova imaju znatno bolje šanse. Na učiteljev znak svatko je pokušao ubaciti papir u košaru, ali, kako se i očekivalo, većina učenika iz prednjih redova je uspjela pogoditi koš, dok je to pošlo za rukom tek nekolicini iz stražnjih redova. Profesor je zaključio: 'Vi koji ste bili bliže košu imali ste bolje šanse. Tako izgleda kada ste privilegirani. Jeste li opazili da su se pobunili samo oni koji su bili u stražnjem dijelu učionice? S druge strane, oni iz prvih klupa nisu "Štancanje"Novi privatni fakulteti, veleučilišta i sveučilišta niču kao gljive poslije kiše, a u što graniči sa "štancanjem" diploma. Mogućnost zapošljavanja u odnosu na stručnu spremu prije je bila znatno veća negoli danas. Bolonja je upropastila sustav studiranja, osobito na društveno-humanističkim studijima. Sve stu to parametri iz kojih interpretiram podatke o (ne)ostanku mladih u školskim i akademskim klupamuočavali koliko su povlašteni. Vidjeli su samo metar i pol između sebe i cilja. Vaša je povlastica da ste u sustavu obrazovanja. Trebate biti svjesni svoga povlaštenog položaja, a obveza da date sve od sebe i postignete velik uspjeh. Pritom uvijek imajte na umu i da se borite za prava onih iza vas, koji nisu u prilici kao vi', zaključio je profesor“ (prema priči Nathan W. Pyle, buzzfeed.com).

U zavodima za zapošljavanje, iz godine u godinu, raste postotak onih s najvišom razinom obrazovanja. Taj negativan Ministarstvo obrazovanjatrend potvrđuje istraživanje iz 2014. godine, nazvano "Preobrazovanost radne snage na tržištu rada RH", koje je provela Marija Bečić sa Sveučilišta u Dubrovniku. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja su uzimali samo jedne statističke podatke, a prešućivali druge. Engleski pripovjedač i humorist Mark Twain zgodno naziva tu vrstu prijevare: "Laž, prokleta laž i statistika!" Na takve manipulacije brojkama, koliko mi je poznato, struka nije reagirala. Evo kako bi tu (našu) lakovjernost opisao Walter Heller: "Kada netko stoji jednom nogom u vrućoj peći, a drugom u hladnjaku, statističar bi rekao da je taj čovjek prosječno u ugodnoj klimi". Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je u svibnju 2012. naputak za skraćivanje vremena studiranja. U njemu se navodi podatak da je Hrvatska u 2011. godini imala "dvadeset posto visokoobrazovanih u populaciji od 25. do 64. godine života" (?!), a teži se ispunjenju "strateškog cilja", a to je da najmanje 40% stanovništva u dobi od 30. do 34. godine do 2020. godine u Europi treba imati završen visoki stupanj obrazovanja! Nije li to poziv za „štancanjem“ diploma? Ni riječi o evaluaciji (nametnute) reforme. Ispada da su najveći problemi odustaje od studija i/ili vrijeme potrebno za stjecanje kvalifikacije.

Novi privatni fakulteti, veleučilišta i sveučilišta niču kao gljive poslije kiše, a u što graniči sa "štancanjem" diploma. Mogućnost zapošljavanja u odnosu na stručnu spremu prije je bila znatno veća negoli danas. Bolonja je upropastila sustav studiranja, osobito na društveno-humanističkim studijima. Sve stu to parametri iz kojih interpretiram podatke o (ne)ostanku mladih u školskim i akademskim klupama.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Pet, 17-11-2017, 22:32:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0060_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).