Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Fobije i frustracije

Sve više ljudi pati od raznih fobija i frustracija. "Mržnja i strah bolesna su stanja uma. Štoviše, Crnoto su bolesti koje obilježavaju naše vrijeme", piše Harry A. Overstreet. Ljudima se ciljano oduzima nada u budućnost, racionalno prosuđivanje te stvara osjećaj beznađa. "Razum je bez strasti dosadan, a strast je bez razuma razarajuća" (Chris Thurman). Kriza suvremenog čovjeka jest "kriza smisla" (T. Ivančić). Svoju sadašnjost većina percipira(ju) kao prokletstvo. Opažamo sve manje komunikacije na temu mira, suživota, odvažnosti, upornosti, napretka, ideala, vedrijih strana života, a sve se više govori o negativnim vibracijama, nasilju, izoliranosti, ravnodušju, odustajanju, spletkarenju, beznađu, strahovima... Zato prije poduprijem svaku pogrješku entuzijasta negoli bilo čije beznađe il' nezainteresiranost.

Od strahova, fobija, beznađa do kolektivne paranoje

Navodim nekoliko smjernica važnih u dešifriranju moći straha. Kao prvo ističem da se svi totalitarizmi hrane strahovima potlačenih. To je opisala Naomi Klein u knjizi "Doktrina šoka i obamrlosti". A Thomas Jefferson je kazao: "Kada ljudi strahuju od vlasti, u pitanju je tiranija. Kada vlast strahuje od naroda, radi se o slobodi." I Majka Tereza Doktrina šokaviše je puta upozoravala da je najveći poraz obeshrabrenje, korijen zla egoizam, najgori osjećaj mržnja, strah najveća prepreka, a oprost najveći dar. Te su poruke preduvjet za formiranje zdrave osobnosti, odgojnih vrednota, vrlina i zdravog društva. Ne treba(mo) strahovati od padova, jer oni nisu porazi, ako od njih dobijemo lekcije života. Jedna ruska poslovica kaže: Srdžba druge bode iglom, a sebe mačem.Nelson ParanojaMoj prijatelj i vrstan pshijatar Vlado Jukić drži da u današnje vrijeme uočavamo elemente kolektivne paranoje: "Polovina građana Hrvatske sumnja u onu drugu polovinu. Sumnjičavost je uočljiva na mnogim razinama života. Smatraju da su odnosi u društvu neiskreni i da mu onaj drugi nastoji nešto smjestiti ili ga na neki način predriblati. Stvara se kolektivni opći osjećaj sumnjičavosti. Svi viču 'ja hoću da je meni dobro', a ne vide da im ne može biti dobro ako je onome drugome loše."Mandela jednom je izjavio: "Shvatio sam da hrabrost nije odsutnost straha, već trijumf nad njim. Hrabar čovjek nije onaj tko ne osjeća strah, već netko tko ga pobijedi."

Energija se gubi na nebitnim događajima. Promjene trebamo započeti tako da se ne iscrpljujemo nebitnim stvarima ili događajima, kao ni onim što ne možemo mijenjati. Laurence E. Shapiro u knjizi "Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta" piše da optimisti sami sebe "smatraju odgovornima za poticanje pozitivnih događaja. Razmišljanje pesimista je suprotno: dobri događaji su privremeni, a loši stalni. Skloni su katastrofičnom razmišljanju i preuveličavanju loših događaja." U kroničnom nedostatku pozitivnih vibracija najmanje nam trebaju, i zbog mentalnog zdravlja, ljudi sipe, koji nas truju crnilom. Razgovor počinju negativnim vibracijama, tračevima, floskulama ili ogovaranjima. Takvi su uvijek u problemima, a zapravo su žrtve vlastita pesimizma. U polemikama s ljudima, prije nego što počnu govoriti o problemu, prvo ih upitam: "Što predlažeš/predlažete?" Ako nema odgovora, dalje ne razgovaram. Građanska hrabrost mora biti jača od straha od neuspjeha. Jedna ruska poslovica kaže: Na smjeloga pas laje, a plašljivoga ujeda.

Moj prijatelj i vrstan pshijatar Vlado Jukić drži da u današnje vrijeme uočavamo elemente kolektivne paranoje: "Polovina građana Hrvatske sumnja u onu drugu polovinu. Sumnjičavost je uočljiva na mnogim razinama života. StarenjeSmatraju da su odnosi u društvu neiskreni i da mu onaj drugi nastoji nešto smjestiti ili ga na neki način predriblati. Stvara se kolektivni opći osjećaj sumnjičavosti. Svi viču 'ja hoću da je meni dobro', a ne vide da im ne može biti dobro ako je onome drugome loše."

Strah od starenja naziva se gerontofobija. "Mladi ste samo jednom, no nezreli možete biti zauvijek" (John P. Grier). Slijedom poruke iz ovoga citata, američka filozofkinja Susan Neiman u knjizi Why Grow Up? objašnjava kako zapadna civilizacija boluje od sindroma Petra Pana. "Uvjeravaju nas da je djetinjstvo najljepše doba, a zrelost zastrašujuća. O odrastanju se govori kao o kucanju na vrata doba kada odustajemo od snova i ideala te puštamo da svijet bude takav kakav jest. Odrastanje povezuju s odbacivanjem nada i snova, prihvaćanjem granica stvarnosti i odustajanjem od života."

Stratezi kaosa, beznađa, strahova, fobija ili kolekivne paranoje postižu uspjeh kada paraliziraju kritičko mišljenje i ParanojaKaosStratezi kaosa, beznađa, strahova, fobija ili kolekivne paranoje postižu uspjeh kada paraliziraju kritičko mišljenje i želju za aktivizmom. Te su strategije osmišljene sa svrhom razaranja smjelosti, razmišljanja i/ili odgovornosti, kako bi ljudi pristali na nametnute podjele, strahove, "filozofiju nezamjeranja",smatrajući da ih pasivnost oslobađa od (su)odgovornosti za osobne i društvene promjeneželju za aktivizmom. Te su strategije osmišljene sa svrhom razaranja smjelosti, razmišljanja i/ili odgovornosti, kako bi ljudi pristali na nametnute podjele, strahove, "filozofiju nezamjeranja",smatrajući da ih pasivnost oslobađa od (su)odgovornosti za osobne i društvene promjene.

Jedna od medijskih strategija stvaranja kolektivne paranoje je "samo loša vijest je dobra vijest". Naravno, kad smo medijske konzumente navukli na katastrofična stanja. Prvog dana kolovoza ove godine (na ovom portalu) napisao sam prilog o medijima kao dežurnim katastrofičarima. Ilustriraosam to iskustvenim primjerom, kada me pozvala izvršna direktorica Slobodne Dalmacije na skup stručnjaka o kvaliteti tih dnevnih novina. Nakon što sam obrazložio svoje argumente, obratila mi se riječima: "Profesore, da sam znala da ćete tako loše govoriti o našim novinama, nikada vas ne bih zvala." Dodala je kako medijski konzumenti žele teme o nasilju, spletkarenju, "žutilu i crnilu". Pitala me kako komentiram njenu tvrdnju. Odgovorio sam: "Zamislite da sam optužen za dilanje droge i da me sudac upita, prije završne presude, imam li što kazati sebi u obranu: Poštovani gospodine, čudim se što su me priveli, a vi mi sada sudite. Ja samo dajem mladima ono što oni žele!"Postoji evidentna razlika između medijske slike stvarnosti i Pesimizamone koja se u medijima prešućuje. Opažamo sve manje priloga na tematike mira, suživota, odvažnosti, upornosti, napretka, radnih postignuća, ideala, povratka mladih iz inozemstva, gospodarskog oporavka ili vedrijih strana života, a sve se više prikazuju negative vibracije, nasilje, katastrofe, beznađe... Dijelim mišljenje s kolegom Slavenom Leticom: "Hrvatski nacionalni pesimizam nije ukorijenjen u narodu, već je privid koji stvaraju pesimizmom zaražene hrvatske elite i mediji koji su postali neprijateljima nade."

Grčki povjesničar Tukidid zapisao je: "Tajna slobode jest hrabrost. Ili ćemo biti slobodni ili šutjeti. Oboje se ne može imati..." Prešutjeti nepravdu uvod je u sluganstvo, poltronstvo i strah. Strah postaje usud života suvremena čovjeka i njegovo prokletstvo. "Strah nema posebnu moć, osim ako mu se predate." (Les Brown) Da bi čovjek dostojanstveno živio, mora pobijediti strah, jer on paralizira racionalno prosuđivanje i vodi (društveno i osobno) kraju."Ako strah kontrolira vas, a ne vi strah, tada se radi o fobiji" (Nataša Jokić-Begić). Ne smijemo dopustiti da tamne medijske slike navuku sumorne oblake na naše živote, osobito djece i mladih. Od malodušja i strahova postoji nešto gore - to su ravnodušnost i beznađe. Ako su izvor svih zala šutnja, egoizam, strah, malodušje i mržnja, onda su iskreni razgovori, darivanje sebe, građanska hrabrost, nutarnji mir i oprost pravi otkoni od beznađa i strahova.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Uto, 19-09-2017, 13:30:29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0074_Marusevec_0358.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).