Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Medijsko žutilo

Epidemija, egzodus, spaljena zemlja, katastrofe, najmonstruozija ubojstva, izvanredna Crnostanja, kolaps prometa... neke su od najfrekventnijih riječi u medijima. Nekada je "crna kronika" bila na posljednjim RazlikaPostoji evidentna razlika između medijske slike stvarnosti i one koja se prešućuje. Opažamo sve manje medijskih sadržaja na temu mira, suživota, odvažnosti, upornosti, napretka, radnih postignuća, ideala, povratku mladih iz inozemstva, gospodarskom oporavku i vedrijih strana života, a sve se više govori o negativnim vibracijama, nasilju, izoliranosti, ravnodušju, spletkarenju, beznađu, strahovima...stranicama novina, a danas postaju udarnim vijestima naslovnih stranica. Gotovo svakodnevno "crne kronike" i "žuti tisak" prenose o eskalaciji nasilja, huliganima na sportskim terenima... Loše vijesti i "žuti tisak" postaju zanimljiviji i uzbudljiviji od kolumnističkih priloga, objektivnih priloga ili širenja pozitivnih vibracija.

Postoji evidentna razlika između medijske slike stvarnosti i one koja se prešućuje. Opažamo sve manje medijskih sadržaja na temu mira, suživota, odvažnosti, upornosti, napretka, radnih postignuća, ideala, povratku mladih iz inozemstva, gospodarskom oporavku i vedrijih strana života, a sve se više govori o negativnim vibracijama, nasilju, izoliranosti, ravnodušju, spletkarenju, beznađu, strahovima...

Medijske slike sigurnosti i slobode

Jedna od strategija zaglupljivanja i stvaranja kolektivne paranoje je "Samo loša vijest je dobra vijest". Njeni Medijipromotori kažu – to prodaje novine. Naravno, kad smo ih "navukli" na skandale, stradanja... Uplašenima, depresivnima ili anksioznima se lako manipulira i upravlja. Gdje je straha, nema slobode. Elias Canetti u knjizi Masa i moć navodi brojne posljedice ratovanja, sa "stravičnim slikama zajedništva" ili "nagonima ukrštenih masa". Ratničke su mase opsjednute ugrozbom svoje vrste, teritorija... U masi se pojedinac osjeća zaštićeno i ne treba razmišljati.

Prema scenariju dirigiranog kaosa, čovjeku današnjice nudi se sigurnost kao važnija vrijednost od ideala slobode. Opasnost od ograničavanja slobode u svrhu sigurnosti građana svakim je danom su sve vidljivija. Ljude zastrašuju opasnostima od međunarodnog terorizma, korupcije ili kriminala... To je matrica ideološke indoktrinacije, kojom vlastodršci, u ime građanske sigurnosti, suptilnom strategijom ograničavaju ljudske slobode. Građani Europske unije “uživaju slobodu” putovanja unutar EU-a kako bi iskoristili bili zaštićeni od međunarodnog kriminala i terorizma. Borba protiv terorizma služi kao paravan za ograničavanje slobode s raznim oblicima suptilne represije. Kada se sigurnost proglasi najvišom vrednotom, tada se odričemo nacionalne i građanske slobode.

Zarazni pesimizam

Laurence E. Shapiro u knjizi Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta piše da optimisti sami sebe "smatraju Kako razvitiodgovornima za poticanje pozitivnih događaja. Razmišljanje pesimista je suprotno: dobri događaji su privremeni, a loši stalni. Skloni su druge okrivljavati, katastrofičnom razmišljanju i preuveličavanju loših događaja. Pesimizam je simptom epidemije depresije."

Suvremene ovisnosti bez droga imaju snažne poveznice s otuđenjem, anksioznošću i raznim vrstama fobija koje ljude pretvaraju u depresivna bića. "Hrvatski nacionalni pesimizam nije ukorijenjen u narodu, već je privid koji stvaraju pesimizmom zaražene hrvatske elite i mediji koji su postali neprijateljima nade" (Slaven Letica).

Da je depresija „zarazna“ potvrđuju rezultati studije sa Sveučilišta Indiana. U njoj IndoktrinacijaPrema scenariju dirigiranog kaosa, čovjeku današnjice nudi se sigurnost kao važnija vrijednost od ideala slobode. Opasnost od ograničavanja slobode u svrhu sigurnosti građana svakim je danom su sve vidljivija. Ljude zastrašuju opasnostima od međunarodnog terorizma, korupcije ili kriminala... To je matrica ideološke indoktrinacije, kojom vlastodršci, u ime građanske sigurnosti, suptilnom strategijom ograničavaju ljudske slobode.su znanstvenici mjesecima pratili ponašanje dragovoljaca koji su bili okruženi ljudima sa simptomima depresije i nezadovoljstva životom, te su zaključili da takvo okruženje negativno utječe i na psihu zadovoljnih ljudi. "Tko reagira negativno na stresne događaje u životu, svoj pesimizam i osjećaj nezadovoljstva prenosi na druge. Depresivnost i tjeskoba najčešći su poremećaji psihičkog zdravlja modernog doba" (izjavljuje voditelj studije Gerald Haeffel).

Njuorški psihoanalitičar Gerald Schoenewolf autor je pojma "osjećajna zaraza". U knjizi pod istim nazivom Depresijaobjašnjava kako ljudi svoja emotivna stanja usklađuju s onima kojima se okružuju. Te su spoznaje farmaceutsku industriju dodatno ohrabrile s ponudom "rješenja" s antidepresivima. Robert Torre, psihijatar piše: "Marketing lijeka najbolje se vrši kroz marketing bolesti. Lakše je prodati lijek ako je prethodno prodana bolest. Od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća anksioznost i njoj supripadna stanja napetosti, nervoze, nemira i stresa bili su najzastupljeniji oblici afektivne patnje. Od devedesetih godina na ovamo zbiva se promidžba depresije kao dominantnog oblika psihičke patnje zapadnog ljudstva zbog stvaranja tržišta za nove antidepresive." U kroničnom nedostatku pozitivnih vibracija najmanje nam trebaju, i radi mentalnog zdravlja, ljudi sipe, koji nas truju crnilom. Razgovor započinju negativnim vibracijama, tračevima, floskulama, istim frazama ili ogovaranjima. Takvi su uvijek u problemima, a zapravo su žrtve vlastita pesimizma. "Samosažaljenje je vjerojatno najdestruktivniji od svih nefarmaceutskih narkotika. Izaziva ovisnost, daje trenutan osjećaj zadovoljstva, a žrtvu odvaja od stvarnosti" (John W. Gardner).

Snaga optimizma

Danas "umjesto optimizma imamo fanatizam, umjesto vjere imamo sumnju. Umjesto snova imamo noćne more" Samoubojstvo Zapada(R. Koch i C. Smith u knjizi Samoubojstvo Zapada).

Na dva različita načina ljudi gledaju na život. Jedan je pogled pozitivnog motrišta. Drugi je način vidjeti nevolju, tzv. sudbinu, koja navodno kroji život. Ljudi koji tako gledaju zarobljenici su negativnosti. Ironija je u tome što ljudi tvrde da znaju razlikovati dobro i zlo, ali se većina odlučuje živjeti u uvjerenju da je svijet po sebi loš. To su pogledi umornih i (unaprijed) poraženih (mladih) ljudi. Oni prvi ostaju ustrajni u optimizmu, neovisno (o godinama) i o tome što im je strpljenje produžilo tjeskobu i patnju, vjera donosila životne kušnje ili razočaranja, sreća privid zadovoljstva... Životno sazrijevanje pomoglo im je napustiti očajanje. Zato je, osobito djeci i mladima, važno nuditi sadržaje i primjere koje će jačati njihov duh dobrotom, optimizmom, ljepotom i kritičko mišljenje (umjesto onoga što im nude marketinški stručnjaci otupljujući im osjećaj za stvarnost i potirući vrednote empatije, altruizma i solidarnosti).

Zaključno

Jednom me pozvala izvršna direktorica Slobodne Dalmacije na skup stručnjaka o kvaliteti tih dnevnih novina. Kada sam obrazložio svoja tumačenja, obratila mi se riječima: "Profesore, da sam znala da ćete tako loše govoriti o našim novinama, nikada vas ne bih zvala". Dodala je kako čitatelji žele teme o nasilju, spletkarenju "žutilu i crnilu". Pitala me što imam komentirati na tu činjenicu? Odgovorio sam kratko: "Zamislite da sam optužen za dilanje droge i da me sudac upita, prije završne presude, imam li što kazati sebi u obranu: 'Poštovani gospodine, čudim se što su me priveli, a Vi mi sada sudite. Ja samo dajem mladima ono što oni žele!'“ Ne smijemo dopustiti da tamne medijske slike navuku tamne oblake na živote, osobito djece i mladih. Eldridge Cleaver pred suvremenog čovjeka postavlja dvojbu: "Ili si problem ili rješenje". U polemikama s ljudima, prije nego što počnu govoriti o problemu, prvo ih upitam: "Što predlažeš/te?!" Ako nema odgovora, dalje ne razgovaram. "Kad god čujem nekoga kako kaže da je život težak, uvijek ga imam potrebu upitati: ‘U usporedbi s čime?’" (Sydney J. Harris). Zato je naš život određen pitanjem: jesmo li spremni na promjene i što možemo učiniti za sebe i druge.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Ned, 22-10-2017, 00:59:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0071_Kamenjak.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).