Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Od devedesetih svi krucijalni problemi od vitalnog interesa županija rješavaju u Zagrebu - to nije mit nego žalosna realnost

Sukobi eskaliraju diljem svijeta. Ljudi su povjerovali političarima koji najavljuju rat protiv terorizma s lažima osok danasnjce sukobu civilizacija, a zapravo je riječ o unutarcivilizacijskim i anticivilizacijskim sukobima! Nasilje nad mišljenjem stvara stereotipe o drugima i drukčijima kao nepoželjnima. Onaj tko kritički razmišlja, vidi svijet u rasponima mogućnosti, a ne nepomirljivih suprotnosti. U svojoj knjizi Šok današnjice (treće izdanje 2017. Grafika Osijek) otkrivam strategije ratovanja, terorizma i pokoravanja, koje paraliziraju kritičko mišljenje te stvaraju i nameću nove podjele. One su pogubne s pojednostavljivanjima tipa za il’ protiv, pobjednik-gubitnik, moderan - zatucan, liberalan - konzervativan, nazadni Istok i razvijeni Zapad, sve do neopravdanog generaliziranja "što južnije to tužnije". Gotovo u svakom poglavlju knjige analiziram pitanje zašto i s kojim posljedicama razdvajanja sukobi ne jenjavaju. Oni se rasplamsavaju s perfidnim scenarijem podjela sa sukobljenim stranama od pristalica patrijahalne i tzv. suvremene obitelj, sukoba između domicilnog stanovništva i "pridošlica", nacionalnih i regionalnih antagonizama do malomišćanskih i međugradskih…

Staro - nove podjele u Hrvatskoj

Hrvatska je jedna od najcentraliziranijih Europskih država, a političari se boje regionalizacije, jer navodno vodi autonomaštvu - aludirajući na Istru. Pojedinačni zg stincidenti desetljećima nisu narušili suživot Dalmatinaca i Purgera. Medijski potencirani sukobi temperamentnih Južnjaka i metropolizirano hladnih političara, sada aktualnih kod koncesija javnih plaža, s porukom "bodula" da Dalmacija nije na (ras)prodaju, tek je preslika ranijih sporova. Ne postoji prirodna nesnošljivost sjevera i juga, Splita i Zagreba, a iza povremenih sukoba stoje interesi pojedinaca koji kreiraju podjele na kojima profitiraju, uz besplatnu medijsku promidžbu, na primjer (u sportu Mamić - Šuker). Stara je stigma da Baranjci nerado sjede sa Slavoncima, Zagorci s Prigorcima, a Purgeri s Dalmatincima ili Hercergovcima… Osobito su zlurade podjele tko je veći a tko manji Hrvat. Ljudi koji žive u svojim "utvrdama" Sttrepinacsve "dođoše" gledaju očima prezira ili neprijatelja. Rado bi da i susjedu crkne krava, osobito ako ju nemaju. Meni su simpatične malomišćanske intrige, ali ne i nametnute polarizacije, osobito "podrazumijevajuće"- sela i grada.

U ex Jugi bilo je neprikrivenih animoziteta, osobito na relaciji Dalmacija - Beograd – Zagreb. Slavonija se desetljećima devastirala (i prije rata), kao što je i činjenica da su lokalni političari za sve okrivljivali (ove i one) Vlade RH. Neke druge županije su napredovale i zbog toga što su u vladama nalazile partnere ili su imale jake lobiste, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Trebamo učiti na primjerima zdravog suparništva ili lažnih podmetanja: mi ili oni. Medijski se podupiru navodno nepomirljive podvojenosti juga i sjevera RH, antagonizmi Splita i Zagreba... Nogomet i politika su pr(a)vi poligoni iskazivanja inih animoziteta. Ipak, činjenica je da se od devedesetih krucijalni problemi rješavaju u Zagrebu i to nije mit nego žalosna realnost. Stepinac je bio primjer neustrašiva borca (i) protiv podjela među Hrvatima. On je još 1935. predlagao da se u Zagrebu izgradi crkva u čast bl. Marka Križevčanina i da se u njoj postavi oltar hrvatskih svetaca i blaženika. Godinu poslije toga, na jednoj je rečenici izrekao et(n)ično-povijesnu lekciju: "U ljubavi prema hrvatskom narodu neću se dati ni od koga natkriliti."

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Čet, 21-09-2017, 03:20:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0065_Veliki_Tabor.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).