Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Mediji i „moda“

Zagovornici uvođenja različitih "inovacija" u školama, kažu da djecu trebamo djecu osloboditi Školateških torbi, da bi kute smanjile socijalne razlike... Radije biram uniforme nego uniformiran ukus i mišljenje. Kažu da je velik problem za djecu u prvim godinama školovanja puna torba knjiga, a je kažem da je veći problem prazna glava te da škola nije i ne može sanirati socijalne razlike. Ipak uvažavam rijetke škole u Hrvatskoj u kojima djeca nose majice (s logom škole) koje su sami dizajnirali. (Ne)različitost, individualnost i/ili identitet (škole) se ne iskazuje načinom odijevanja. Glupost je vjerovati da se kutama potire individualnost ili da će s njima dokidati socijalne razlike među djecom. Prilog tomu ide činjenica da su školske uniforme najzastupljenije u elitnim i/ili privatnim školama, ponajviše u SAD-a, Australiji i Engleskoj.

Prijetvorni egalitarizam, osobito u ranijim fazama socijalizma, razvijao je antikulturnu klimu, gdje se "nečije neznanje EgalitarizamPrijetvorni egalitarizam, osobito u ranijim fazama socijalizma, razvijao je antikulturnu klimu, gdje se "nečije neznanje pokazivalo jednako vrijedno koliko i protivnikovo znanje" (Isaac Asimov). U vrijeme socrealizma školske uniforme su uvedene da bi se razvila navodna jednakost učenika iz(a) koje se krila partijska ideologija i/ili uniformnost mišljenja. Danas ju je zamijenila ideologija kozumerizma i diktat mode.pokazivalo jednako vrijedno koliko i protivnikovo znanje" (Isaac Asimov). U vrijeme socrealizma školske uniforme su uvedene da bi se razvila navodna jednakost učenika iz(a) koje se krila partijska ideologija i/ili uniformnost mišljenja. Danas ju je zamijenila ideologija kozumerizma i diktat mode.

Uloga medija i diktat ukusa

Raspravlja se o školskim uniformama, a današnja mi djeca izgledaju ista s brendiranim tenisicama, mobilnim Djeca potrosacitelefonima ili poderanim trapericama. Zlatno pravilo marketinških stručnjaka glasi: "Svoju robnu marku utisni djetetu u glavu do desete godine života". U sjajnom dokumentarnom filmu "Djeca potrošači: komercijalizacija djetinjstva" prikazuje se utjecaj djece na roditelje, gdje se život svodi na kupovanje stvari. Propagandna industrija i oglašivači smislili su formulu "utapanja" konzumenata stalnim medijskim bombardiranjem djece, koja potom utječu na odluke roditelja kod kupovine nepotrebnih stvari. Mahnito kupovanje i grozničava potreba za stvarima osobine su fetišizacije proizvoda. Ovome bih dodao sjajnu misao nepoznata autora: "Ljudi su stvoreni da se vole. Stvari su stvorene da se koriste. Svijet je u neredu zato što se stvari vole, a ljudi koriste." Odatle se vrijedi sjetiti Pitagorinog poučka: "Čovjek je mjera svih stvari."

Moda je najistaknutiji segment u našim i inozemnim listovima za tinejdžere, gdje se odašilje poruka da se tako (za)dobiva statusni simbol. Kratkotrajne instant zvijezde, koje favorizira tabloidizirani tisak, uzdižu prosječnost na razinu vrline, a banalnost u kategoriju vrijednu divljenja. U bizarnostima izbora neki "stručnjaci" daju odgovore mladima na pitanje "kojemu tipu mobitela pripadaš", a Nokia ima slogan za svoj mobitel: "Koji ću dio sebe pokazati?"

Milivoj Solar u knjizi Kritika relativizma ukusa objašnjava da se ukus oblikuje pod utjecajem mode, jer ona "ne ritika relazivizmas ukusazahtijeva napor osobnog mišljenja." Kada se kaže da se o ukusima ne raspravlja, s tom bismo se tvrdnjom mogli složiti, ali zato imamo pravo (raz)otkrivati kreatore loših ukusa s kojima se ciljano potire odgoj za vrednote i/ili ljudsko dostojanstvo. Ukus izostaje zbog nedostatka smisla za kvalitetu i nije dana nego zadana vrijednost, što je još jedan argument zašto nam treba "odgoj ukusa" (M. Solar).

Manfred Lütz u knjizi Ludilo objašnjava zašto je nametnuta moda temelj marketinških strategija. Povodljivi rezoniraju da ono što drugi rade ne može biti pogrješno. Čarobna je riječ moda. "Ako svi nose kariranu odjeću, želim je i ja nositi. Tako možemo izgledati glupo normalno, a za deset godina ta nam odjeća postaje zastrašujuće odvratna. Nalijepimo li joj etiketu modernoga, svaku glupost možemo proglasiti normalnom. Ne zaboravimo da je ukus žrtva te strategije" (Lütz).

Reklame nude proizvode kao statusne simbole, primjerice, "veliki ljudi" imaju Moda"Ako svi nose kariranu odjeću, želim je i ja nositi. Tako možemo izgledati glupo normalno, a za deset godina ta nam odjeća postaje zastrašujuće odvratna. Nalijepimo li joj etiketu modernoga, svaku glupost možemo proglasiti normalnom. Ne zaboravimo da je ukus žrtva te strategije" (Lütz).velika vozila. Williamson ističe da reklame moraju uzeti u obzir ne samo osobine proizvoda koji pokušavaju prodati nego i način na koji te osobne učiniti relevantnima za potrošače. Stvaranjem povezanosti između tipova konzumenata i određenih proizvoda, započinju razmjenske vrijednosti. U tome procesu ljudi i stvari postaju razmjenjivi i "prepoznatljivi." Primjerice, slogan za Pepsi Colu The Pepsi Generation. Razlike među ljudima se stvaraju pomoću proizvoda koje konzumiraju, kao, primjerice, "Pij najbolje piće – budi najbolji!" Descartesova krilatica, izvučena iz konteksta, Cogito ergo sum (Mislim, dakle postojim), transformirana je u konzumeristički slogan Emo, ergo sum (Kupujem, dakle postojim). Potrošač postaje "kralj" (E. Hemingway). Djeca, kao nitko drugi, upadaju u mrežu ribara ljudskih duša i postaju robovi nepotrebnih stvari.

Zaključno

Prije rasprava o školskom kutama trebamo gledati kako smanjiti pedagoške standarde i razlike u školama gradskih i ruralnih, jer 40 osnovnih škola u Hrvatskoj još uvijek radi u tri smjene, više od 54% u dvije smjene, kada u nemalom broju škola nemaju minimalne higijenske uvjete, dvorane za tjelesni odgoj...

Jednom mi se jedna asistentica povjerila kako su joj kolegice zamjerile da se nosi kao "mala-stara" i da ne prati modu. Ona im je sjajno odgovorila. "Vi ste meni sve iste, a ja imam svoj stil – (biti) "demode"!

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Pon, 23-10-2017, 21:06:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0052_Rijeka_Lika.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).