Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Sekte i religiozni pokreti

Prije tri godine bio sam na jednom međunarodnom simpoziju gdje smo raspravljali o novim kultovima, sektama i religijskim pokretima. Ovdje iznosim svoje najvažnije stavove...

Pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima cca 800 sekti koje okupljaju gotovo oko 500.000 članova i/ili simpatizera. SektePojavljivanje novih sekti i/ili religioznih pokreta mnogi shvaćaju kao prijetnju. Predstavnici Crkve u njima vide opasnost za svoje vjernike, Crkvu i društvo. Nisu se potrudili otkriti zašto gube vjernike koji odlaze na "drugu stranu", promijeniti neke načine djelovanja, koji su, možda, neprimjereni vremenu u kojemu živimo... Članovi religioznih pokreta, nekad i danas, ističu da nisu otpadnici, a svojim napuštanjem tradicionalne Crkve govore da su u potrazi za novim življenjem Kristova nauka.

Ima i onih koji su se uspjeli odmaknuti iz sekte koja im je gotovo razum pomutila. Tako Renata Sprung u svojoj knjizi "Zatvor bez zidova" opisuje duhovni teror i svoja (sa suprugom) potresna iskustva (dok su bili) u Jehovinim svjedocima. Ivan Markešić, sociolog religije, smatra da su većina religioznih pokreta i sekti "znak da postoje ljudi koji zbog različitih razloga ne uspijevaju u okviru svojih dotadašnjih vjerskih zajednica pronašli odgovore na pitanja koja ih muče, traže i nalaze one oblike vjerskog okupljanja i organiziranja u kojima misle da mogu to naći." Stoga je potrebno razlikovati sekte SekteLjudi se okreću sektama umjesto Crkvi, neformalnim i kontrakulturnim skupinama umjesto školi i institucijama kulture, vršnjacima i medijima jer tradicionalne institucije gube na autentičnosti. Jedan od razloga je što se u njim tretiraju kao objekt.koje odbijaju transfuziju krvi (Jehovini svjedoci) od sotonističkih rituala sekti koje propagiraju (auto)destrukciju Sekte danas(Sotonski vitezovi, Crna Zora Crna ruža, Crni škorpioni...) i scijentologa koji primjenjuju Freudovu metodu potisnutih emocija i trauma, koja se u psihijatriji sve manje prakticira.

Pored toga, djeca i mladi sve manje vjeruju autoritetima, misle da država, škola, Crkva, roditelji itd. ne ispunjavaju svoje temeljne uloge i kreću u njihovo osporavanje. Smiješno je a priori sve sekte i religiozne pokrete optuživati za destrukciju ili ispiranje mozga kada se to sustavno radi od farmaceutske mafije, korporacija, banaka, do političara i medija. Ljudi se okreću sektama umjesto Crkvi, neformalnim i kontrakulturnim skupinama umjesto školi i institucijama kulture, vršnjacima i medijima jer tradicionalne institucije gube na autentičnosti. Jedan od razloga je što se u njim tretiraju kao objekt.

Wilhelm Bartz u knjizi Sekte danas. Nauk, organizacija, rasprostranjenost navodi dva glavna razloga zašto su sekte u porastu 1. u njima je svatko misionar "sljedba postaje utočište za crkvene beskućnike"; traži se dušobrižnik, a ne "crkveni činovnik". 2 obećanje i prakticiranje jednakosti i bratstva svih, tj. pružaju pomoć u nevoljama u koje članovi zapadnu. Oslobađanjem od utjecaja Crkve, raspadom tradicionalnih vrednota, autoriteta i (patrijarhalne) obitelji pojavljuju se nova obzorja krize identiteta s konfuzijom uloga.

Ugrozba obitelji i identiteta

Živimo u vremenu gomile usamljenika koja se kasnije usmjerava ka gnjevnoj masi koja emotivno reagira na Crnoizvanjske ugrozbe, a njezini pripadnici pokazuju lakovjernost, netoleranciji i nekontroliranim frustracijama prema drugima i drugačijima. Danas najveće opasnosti za (opstanak) čovjeka nameću radikalni moralni relativizam i ekstremni pokreti. Sve je započelo slamanjem veza između roditelja i djeteta. Danas imamo umjesto patrijahalne - fast food obitelji, gdje ukućani žive jedni pokraj drugih, a ne jedni s drugima.

Majka svih zala jest kriza autoriteta, prepoznatljiva i u krizi identiteta. "Rješenje je u suočavanju s činjenicom da smo izgubili, darovali, prodali svoj identitet i sad se pitamo tko smo" (Ivica Ursić u knjizi "Sva moja sidra"). Tzv. TV-iscjelitelji u noćnim se programima predstavljaju kao vidovnjaci, gatare, numerolozi, doktori duše... koji privlače brojne gledatelje koji svojim (plaćenim) pozivom očekuju spas. Lakovjerni gledatelji bježe u iracionalni svijet, vjerujući da će ManipulacijaTzv. TV-iscjelitelji u noćnim se programima predstavljaju kao vidovnjaci, gatare, numerolozi, doktori duše... koji privlače brojne gledatelje koji svojim (plaćenim) pozivom očekuju spas. Lakovjerni gledatelji bježe u iracionalni svijet, vjerujući da će im isti "spasitelji" ponuditi rješenje iz izopačenog života. Ta vrsta manipulacije s malih ekrana vrlo je fluidna, a one koji traže pomoć može odvući u još veći očaj.im isti "spasitelji" ponuditi rješenje iz izopačenog života. Ta vrsta manipulacije s malih ekrana vrlo je fluidna, a one koji traže pomoć može odvući u još veći očaj. Posljednjih godina "trendovski" su vampirski fanovi i anarhistički pokreti s porukama: "Tamo gdje umire autoritet, rađa se sloboda", "U društvu koje je ukinulo svaku pustolovinu, jedina preostala pustolovina je ukinuti takvo društvo", "Vjerojatno nema Boga, a sada prestani brinuti i uživaj u svom životu" i/ili "Svaki trenutak za božanstvo je izgubljen za čovječanstvo". Anarhističke parole uzele su maha i svuda možemo vidjeti grafite, napise i blogove koji omalovažavaju sve autoritete.

Nove religiozne pokrete ne možemo a priori nazivati sektama – opasne za pojedinca, Crkvu i zajednicu. S Upitnikposljedicama krize identiteta i pomodarstva suoćeni su ne samo župljani, nego i Crkva. I oni snose dio odgovornosti, a neizravan odgovor mogu mronaći u javnoj ispovjedi jednog pastira Crkve.

Za raj prenosim dio teksta fratra Žarka Relote, svojevremeno objavljenog u Vjesniku Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije... "Došao sam u krizu identiteta. Ne znam više kako živjeti svoje svećeništvo... Djedovi i bake naručuju krštenja svojih unuka telefonskim putem kao što naručuju za njih dostavnu pizzu. Kad se mladenci dolaze prijaviti za vjenčanje, ne traže od mene ništa, osim što moram odgovoriti na pitanja: 'Možemo li postaviti catering ispred crkve?' ‘Možemo li dovesti svoje svirače? Na susrete s roditeljima prvopričesnika odaziva se tek njih pola, dok se na susrete s roditeljima krizmanika ne odaziva ni jedna trećina. Gotovo u pravilu nemaju vremena za ono što ja predlažem, tražim, na čemu inzistiram, do čega mi je stalo i do čega bi, mislim, trebali držati i današnji vjernici. Više ne znam kako živjeti svoje svećeništvo, odnosno znam, ali ja takav ne mogu biti. Znam da se moram pomiriti sa svime, da moram imati razumijevanja za sve, da moram naći opravdanje za sve, da se moram svima dodvoravati, svima govoriti kako da su dobri i kad nisu, da su bili na župnoj katehezi i kad nisu, da je s njihovim papirima sve u redu i kad nije... Možda bi i drugi kolege govorili o svojoj krizi na isti način, ali se boje da će dobiti odgovor kako su nesposobni. Osim ako smo neiskreni prema samima sebi i da nam je stalo samo do toga da naši poglavari i župljani o nama lijepo pričaju. A o nama se lijepo priča samo onda kad ništa ni od koga ne tražimo. A ja takav pastoralac ne želim i neću biti."

Kako poučno i iskreno. Slažete se?

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Uto, 17-09-2019, 19:35:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.