Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Beskućništvo

Bezaposlenost, narušeno zdravlje ili obiteljski odnosi i dužničko ropstvo samo su neki od Beskucnistvoglavnih čimbenika porasta beskućnika. Beskućništvo je preslika rastakanja socijalne države. Svaki beskućnik traumatičnu životnu ispovijed.

Hrvatska je u vrhu država EU po broju nezaposlenih i najsiromašnijih građana, iza Grčke, Španjolske, Rumunjske i Bugarske. Javni dug progresivno raste. Programiranoj krizi ne vidi se kraja. Računa se da je u Hrvatskoj 7 000 ljudi beskućnika, prosječne dobi 51.6 godina, 80 posto su muškarci, svoje vrijeme najčešće provode s drugim beskućnicima, a najmanje s obitelji, iako gotovo 60 posto njih ima djecu. U Hrvatskoj je registrirano 14 prihvatilišta za beskućnike – u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Karlovcu, Kaštelima, Puli, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Varaždinu i Zadru, a trebali bi ih imati svi gradovi. Imamo evidentirano 2000 beskućnika, a na jedan krevet dolazi dvadesetak beskućnika. Točni podatci se ne znaju, ali se procjenjuje da ih je najmanje četiri puta više.

Glavni "okidač" - dužničko ropstvo

U Hrvatskoj su građani podijeljeni na dvije skupine. "Prvu čini deset posto dužnika koji su prestali vraćati kredite te Dužničko ropstvose bore s ovrhama i preživljavanjem, dok se ostali klone novih zaduženja i sretni su da mogu vraćati postojeće kredite" (Ljubica Gatarić).

Na novčanim problemima profitiraju stratezi dužničkog MMFMeđunarodni monetarni fond provodi "doktrinu šoka i obamrlosti". Naomi Klein u knjizi Doktrina šoka i obamrlosti tu doktrinu opisuje kroz smanjenje javne potrošnje, politiku štednje te rezanja plaća i mirovina, s jedne strane, te povećanje poreza, daljnju privatizaciju ili prodaju javnih dobara i (privatnog) vlasništva, s druge strane. U takvom ropstvu "posrnule" se države prisiljava na (daljnju) privatizaciju javnog sektora, dok građani postaju robovi banaka ili kolateralne žrtve mega korporacija, primjer Agrokora.ropstva. Bankarski je sektor jedan od pokretača globalne recesije i socijalne krize. Diljem svijeta milijuni vlasnika nekretnina ostali su bez krova nad glavom. Banke-kreditori su (su)kreatori provedbe strategije dužničkog ropstva. Cilj je bankarskih lobija kontrola vlada i otimačina od puka ekonomski posrnulih država i građana koji ne mogu podmirivati dugovanja. Earl Wilson ironično komentira: "Ako mislite da nikome nije stalo do toga jeste li uopće živi, probajte neko vrijeme ne otplaćivati kredit".

Međunarodni monetarni fond provodi "doktrinu šoka i obamrlosti". Naomi Klein u knjizi Doktrina šoka i obamrlosti tu MMFdoktrinu opisuje kroz smanjenje javne potrošnje, politiku štednje te rezanja plaća i mirovina, s jedne strane, te povećanje poreza, daljnju privatizaciju ili prodaju javnih dobara i (privatnog) vlasništva, s druge strane. U takvom ropstvu "posrnule" se države prisiljava na (daljnju) privatizaciju javnog sektora, dok građani postaju robovi banaka ili kolateralne žrtve mega korporacija, primjer Agrokora.

Pretvorba i privatizacija su u Hrvatskoj bile glavni "okidač" za slom države i građana. U srpnju 1996. napisao sam tekst pod naslovom "Pretvorba proizvodi siromaštvo". Poduzetništvo se transformiralo u "privatno oduzetništvo" (Danko Plevnik).

Crveni križ diljem Europe dijeli toliko hrane i drugih potrepština koliko nije dijelio od Drugoga svjetskog rata. Stanje je najdramatičnije u Grčkoj, Bugarskoj i Španjolskoj. Zbog sve većeg siromaštva Međunarodni crveni križ životne namirnice dijeli u 20 zemalja članica Europske unije. Ljudi ne dobivaju samo hranu nego i novčanu pomoć. Siromaštvo zahvaća srednji slojeve društva, a razloge trebamo sagledavati s posljedicama (EU)ROPSKOG konteksta. Kod nas mladi s završenim fakultetom se stručno osposobljavaju i dobivaju na mjesečno 2400 kuna i onda se pitamo zašto raste postotak oni koji žive na rubu siromaštva...

Hrvatski građani su izloženi sve većem siromaštvu, pa nije teško pretpostaviti porast beskućništva. Zato nije BekućništvoHrvatski građani su izloženi sve većem siromaštvu, pa nije teško pretpostaviti porast beskućništva. Zato nije opravdano zaključivati da su osobe bez doma same krive za beskućništvo. U Osijeku se najsiromašnije, koji preživljavaju od skupljanja boca po kontejnerima, presreću na ulicama i – kažnjavanju! Tako se dodatno frustriraju građani/ke. Sada se čudimo zašto toliki egzodus mladih (obitelji).opravdano zaključivati da su osobe bez doma same krive za beskućništvo. U Osijeku se najsiromašnije, koji preživljavaju od skupljanja boca po kontejnerima, presreću na ulicama i – kažnjavanju! Tako se dodatno frustriraju građani/ke. Sada se čudimo zašto toliki egzodus mladih (obitelji).

Dva poticajna i poučna primjera solidarnosti

Važno je razvijati empatičnost i solidarnost za sve one koji žive sada ili pro futuro na rubu siromaštva. Potraj ožujka Solidarnost2015. korisnici kredita zaključenih uz valutnu klauzulu u švicarskim francima prosvjedovali su istodobno u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji, kao žrtve strategije dužničkog ropstva. Oni u BiH sebe su nazvali "Hypo logorašima". Pohvalno je da su građani "nelogoraši" stali na stranu brojnih obitelji kojima su, zbog nemogućnosti otplaćivanja visokih kamata i anuiteta, lihvarske banke prijetile ovrhom i deložacijom iz stanova ili kuća. Zaustavimo pljačku putem ovrha, jer ćemo tako spriječiti porast beskućnika.

Svojevremeno je jedan kuhar iz Velike Britanije Adam Smith, kasnije vlasnik restorana, osnovao projekt The Real Junk Food namijenjen najsiromašnijima. Cilj njegova humanog projekta bio je spriječiti bacanje tona hrane. Od raznih trgovina i trgovačkih lanaca uzimao je mnoštvo ispravnih namirnica kojima je neznatno prošao rok ispravnosti, a koje su trebale završiti u smeću. Pripremao ih je kao obroke gladnima. Oni koji su imali nešto novaca mogli su platiti po vlastitoj procjeni ili su pomagali u čišćenju restorana ili pranju suđa. Za nepunu godinu dana nahranilo se više od deset tisuća ljudi i iskoristilo dvadeset tona odbačene hrane. Njegova je ideja potaknula otvaranje lanca novih restorana u Poljskoj, Argentini, Brazilu... Smith je za medije izjavio: "U ovu priču nije upetljan novac. Ljudi ovim projektom širom svijeta pokazuju da im je stalo do drugih. Ovo je revolucija. Više od 90% hrane koja se baca ispravna je i još uvijek vrijedi. Supermarketi su trn u oku". Kod nas trgovački centri niču kao gljive poslije kiše. Megapotrošački centri postali su "katedrale konzumerizma". Jesmo li spremni slijediti gore opisane primjere?

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Sub, 19-10-2019, 07:50:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.