Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Konformizam je o(p)stao kao nametnuti imperativ i nakon socijalizma

Većina ljudi odustaje od promjena, nemaju smisao života, žive u prošlosti, boje se Poltronibudućnosti, žrtve su konformizma ili "filozofije" nezamjeranja, žive u strahu od promjena u sebi ili svijeta oko sebe. "Prosječna osoba gleda a ne vidi, sluša a ne čuje, dodiruje a ne osjeća, kreće se bez fizičke aktivnosti i govori bez razmišljanja" (Leonardo da Vinci). Priča o ProsječnostProsječnost (p)ostaje formula podobnosti ili uspješnosti. To je je bio jedan od okidača odlaska iz Hrvatske. Odlaskom mladih stručnjaka pomažemo gospodarstvu Europskih zemalja, SAD-a, Australije, Kanade... Kada se potire kriterij izvrsnosti, mnogi jedini izlaz vide u odlasku iz zemlje.mediokritetima kaže: ako nečija glava izviri iz mase, sva su oružja uprta u tu glavu, koju se mora skratiti na mjeru prosječnih. Koliko dio toga što smatramo o sebi potječe od toga što drugi misle o nama? "Ne mogu vam reći recept za uspjeh, ali mogu za neuspjeh – nastojte ugoditi svima!" (Herbert Bayard Swope). Jedna narodna izreka kaže: "Nije se rodio tko je svijetu ugodio".

U socijalizmu su narodni zastupnici imali minorne naknade, a sada u Hrvatskoj za dizanje ruka imaju veće Saborplaće od redovitih profesora na fakultetima. Na sve društvene deformacije ljudi odgovaraju odlazeći "trbuhom za kruhom". Danas u svijetu ima više Hrvata negoli u Hrvatskoj. Prosječnost (p)ostaje formula podobnosti ili uspješnosti. To je je bio jedan od okidača odlaska iz Hrvatske. Odlaskom mladih stručnjaka pomažemo gospodarstvu Europskih zemalja, SAD-a, Australije, Kanade... Kada se potire kriterij izvrsnosti, mnogi jedini izlaz vide u odlasku iz zemlje.

Ako je mjerilo socijalizacije dobro integrirana osoba, što ćemo (onda) s neprilagodljivim osobama koje su obilježile ljudsku povijest od Isusa do brojnih velikana misli, progonjenih od različitih režima samo zato što su (bitno) odskakali od prosjeka. Lako je biti svoj među svojima, no samo najveći mogu biti svoji među “tuđima”. Bezuvjetna identifikacija sa skupinom znači izostanak vlastitog Ja. Najutjecajnije jedinke koji su obilježili ljudsku povijest, izrazivši „pripravnost da ostanu odvojeni od mase“ (John Marks Tempelton). Ako je ishodište u meni, Crno(to) ne znači da je u meni i cilj. Društvenost se pretvorila u prosječnost i žudnju za odobravanjem. Prosječan građanin odustaje. Prepušta se stihiji života. Manfred Lütz, njemački psihijatar i teolog, opisuje "suludo normalne osobe" koje obilježava krilatica: "Nipošto se ne isticati!"

Istina je da okolnosti određuju ljudsko ponašanje. Na čovjeku nije da ih reproducira, nego da mijenja. Nevolje nastaju iz sukoba vanjskog svijeta s unutrašnjim. Atropologinja Vera Erlich sa svojim stavovima guši mogućnost čovjekova „izbora“ sa zaključkom: “Čovjek se ne rađa na praznoj pozornici, nego na pozornici gdje su kulise postavljene, a drama je davno započela. Kad ga gurnu na scenu, on ne može drugo već da slijedi propisani tekst i da se ravna po šaptaču. Malo, vrlo malo može on mijenjati tijek radnje. Sve ako kasnije i napusti tu pozornicu, uvijek će se na njemu prepoznati škola i teatarska tradicija iz koje je potekao.” Međutim, druga antropologinja, Margaret Mead je u svom istraživanju na Novoj Gvineji ustvrdila da se takav strukturalizam u antropologiji može srušiti kao kula od karata. Empirijskim nalazima upućuje na zaključak kako je struktura dvaju plemena (Mundugumora i Arapeša) u funkciji razvoja osnovnih potreba svakog člana kolektiva, gdje nitko ne smatra da je sama struktura toliko dobra da bi se pojedinac morao podrediti njenom održanju.

Pedagoške implikacije prosječnosti

Gordon Dryden i Jeannette Vos u knjizi "Revolucija u učenju" navode najvažnijim u radu s mladima naučiti ih Revolucija u učenjuupravljati sobom. Oni to nazivaju "samousmjeravajuće i ImperativKonformizam je o(p)stao kao nametnuti imperativ i nakon socijalizma. Još samo djeca kao i misleći pojedinci, nekad i danas, (p)ostaju „problem“. Previše pitaju, čitaju, istražuju, sumnjaju i postaju "prezahtjevni." Osoba sklona bezuvjetnim kompromisima je asimilirana. Odustaje od svoga Ja.samoispunjavajuće učenje". Temelj za samoafirmaciju vide u "formuli" strast + vizija + akcija, koju su preuzeli od proslavljene američke sportašice Marilyn King, koja je svojevremeno izjavila: "Ako imate strast i viziju a ne poduzimate akcije, vi sanjarite. Ako imate viziju i poduzimate akcije a nemate strasti, bit ćete prosječni. Ako imate strast i poduzimate akcije a nemate viziju, doći ćete do cilja ali ćete utvrditi da je pogrješan."

„Pedagoške“ poruke roditelja djeci (naslijeđene iz socijalizma) i danas su aktualne: „Tko šuti, dva uči“, „Ti prvi nemoj“, „Ne budi bijela vrana“...Time se dobiva(la) iskaznica filozofije nezamjeranja. Ona uči neiskrenosti, poltronstvu i licemjerstvu. U konačnici, pojedinac postaje rezigniran, jer mu se poručuje da odustaje od nepravdi ili promjena. Prihvaća (pogubnu) društvenu predodređenost, gdje je Mi ugušilo Ja. Nezamjeranje drugima Ch. Thurman naziva ovisnost o odobravanju. Priznanje od drugih važno je, no problem nastaje "ako živimo za odobravanje drugih i ako ga pokušavamo dobiti od svih" (Thurman).

Konformizam je o(p)stao kao nametnuti imperativ i nakon socijalizma. Još samo djeca kao i misleći Konformizampojedinci, nekad i danas, (p)ostaju „problem“. Previše pitaju, čitaju, istražuju, sumnjaju i postaju "prezahtjevni." Osoba sklona bezuvjetnim kompromisima je asimilirana. Odustaje od svoga Ja. Parafrazirajući misli B. Suhodolskog, može se reći da pedagozi nisu razmatrali probleme i potrebe mladih s aspekta njihova stvarnog položaja u nego “u okviru uskih granica prilagođavanja postojećim uvjetima, ma kako bilo očito da takvo prilagođavanje znači neuspjeh bez obzira na to s kojeg aspekta razmatrali mlade.” Zato trebamo uvesti sustav nagrađivanja ili stimuliranja, ponajprije za prosvjetne djelatnike koji su djeci i mladima pristupačni, odnosno koji su vrsni pedagozi, jer su rutinerstvo nastavnika, mediokritetstvo ili prosječnost u nastavi pogubni u procesu obrazovanja.

Francuskinja spisateljica Corinne Maier s knjigom ŠutnjaNajgore je što građani, sve više, postaju imuni na sve što (im) se događa. Oni su većina, koja šutnjom, poltronima i dogmatima daju legitimitet prosječnošću kao (političkom) vrlinom. Odatle vrijedi zabilježiti upozorenje: „Karakter se ne može razvijati u lagodi i tišini“ (Hellen Keller).«Dobar dan, lijenosti» je zauzela vrh ljestvice svjetskih uspješnica. Po Maieričinoj tipologiji, postoje tri kategorije ljudi: sljedbenici, štetočine i lijenčine. Sljedbenici su najbrojniji (kao u politici poltroni). Ne žele ništa promijeniti i nemaju inicijativu. Isto tako i Gil Shwartz Bing u knjizi „How to Relax Without Getting the Axe”, nudi savjete kako biti prosječan i nevidljiv. Tada odanost nadređenom postaje važnija od vlastita dostojanstva. Kada sam svojevremeno pitao šefa zadarskih sdepeovaca kako može dopustiti da jedan mladi član njegove „partije“ vrši stalne objede na račun drugih, odgovorio mi je: „Što hoćeš, to su moji janjičari“!

Zaključno

Najgore je što građani, sve više, postaju imuni na sve što (im) se događa. Oni su većina, koja šutnjom, poltronima i dogmatima daju legitimitet prosječnošću kao (političkom) vrlinom. Odatle vrijedi zabilježiti upozorenje: „Karakter se ne može razvijati u lagodi i tišini“ (Hellen Keller).

Čovjek današnjice postaje nemisleći objekt nametnutih okolnosti. Paraliziran je sadašnjošću i strahom od promjena. "Ljudi bivaju u svojim nadama razočarani, u svojim očekivanjima prevareni" (Goethe). Okupirani su svojim problemima. Najproslavljeniji hrvatski kipar, Ivan Meštrović, kod opisa svog stvaralaštva ustvrdio je: "Dobro želi biti bolje, a bolje najbolje. Samo se ono tupo zadovoljava sobom i postojećim."

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Sri, 21-08-2019, 01:53:34

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.