Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Projekt mekdonaldizacije društva se od SAD-a nezaustavljivo širi

Politički projekt stigmatizacije (nekada socrealističkog) Balkana, iz kojeg (svi) žele Upitnikpobjeći u njedra prav(n)e sigurnosti - razvikane i "napredne" Europe, polako, ali sigurno pada u vodu. Mnogi prihvaćaju izreku "Što južnije, to tužnije", a ja (tvrdim) obrnuto, što južnije to svjetlije i prirodnije. Oni koji za "regiju" smatraju Balkan, pod sintagmom "balkanizacije" misle (samo) loše. Je li tome tako? Zaboravljamo da su svjetski velikani iz znanosti, književnosti... potekli s hrvatskog EUEuropskom unijom vlada savez korporatista, a nacionalne vlade njihova su produžena ruka. EU je srušila temeljno načelo solidarnosti. Konstatira da euroentuzijazam nestaje i pita: "Kome može biti privlačan klub u kojemu Velika Britanija, Norveška i Island ne žele biti članovi?" Na rubu izlaska je Francuska, Mađarska...tla i/ili brdovita Balkana, da je rat na području bivše Jugoslavije na Zapadu bio obilježen kao balkanski rat, čime su (ciljano) stvoreni stereotipi jedne strane kao "natražnjačke"... Postajemo Europljani kada tretiramo žene kao roblje u katedralama konzumerizma, kada imamo cjelodnevni boravak za djecu u školama i vrtićima, umjesto prava na roditeljstvo i odgoja, kada svi trebamo cijepiti klince i ne sumnjati u ispravnost lijekova i nakane farmaceutske mafije, kada ne vidimo da nam djeca postaju žrtve koropracijskih nasilnika i moraju imati pametne telefone, a nemamo za platiti režijske troškove, kada nemamo kuće ili stanove za svoje potomke... Zato nas sada i ova Vlada (EU birokrata) kažnjava porezom na nekretnine (kao oblika štednje)...

Alida Bremer u njemačkom tjedniku Spiegel je nedavno napisala članak "Balkan, to su oni drugi!", a prenosi tek mani dio jedan naš internetski portal. Aktualizira tezu bugarske povjesničarke Marije Todorove o Balkanu kao kolonijalističkoj projekciji Zapada. Bremer konstatira da je građanima Hrvatske, Srbije, Makedonije, Poljske ili Rumunjske izostala potpora europske solidarnosti. Podsjeća da su početkom 1990-ih u Europi pitali: "Zašto se na Balkanu stvaraju nove granice kada ih mi ovdje u EU-u upravo pokušavamo ukloniti?" Iz tih pitanja se, kaže, moglo iščitati da je Balkan nazadan: "Nitko nije mogao predvidjeti da će 26 godina kasnije doći Brexit. I zahtjevi za drugim Exitima." Bremerica konstatira da i zbog toga Europa treba učiti od Balkana. Europskom unijom vlada savez korporatista, a nacionalne vlade njihova su produžena ruka. EU je srušila temeljno načelo solidarnosti. Konstatira da euroentuzijazam nestaje i pita: "Kome može biti privlačan klub u kojemu Velika Britanija, Norveška i Island ne žele biti članovi?" Na rubu izlaska je Francuska, Mađarska...

Svi loši trendovi dolaze iz SAD-a

Projekt Mekdonaldizacije društva se od SAD-a nezaustavljivo širi. Predsjednici SAD-a od politike prave reality Culture against manshow. Tamo je osmišljen projekt nejednakosti u raspodjeli društvenog TaljenjeAmeri su osmislili projekt asimiliranja migranata u američki "lonac za taljenje" (melting pot). Američka vanjska politika je vodila ratove pod izlikom borbe protiv diktatora, a sada planiranim raseljavanjem ljudi. Od tamo je krenuo virus gomile usamljenika. Oni su zatrovali svijet holivudskom industrijom i potrošačkom histerijom. Od tamo je krenuo projekt hiperseksualiziranja djevojčica..bogatstva s oksimoronom - korporativne demokracije! Ljude su Ameri (na)učinili opsjednutim stvarima, novcem ili slavom. S virusom amerikanizirane fast food imamo obiteljski život gdje ukućani žive jedni pokraj drugih, a ne jedni s drugima. Korporativno-konzumeristička doktrina nudi iluzije da kupovinom proizvoda potrošač "kupuje nerealnu predodžbu o samome sebi kako bi stekao željeni ugled koji se veže uz posjedovanu stvar" (Đ. Šušnić u knjizi "Ribari ljudskih duša").

Antropolog John Henry u knjizi "Culture Against Man" konstatira kako u tradicionalnim i ekonomski manje razvijenim društvima postoji "komplementarnost između onoga što se proizvodi i onoga što se želi". Mi smo zatucani Balkanci jer imamo najmanji postotak djece rođene djece u izvanbračnim zajednicama, kada želimo sačuvati brak i djecu (kao smislu života), kada živimo na dug od stratega dužničkog ropstava, kada ispijamo kavice sa susjedima ili (čak) na poslu... Američke multinacionalne korporacije, osobito na području jugoistočne Europe zgrću bogatstva na GMO proizvodima. Sada se i nama taj virus nameće kao poželjan. Američke vlasti su nametnule sukobe da bi dobili bogata nalazišta nafte, a Europa dobila humanitarnu katastrofu, od početka migrantske krize.

Ameri su osmislili projekt asimiliranja migranata u američki "lonac za taljenje" (melting pot). Američka EU SADvanjska politika je vodila ratove pod izlikom borbe protiv diktatora, a sada planiranim raseljavanjem ljudi. Od tamo je krenuo virus gomile usamljenika. Oni su zatrovali svijet holivudskom industrijom i potrošačkom histerijom. Od tamo je krenuo projekt hiperseksualiziranja djevojčica... Neću dalje nabrajati, ali pitam: Imali išta dobroga od njih za čovječanstvo?

U EU-u ili SAD-u nema poticajnih primjera participiranja vlasti u interesu radne većine, ne i kapitala. No, ima ih u Južnoj Americi, od Urugvaja, Venecuele, Ekvadora do Bolivije (gdje su prije sedamnaest godina počeli prosvjedi oslobađanja od diktata SAD-a). Hoze Muhika, kao predsjednik Urugvaja dao je 2012. godine predsjedničku palaču na korištenje beskućnicima i za njih je odvajao najveći dio svojih primanja. Bio je jedan od najskromnijih državnika. Nije imao službeno vozilo ni vozača. Nije nominiran za Nobelovu nagradu za mir, ali ju je dobio ex američki predsjednik Obama (na početku mandata). U jednom je govoru istaknuo: "Da živimo skromnije, sedam milijarda ljudi na svijetu ne bi bilo gladno. Najsiromašniji su oni kojima treba mnogo u životu."

Balkanizacija Europe

Ranije sam na ovom portalu pisao kako su izigrana temeljna načela EU-a: sloboda građana tržišta i EUkretanja, zdrave obitelji, održivog razvoja, jedinstva u različitosti, patriotizma i europske "obitelji" naroda... Oskara Lafontainea britanski je list The Sun svojevremeno prozvao "najopasnijim čovjekom Europe" jer je 1998. pozvao na ujedinjenje Europe i brisanje nacionalnih granica. No, početkom svibnja 2013. isti taj Lafontaine, (utemeljitelj eura), upozorava da će daljnje korištenje zajedničke europske valute dovesti do "katastrofe". Od tada izlaz iz krize vidi napuštanjem zajedničke valute, stavljajući pod sumnju učinkovitost demokratskih struktura u Europi. Pametnome dosta. Davor Pavuna je 21. kolovoza 2012. godine izjavio: "Živim i radim 35 godina na Zapadu i svuda je gore od Balkana!?"

Tzv. humanitarna Europe, izmislila je oksimoron "humanog preseljenja", a u naravi pra(v)nog egzodusa za Napokon rodjenmigrante. Andrija Hebrang, 17. rujna 2015 izjavljuje: "Nekadašnja ideja ekonomske zajednice pretočena u političku grupaciju s ciljem brisanja državnosti i identiteta zemalja članica. Uništavanjem subjektiviteta države Europa je onemogućila zaštitu nacionalnih interesa pojedinih zemalja. I mi smo naivno od Europske unije očekivali sigurnost, iako smo iskusili europsku nezainteresiranost za razaranja srpskog i crnogorskog agresora devedesetih. U želji odmaka od takvog Balkana težili smo Europskoj uniji. Proteklih godina uvjerili smo se da nam ta organizacija ne pomaže ni u gospodarskoj krizi, kao što nam nije pomagala ni kada smo bili napadnuti, kada nam je trećina zemlje bila okupirana, a preko dvjesto tisuća Hrvata protjerano i ubijeno osam tisuća hrvatskih civila. Zato nije za očekivati europsku pomoć ni u sadašnjoj izbjegličkoj krizi, gotovo mitskih razmjera."

Autorica romana "Napokon rođen" Maegaret Mazzantini otkriva zašto joj nedostaje Balkanski "skromni i ponosni svijet", a (njezin rodni) Rim postaje "močvara života". Priznaje kako je u trenutcima slabosti mrzila "plodnost siromaha" (s Balkana). Svjedočila je "prljavi mir Zapada", koji nije pomagao zaustaviti rat na Balkanu. Tijekom rata u Hrvatskoj i BiH na Zapadu svi su željeli vijesti o žrtvama rata koje su postale "lovački rezervat zečeva za odstrel", nijemo promatrajući ubijanje simbola interkulturalnosti u Vukovaru, Mostaru, Sarajevu... Tada su ti gradovi, kako opisuje u romanu, bili trend u vijestima - užasnih ratnih prizora. Novinari sa Zapada, koji nikada nisu svjedočili užasima rata, opisivali su to kao "etničku mržnju balkansko-barbarskih rasa". Njezina fronta rata bila je u obračunu sa šutećim promatračima – "zastupnicima užasa u Ženevi".

Ljudi koje povezuju kultura, mitovi, običaji ili tradicija čine zajednicu, a narod koji se odriče tradicije, SamciU ekonomski najrazvijenijim državama svijeta zabilježen je drastičan porast samaca. Ekonomski rast potencijalno vodi pojedince do (materijalnog) osamostaljenja, ali i osamljivanja. Danas u Europi više od 53% ljudi žive kao samci. Eto kako se i mi u Hrvatskoj pridružujemo projektu gomile usamljenika.obiteljskog odgoja, običaja i mitova (p)ostaje bez identiteta. Ranije sam u svojim kolumnama aktualizirao pitanja zašto mladi bježe od obvezujućih veza i braka, zašto je samački život popularniji od bračnoga, kakve su posljedice slabljenja utjecaja škole, Crkve ili roditeljskog odgoja i kakve su posljedice diktata uspjeha i karijere. U ekonomski najrazvijenijim državama svijeta zabilježen je drastičan porast samaca. Ekonomski rast potencijalno vodi pojedince do (materijalnog) osamostaljenja, ali i osamljivanja. Danas u Europi više od 53% ljudi žive kao samci. Eto kako se i mi u Hrvatskoj pridružujemo projektu gomile usamljenika.

Wilheilm Heitmayer, njemački pedagog i sociolog u jednoj je rečenici opisao stanje današnje Europe: "Što manje jednakosti, to više konkurencije, što više konkurencije, to manje solidarnosti, a s manje socijalnih veza više je bezobzirnosti".

Zaključno

Norveški pisac Knut Hamsun napisao je: "Nema ničega boljeg na ovome svijetu nego stajati po strani u svemu što se okolo događa". Mislim suprotno. Sudbina čovječanstva, kao i svakog pojedinca, nije stvar slučajnosti. Ako vjerujemo da je sve unaprijed predodređeno, onda se prepuštamo asimiliranja u "loncu za taljenje" nacionalnih posebnosti. Mnogi i danas tvrde da EU nema alternativu i da smo imali jedini izbor - pokoriti se pravilima. Kakva zabluda.. To je isto kao i kada imamo "izbor" između vladanja i pokoravanja.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Uto, 20-08-2019, 10:38:31

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.