Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

Jedan od glavnih problema obrazovanja - nepostojanje odgoja za kritičko mišljenje

Novinarka HRT-a, Sunčica Findak nedavno je u TV prilogu aktualizira pokazatelje iz prošle Školagodine (ka)da su naši učenici u osnovnim i srednjim školama izostali (opravdano i neopravdano) 32 milijuna sati. Pitanje je koliko je realno "opravdanih". Roditelji pravdaju izostanke zbog (pre)zahtjevnih školskih obveza. Kod nas markiraju i izvrsni učenici kako bi zadržali visoki prosjek. U tome ih podržavaju roditelji. Pučkoškolci prosječno u nastavnoj godini izostaju 48 školskih sati, a srednjoškolci gotovo dvostruko više. Od ukupnog broja izostanaka u osnovnim školama bilo je oko 250 tisuća neopravdanih sati, a u srednjim četiri puta više. Prošle šk. godine u Hrvatskoj je za neprimjereno ponašanje učenicima izrečeno više od 100 tisuća pedagoških mjera, u osnovnim školama podijeljeno je više od 2 tisuće ukora, u srednjim je 477 učenika isključeno iz škole... Koji su pravi razlozi spomenutih pokazatelja.

Razlozi markiranja i doživljavanja učionice kao mučionice?

Jedan od glavnih razloga je činjenica da znanje nije trend ni statusni simbol. Prema jednom istraživanju u osnovnim Svjetlosškolama, učenici niskom ocjenom ocjenjuju "suradnju kao bitnu kulturu škole" (V. Strugar u knjizi "Učitelj između stvarnosti i nade"). U odgoju, školi ili na poslu treba započeti pitanjem o tome što djecu ili zaposlenike motivira, što najbolje znaju i što ih čini zadovoljnima. Istraživanja pokazuju da su zaposlenici, jednako kao i učenici ili studenti, nezadovoljni kada ih se tretira kao objekte, a ne kao osobe.

U Knjizi "Svjetlost" njezin autor Anthony De Mello opisuje jednu zgodu o percepciji škole... "Jaime", kaže, "probudi se!" Jaime odgovara: "Ne želim ustati, tata". Otac viče: "Ustani, moraš ići u školu!" Jaime kaže: "Ne želim". "Zašto?", upita otac. "Postoje tri razloga", reče Jaime. "Prvo, zato što je to tako dosadno; drugo, zato što MemoriranjeHartmunt von Henting jedan je od najoriginalnijih njemačkih pedagoga, koji već u predgovoru svoje Humane škole iznosi točnu primjedbu – da suvremena škola nije svladala "svoju beskorisnost za čovjeka u sve ugroženijoj demokraciji". Memoriranje bez kritičke analize su mučni i odbojni. A čudimo se zašto nam djeca ne vole školu.me djeca zadirkuju i treće, zato što mrzim školu". Otac odgovari: "Ja ću ti reći tri razloga zbog kojih moraš ići u školu. Prvo, zato što je to tvoja dužnost; drugo, zato što imaš četrdeset pet godina i treće, zato što si ravnatelj."

Hartmunt von Henting jedan je od najoriginalnijih njemačkih pedagoga, koji već u predgovoru svoje Humane škole iznosi točnu primjedbu – da suvremena škola nije svladala "svoju beskorisnost za čovjeka u sve ugroženijoj demokraciji". Memoriranje bez kritičke analize su mučni i odbojni. A čudimo se zašto nam djeca ne vole školu.

John Taylor Gotto u sjajnoj knjizi "Oružje za masovno poučavanje – putovanje nastavnika kroz mračni svijet obveznog Masovno poucavanješkolovanja" objašnjava kako (američki) obrazovni sustav stvara "ropsku masu mediokriteta". Pita se zašto je učenicima i nastavnicima dosadno, odakle sveopće malodušje i nepostojanje entuzijazma te zašto su obrazovne institucije "tvornice nezrelosti"? Odgovor je pronašao u širem društvenom kontekstu sa strategijom masovnog obrazovanja koje uništava kritičnost i kreativnost. Earl Nightingale dodaje: "Tamo gdje nedostaje dobrih ideja uvijek ćete naći dosadu". Skupina (a ne pojedinac) je bila i ostala subjekt obrazovanja. Socijalizacija, integriranje (učenika s posebnim potrebama) i usmjeravanje se svode na (bezuvjetno) prilagođavanje. Posljedice toga jesu uniformno mišljenje te potiranje entuzijazma ili inicijative nastavnika i učenika. Tako se stvara demoralizirano ozračje.

Drastičan pad entuzijazma zahvaća sve veći broj učitelja, nastavnika i profesora jer su objekt promjena obrazovne politike. Kanadski znanstvenici L. Stoll i D. Fink u već knjizi Mijenjajmo naše škole daju pretpostavke za promjene: "Provesti željene konzultacije s prosvjetnim djelatnicima, saslušati njihove sumnje... osigurati sredstva za potporu reformi. Prihvatiti postavku da je promjena proces, a ne događaj! Stvarne promjene događaju se u školama i na fakultetima, a ne u zakonskim propisima."

Jedan od glavnih problema obrazovanja jest nepostojanje odgoja za kritičko mišljenje. Michel De Montaigne u knjizi "Ogledi o odgoju" kritizira skolastički tip obrazovanja. Ustrajava na učeniku koji kritički promišlja. Tvrdi kako učenje napamet nije znanje, nego učenje "koje pliva po površini mozga".

Neovisno o brojnim parolama o individualiziranju nastavnog programa, problemskoj ili mentorskoj nastavi, skupina je bila i ostala subjekt u obrazovanju tzv. suvremene škole. Frustracije počinju u pučkoj školi, kada su učenici objekt u nastavi. Takav sustav guši kreativnost, a profesionalno usmjeravanje pojedinca prepušteno je nastavnicima entuzijastima. Svako društvo kojemu je stalo do prosperiteta mora ulagati u razvoj talenata i poticati ih. Moja gostovanja po školama i razgovori s mladima obogatili su moje iskustvo. Ovdje ističem znakovito pitanje jedne učenice: "Ja znam da nisam uvijek u pravu, ali zašto to i profesori ne znaju?!"

Poticajni primjeri

Rijetki pojedinci su imali nastavnike u osnovnoj ili srednjoj školi koji su prepoznali njihov talent ili pomogli kod Revolucija u ucenjuprofesionalnog usmjeravanja. Sjećam se kada sam još kao student imao praksu u jednoj osnovnoj školi. Imao sam ogledno predavanje iz Metodike nastave za učenike trećeg razreda osnovne škole. Iz tadašnje čitanke za hrvatski jezik i književnost odabrao sam pjesme Vesne Parun i Rikarda Jeretova. Te sam pjesme uglazbio te otpjevao pred oduševljenim učenicima. Pjesme su dobile "krila" i/ili drugi način interpretacije. Na istom je satu jedna učenica anđeoskim glasom otpjevala nekoliko stihova druge pjesme iz iste čitanke. Za 45 minuta pronašao sam glazbeni talent.

Gordon Dryden i Jeannette Vos u knjizi "Revolucija u učenju" navode tri prioriteta u radu s mladima. 1. Trebamo ih naučiti da sobom upravljaju. 2. Navode zadaće učenja: a) kako što brže, lakše i kvalitetnije usvojiti relevantna znanja o specifičnom predmetu, b) kako stečena znanja iz konkretnog predmeta primjenjivati na drugim područjima i c) razvijati sposobnosti koje se mogu primjenjivati u svakodnevnom životu. 3. Temelj za samoafirmaciju vide u "formuli" strast + vizija + akcija, koju su preuzeli od proslavljene američke sportašice Marilyn King, koja je svojevremeno izjavila: "Ako imate strast i viziju a ne poduzimate akcije, vi sanjarite. Ako imate viziju i poduzimate akcije a nemate strasti, bit ćete prosječni. Ako imate strast i poduzimate akcije a nemate viziju, doći ćete do cilja ali ćete utvrditi da je pogrješan." Ovdje ističem da je upornost važnija od (zatomljenog) talenta. Osobno, nastojim svojim javnim ZadaćaJedna od strateških zadaća treba biti povećanje izborne i fakultativne nastave, a smanjenje tzv. obveznih predmeta na svim razinama obrazovnog sustava. Odgojno-obrazovni sustav treba razvijati sustav izvrsnosti s jedne strane te altruizam i empatiju kod djece i mladih s druge strane. Treba uvesti sustav nagrađivanja ili stimuliranja za sve prosvjetne djelatnike koji su djeci i mladima pristupačni, odnosno koji su vrsni pedagozi, jer su rutinerstvo nastavnika, mediokritetstvo ili prosječnost u nastavi zaostali egalitaristički sindrom socijalističke pedagogije...nastupima, člancima, znanstvenim i publicističkim knjigama, te (izvan)nastavnim radom spajati viziju, strast i (građansku) hrabrost.

Jedna od strateških zadaća treba biti povećanje izborne i fakultativne nastave, a smanjenje tzv. obveznih predmeta na svim razinama obrazovnog sustava. Odgojno-obrazovni sustav treba razvijati sustav izvrsnosti s jedne strane te altruizam i empatiju kod djece i mladih s druge strane. Treba uvesti sustav nagrađivanja ili stimuliranja za sve prosvjetne djelatnike koji su djeci i mladima pristupačni, odnosno koji su vrsni pedagozi, jer su rutinerstvo nastavnika, mediokritetstvo ili prosječnost u nastavi zaostali egalitaristički sindrom socijalističke pedagogije...

Prije više godina i danas, predlažem: Otvorite vrata škola (subotom i nedjeljom) i za dopunsku i/ili dodatnu nastavu te zabavne sadržaje. Kada dijete percipira učionicu kao mučionicu, kada se nije pronašlo ni u jednom predmetu, kada nema interesa ili nije obuhvaćeno nijednom izvanškolskom aktivnošću, možemo očekivati rizična ponašanja.

Knjiga "Humana škola," Hartmut von Hentiga otkriva zašto škole nisu svladale svoju beskorisnost za mlade ljude. Autor navodi više glavnih zapreka u radu s mladima, ali i (pre)poruka za promjenom stanja, od čega ovdje izdvajam: 1. Mijenjati stil života u kojemu je novac i bogatstvo postajnu glavne vrednote. 2. Njegovati kulturu suživota. To mladi ljudi moraju vidjeti u ponašanju odraslih. 3. Mladi se ne bi smjeli osjećati da nisu subjekt u školi i društvu. 4 Škola se mora povezati sa zajednicom, biti škola razumijevanja i pružanja pomoći. 5. Roditelji i učitelji moraju naći vrijeme za djecu i učenike. Ako tako neće biti, mladi će svoje "modele" potražiti među vršnjacima ili lošim uzorima. 6. Stvarati što više slobodnog vremena za mlade nije dobro rješenje, osobito ako se slobodno vrijeme ne koristi na pravilan način. 7. Škole ne smiju biti učenicima dosadne. 8. Kaznama se ne rješavaju odgojni problemi. i 9. Mlade treba podučavati samostalnosti i odgovornosti.

Zaključno

Škola je odgojna ustanova, a ne samo obrazovna. Ona je postala "tvornica" (najčešće suvišnih, neprovjerenih ili Nastavna umijecanepotrebnih) informacija. Jedan od temeljnih ciljeva učenja je visoka motiviranost i primjena usvojenih znanja. "Ne učimo za školu, nego za život" (Seneka). Zagovornici uvođenja informatike u niže razrede osnovnih škola kažu kako će se tako djecu osloboditi teških torbi. Kažu da je velik problem za djecu u prvim godinama školovanja puna torba knjiga, a je kažem da je veći problem prazna glava. i što su djeca dnevno više s trima ekarnima nego u školi! Kupovati tablete svim školama kako bi učenici pomoću njih pratili nastavu nesuvislo je u situaciji u kojoj 40 osnovnih škola u Hrvatskoj još uvijek radi u tri smjene, više od 54% u dvije smjene, kada nemalom broju škola na učenike padaju stropovi, nemaju minimalne higijenske uvjete, dvorane za tjelesni odgoj... I u tome vidim odgovore s naslova priloga.

Chris Kyriacou u knjizi "Temeljna nastavna umijeća" naglašava važnost učeničkog sudjelovanja u nastavnom radu. Neke od njegovih preporuka su: pozorno slušati učenika, poticati znatiželju, pravilno strukturirati informacije, jasno prezentirati nastavne sadržaje i upute, postaviti visoka očekivanja i dr. Ocjene postaju mjerilo uspješnosti. Postaju sredstvo kojim loši nastavnici grade svoj autoritet. Za kraj slijedi poučan citat: "Najdraža kćeri, znam da si obeshrabrena lošom ocjenom. Molim te, nemoj brinuti. Ti imaš petice iz svega što tvoj otac i ja smatramo važnim za život. Ti si poštena, odgovorna i neovisna. Osim toga, ti si i divno ljudsko biće. Sve ostalo nije istinski važno. Grlim te i ljubim. Mama" (iz knjige M. Rijavec i I. Brdar: "Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu?").

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Čet, 22-08-2019, 15:11:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.