Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Sebeljublje

U razvojnoj psihologiji postoji konstatacija da prvu etapu djetetova života (od treće do sedme Rzgovor s Bogomgodine) karakterizira egocentričnost. Mislim da je ona danas deplasirana jer ona (p)ostaje jedna i jedina kod sve većeg broja ljudi. Goethe ovako opisuje sebična čovjeka: "Ako sretnemo nekoga tko nam duguje zahvalnost, to nam odmah padne na pamet. A kako često susrećemo nekoga kome mi dugujemo zahvalnost a da na to ni EgocentrizamU "Razgovorima s Bogom za tinejdžere", američki novinar i pisac N. D. Walsch uvjerava mlade da su oni "bogovi" koji olako svoju moć predaju roditeljima. Isti autor navodi brojne "adrese" onih koje promiču i prakticiraju egocentričnost. Taj pristup naziva "novim evanđeljem", a on je samo jadan u nizu protagonista stvaranja egocentrične generacije, nesposobne poštivati osjećaje drugih.ne pomislimo?". Ljudi postaju (samo)dostatni samima sebi. Nije važna samo naša percepcija drugih, nego i to kako drugi Sebeljupci uživaju u refrenu (omiljene) pjesme skupine Psihomodo: "Ja volim samo sebe ... svog predivnog sebe. Druge ne primječujem ni u prolazu, sebe uvijek pozdravljam u ogledalu." Narcisoidne osobe nemaju osjećaj za potrebe drugih. Današnji tinejdžeri veći su materijalisti i manje zainteresirani za rad od prijašnjih generacija, jer je stvorena kultura koja njeguje narcisoidnost, prenosi Today.com (početkom svibnja 2013.).

U "Razgovorima s Bogom za tinejdžere", američki novinar i pisac N. D. Walsch uvjerava mlade da su oni "bogovi" koji olako svoju moć predaju roditeljima. Isti autor navodi brojne "adrese" onih koje promiču i prakticiraju egocentričnost. Taj pristup naziva "novim evanđeljem", a on je samo jadan u nizu protagonista stvaranja egocentrične generacije, nesposobne poštivati osjećaje drugih.

Danas je više ikada slobodnih muškaraca i žena, a neki se odlučuju na bizarne poteze. U Nizozemkoj se prije Gospodja Bovarypetnaest godina Jennifer Hoes udala za samu sebe! Od tada se samoudaja prakticira u Japanu, SAD-a, Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi, Tajvanu i Estoniji.

G. Flaubert u romanu "Gospođa Bovary" sarkastično opisuje vječito aktualne posljedice sebeljublja. I Hans C. Andersen u sjajnoj priči "Carevo novo ruho" opisuje ljudsku taštinu i pohlepu, strah od istine, posljedice filozofije nezamjeranja te ljudsku glupost. Zadivljeneni dvorjani i puk divili su se carevu "blistavu odijelu", sve dok jedno dijete iz šuteće povorke nije poviknulo: "Car je gol". Dijete u ovoj priči predstavlja (danas izgubljeni) glas iskrenosti, dok su "dvorjani" (čitaj sljedbnici "cara") i varalice imali koristi od narcisoidnosti vladara i šuteće većine.

Popustljivi roditelji - narcisoidna djeca

Koliko smo puta svjedočili situaciji kada djeca teroriziraju roditelje? Kada im se uskrati bilo kakva želja, tada Sebeljubljehisteriziraju. Ovo je glavna preokupacija njemačke psihologinje Jirine Prekop u knjizi "Mali tirani". Prekop ističe da (pre)zahtjevna djeca "ne znaju slušati i imaju stalnu potreba da budu u centru pozornosti". Postoje djeca koja riječ ne nisu čula u roditeljskom domu. U permisivnom stilu odgoja roditelji ne postavljaju granice i nisu autoritet djeci. Udovoljavaju svakom djetetovu hiru. Takvi roditelji djeci sve više daju, a od njih zahtijevaju sve manje. U središtu pozornosti djetetove su želje i njegovi interesi pa takav stil često rezultira formiranjem trajno egocentrične osobe. Najutjecajniji kritičar tog tipa odgoja Paul C. Vitz, koji u knjizi "Psihologija kao religija – kult samoobožavanja." Ističe da takav pristup vodi širenju egoizma, a obitelj "nije pala na ispitu, već modernizam sa svojim naglaskom na pojedinom i nepromjenjivu pojedincu uhvaćenom u mrežu narcističkih ciljeva". Dijete odgojeno u tome tipu odgoja kaže: "Briga te što drugi kažu. Ugodi sebi!" I američki psihijatar Robert Shaw zaključuje da, ako se djetetu stalno ugađa i ne zna što su zabrane, "ono neće naučiti da i drugi ljudi imaju svoj život, a bez razvijenog osjećaja empatije, dijete neće moći voljeti. Djeca odgajana u permisivnom okruženju spremna su uzimati, a ne davati, a ono što imaju ne znaju cijeniti", zaključuje Shaw.

Psiholozi o zaštiti dostojanstva struke i posljedicama širenja narcisoidnosti

Najperfidniji način manipuliranja mladima jesu reality show-programi, kojima se ironizira intima, a veliča sebičnost, TVprijetvornost, nerad, voajerstvo i uspjeh bez muke. U sklopu tjedna psihologije, od 20. do 26. veljače, psiholozi su odbili poziv za sudjelovanjem u TV reality emisijama i obranili dignitet struke i sudionika u takvim emisija. Podržavam ih!

Ch. Thurman je jedan od rijetkih psihologa koji argumentirano NarcisoidnostCh. Thurman je jedan od rijetkih psihologa koji argumentirano tvrdi da većinu ljudi današnjice čine narcisoidni tipovi i oni koji stalno jadikuju. Spaja ih optuživanje ili ogovaranje drugih te ravnodušnost prema patnjama drugih. Kada je čovjek opijen svojom karijerom, novcem, niskim porivima, (posta)je bešćutan, pohlepan i narcisoidan.tvrdi da većinu ljudi današnjice čine narcisoidni tipovi i oni koji stalno jadikuju. Spaja ih optuživanje ili ogovaranje drugih te ravnodušnost prema patnjama drugih. Kada je čovjek opijen svojom karijerom, novcem, niskim porivima, (posta)je bešćutan, pohlepan i narcisoidan.

Prije više desetljeća psiholozi su ukazivali na važnost samopoštovanja kod djece, vjerujući kako je ono najvažnije za razvoj samopouzdanja, samostalnosti i mentalnog zdravlja. Poticali su roditelje da kod djece otkrivaju i potiču njihovu posebnost. Rijetki su upozoravali da svako pretjerivanje "posebnosti" može dovesti do popustljiva odgoja, zamjene autoriteta i razvoja narcisoidnosti. Ipak, ohrabruju novija istraživanja u SAD-u (u časopisu Scientific American) da visoko samopoštovanje nije uvijek u korelaciji s narcisoidnoću. Nedavno, jedan mladi (samouvjereni) psiholog iz Osijeka (kojemu je jedino znanost u svemu superiorna) otkriva intrigantan podatak iz (neobjavljenog) istraživanja u Hrvatskoj, kako narcisoidni roditelji obuzdavaju agresivne dječake, ali ne i djevojčice. Interesira me kako će ovaj podatak interpretirati u objavljenom članku.

Talijanski psiholog Vittorino Andreoli u knjizi "Pismo učitelju" konstatira da uspješan učiteljev rad ovisi (i) o tome kako Pismo uciteljugdoživljava školu, kao muku - nametnutu obvezu ili ugodno ozračje. Potonji imaju kontinuitet užitka poučavanja kao "dirigenti orkestra." To su, prema percepciji učenika, učitelji legende (većini se sviđaju kao otvorene, poštene, cijenjene, vrijedne osobe, koje uživaju u svom pozivu). Autor, pored njih, sastavlja i druge tipove učitelja/nastavnika, a među njima izdvajam dva: šminkere (privlačne vanjštine), te zabavljače (učenike shvaća kao publiku pred kojom glumi, sebeljubljubljivi tipovi).

Kada smo otvorili Facebook-profil, potpisali smo faustovski ugovor s "digitalnim vragom." To tvrdi web-kritičar Andrew Keen u knjizi "Kult amaterizma". Današnji selfiji postaju opsesija sve većeg dijela mladih pa su taj trend nazvali sebi. Prijateljstvo na fejsu se mjeri "lajkanjem" statusa i laskajućim komentarima.

Iz umjetničkih radova Johna Holcrofta (http://www.johnholcroft.com) izdvajam ovu sarkastičnu ilustraciju.

ego

Selfie (fon. selfi) ili samofotografiranje, najčešće pomoću tzv. pametnih telefona. Taj fenomen mladi opisuju riječju sebi. Da selfiji postaju opsesija pokazuje i primjer jednog dvadesetčetverogošišnjaka iz Indije koji je u rujnu 2015. dao otkaz u bolnici kako bi oborio svjetski rekord u broju selfija. Cilj mu je snimiti 1.800 selfija u jednom satu, kako bi oborio (dosadašnji) rekord nekog nogometaša. Slovenski psihijatar Roman Vodeb taj psihosocijalni fenomen dovodi u vezu s rastućim (digitalnim) narcizmom. Kada netko svakodnevno i učestalo odašilje svoje fotografije znanima i neznanima, Vodeb navodi da se radi o patološkom narcizmu.

Politika i egoizam

Opijen politikom, državni autokrat misli i želi da je svijet stvoren za njega te da se samo njega za sve treba pitati, jer Politikazna odgovore na sve. Odbija i eliminira sve koji se ne klanjaju njegovom Ja. Svi su naši premijeri su bili bahati, narcisoidni i bez vizije, od Sanadera preko gospođe Kosor do Milanovića. "Od krize je nepodnošljivija samovolja vlastodržaca" (Jasmina Popović). Ovaj fenomen u politici je svojevremeno ovako opisala novinarka Mladenka Šarić: "Papa Franjo osuđuje crkveni narcizam i time daje naputak crkvenom svijetu kako valja postupati i živjeti, ali (naši) političari nemaju snagu osuditi vlastito sebeljublje ni dokinuti vlastitu samoživost. Pozivaju se na narod, a okrenuti su sebi." Ima i onih koji drugačije misle. Tako Frank L. Wright otkriva da je kod izbora između arogancije i licemjerne poniznosti izabrao aroganciju.

Zaključno: dva poučna citata

Ljude se ciljano odvodi u utvrde sebičnosti. Ovdje se vrijedi podsjetiti sjajne Selimovićeve opomene: "Što više mostova, to manje ograda, što više kontakata, to manje tvrđava". Zato se vrijedi podsjetiti pitanja Martina Kinga: "Svaki čovjek mora sam za sebe odlučiti želi li koračati kroz život u svjetlu altruizma ili u tami sebičnosti?".

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Čet, 12-12-2019, 23:03:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.