Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Šutnja odgovara stratezima kaosa i beznađa

Diljem Europe građani prosvjeduju posljednjih godine protiv koruptivnog državnog aparata, EUnametnutih mjera štednje, bankarskog mobinga i/ili dužničkog ropstva, autoritarnih političkih struktura, rastakanja braka i obitelji, dužničkog ropstva i same EU kao neuspjelog projekta, ekonomske nadmoći moćnih članica EU-a, Kine, SAD-a ili Rusije. Do kada ćemo u Hrvatskoj šutjeti o strategiji porobljavanja malih naroda i neokolonizaciji? Nemamo pravo na strah pred onima koji nas vode u propast. Šutnja odgovara stratezima kaosa i beznađa. Oni usađuju strah poručujući da se ne isplati bosti s jačima ili se boriti protiv (dominantne) struje. Po scenariju dirigiranog kaosa, treba stvoriti kolektivnu depresiju. Tako se ruše temeljni postulati državnosti. Otklon prema politici se pretvara u socijalnu buru kada su drastično ugrožena egzistencijalna pitanja i potrošeni ideali. Grčki povjesničar Tukidid zapisao je: "Tajna slobode jest hrabrost. Ili ćemo biti slobodni ili šutjeti. Oboje se ne može imati. Šutnja je odobravanje postojećeg stanja." Evo primjera (ka)da sve nije izgubljeno...

U Rumunjskoj su građani na najmasovnijim prosvjedima, od pada realsocijalizma i diktatora Nicolaea Ceausescua Caucescu1989. godine prisilili socijaldemokratsku vladu premijera Sorina Grindeanua 5. veljače o. g. da povuku uredbu koja je davala veće slobode korumpiranim dužnosnicima. Prosvjedi su se održavali u više od sedamdeset gradova diljem Rumunjske. Sada su manjeg inteziteta, ali ne jenjavaju. Vidjet ćemo hoće li i Vlada pasti kao u Bugarskoj prije točno tri godine. Naime, u Grčkoj i Bugarskoj su povodi za eksploziju nezadovoljstva bile nametnute restriktivne mjere štednje. Vlada ondašnjeg premijera Bojka Metodijeva Borisova podnijela je ostavku točno prije tri godine, rekavši (na odlasku): "Imamo ponos i čast. Na vlast nas je doveo narod i danas mu vlast vraćamo". Godinu dana nakon Bugarskog iskustva, protivnici prijedloga međunarodnih vjerovnika u Grčkoj pobjeđuju na povijesnom referendumu, 5. srpnja 2015., protiv nametnutih mjera štednje Europska komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. To je bio dodatni vjetar u leđa kasnijih prosvjeda protiv indoktrinacije i EU ROPSTVA.

Od lipnja 2013. intenziviraju se prosvjedi protiv autoritarnih vlasti u Bugarskoj, Egiptu, BiH, Brazilu i Turskoj.

U Parizu je 24. ožujka 2013. održana najveća manifestacja, u kojoj je sudjelovalo više od 1.500.000 ljudi. Taj ProsvjediSlovenija je poslije ulaska u Europsku uniju dospjela na dno Europe u ekonomskom i političkom smislu. Početkom ožujka 2013. sociolog Rastko Močnik s Filozofskog fakulteta u Ljubljani izjavio je: "EU funkcionira po principu kolonija". Kako predviđa Močnik, u Europi će se dogoditi sukob razvijenih kapitalističkih zemalja s viškom kapitala i nerazvijenih koje traže taj kapital. Od 2013. godine građani masovnim izlaskom na ulice nastavljaju rušiti političke lidere. Tako je potkraj veljače 2013. pala Vlada Janeza Janše.najmasovniji prosvjed u Francuskoj bio je odgovor naroda na prijedlog zakona LEMARIAGE POUR TOUS (Brak za sve).

Slovenija je poslije ulaska u Europsku uniju dospjela na dno Europe u ekonomskom i političkom smislu. Početkom Farageožujka 2013. sociolog Rastko Močnik s Filozofskog fakulteta u Ljubljani izjavio je: "EU funkcionira po principu kolonija". Kako predviđa Močnik, u Europi će se dogoditi sukob razvijenih kapitalističkih zemalja s viškom kapitala i nerazvijenih koje traže taj kapital. Od 2013. godine građani masovnim izlaskom na ulice nastavljaju rušiti političke lidere. Tako je potkraj veljače 2013. pala Vlada Janeza Janše.

Građani Britanije su je na referendumu prošle godine uzdrmali temelje UE. Nigel Farage, jedan od osnivača euroskeptične Stranke za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva, dvadesettri godine je čekao izlazak Velike Briranije iz EU. Na dan odcepljenja od EU(ropskog) konteksta euforično izjavljuje da će se 23. lipnja slaviti kao Dan Neovisnosti te dodao: "Ovo je pobjeda običnog i poštenog naroda nad velikim bankama. Europska unija se raspada. Nadam se da će ova pobjeda srušiti ovaj neuspjeli projekt i odvesti nas u Europu suverenih država." Najizgledniji referendumi i/ili izlazak iz EU ove godine su u Francuskoj i Nizozemskoj. Prošle godine i sada pitam: Hoćemo li im se s istom inicijativo (i kada) pridružiti?

Sredinom ožujka 2015. tisuće prosvjednika sukobilo se s interventnom policijom kod novootvorenog sjedišta TTIPProsvjedGrađani se trebaju koristiti pravom na referendumsko izglasavanje kod odbijanja monopola bankarske mafije. Slavko Kulić je svojevremeno izjavio kako "nitko nije ovlastio ovu ili onu vlast da daje legitimitet bankama da tiskaju i raspolažu našim novcem, a onda te iste banke prodaju naš novac kroz neplative kredite", sve prema strategiji dužničkog ropstva ili državne otimačine putem ovrhaEuropske središnje banke (ECB) u Frankfurtu. Sukob se dogodio povodom otvaranja novog bankarskog sjedišta, te mjera štednje koje ta financijska institucija nameće građanima EU-a. Organizatori prosvjeda, skupina Blockupy, nazvana prema pokretu Occupy Wall Street 2011., drže ECB, Europsku uniju i Međunarodni monetarni fond odgovornima za ekonomsku krizu.

Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama (Transatlantic Trade and Investment Partnership) od 2013. pripremaju Sjedinjene Države i Europska unija. Kratica TTIP, koja označava Transatlantsko Trgovinsko i Investicijsko Partnerstvo, javnosti postaje poznata zahvaljujući organizaciji WikiLeaks, koja je objavila tajne sporazume TTIPWashingtona i Bruxellesa. Prosvjed protiv TTIP-a od 10. listopada 2015. bio je je najveći europski događaj, ali to nije bila glavna vijest u našim medijima. Peticiju protiv TTIP-a potpisalo je više od tri milijuna i dvije stotine tisuća građana Europe, a predana je 10. listopada 2015. na adresu Europske komisije. Bio je to najveći prosvjed u Europi, a osobito u Njemačkoj, posljednjih dvadeset godina.

Prema podatcima The Boston Consulting Groupe, svjetski bogataši, koji čine samo 1% svjetskoga stanovništva, posjeduju 40% svjetskog bogatstva. Samo u SAD-u ima 18 milijuna ljudi koji posjeduju više bogatstva negoli preostalih 99% svjetskog stanovništva. To je još jedan razlog zbog kojega se ljudi diljem svijeta (na različite načine) bune protiv novih oblika obespravljenosti i neokolonijalizma.

Buđenja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je narod od 2013. odlučio "maltretirati" vladajuće referendumima. To je velika (pozitivna) prekretnica. BankePriželjkujem onaj koji bi prokazao namjere i postupke naših političara EU- POLTRONA! Prosvjede u Hrvatskoj imali smo prije tri godine zbog stanja hrvatskom nogometu godine, a posljednje prošle godine zbog kurikularne reforme. Njih ne komentiram jer su politički montirani. Građani se trebaju koristiti pravom na referendumsko izglasavanje kod odbijanja monopola bankarske mafije. Slavko Kulić je svojevremeno izjavio kako "nitko nije ovlastio ovu ili onu vlast da daje legitimitet bankama da tiskaju i raspolažu našim novcem, a onda te iste banke prodaju naš novac kroz neplative kredite", sve prema strategiji dužničkog ropstva ili državne otimačine putem ovrha. Boljitak ne možemo očekivati od ekonomskih ubojica, EU-poltrona, tj onih koji radi po diktatu dužničkog ropstva. Naše sredstvo obrane treba biti neovisnost od te političke oligarhije. U tim strukturama moći dobit imamo neprijatelje, jer oni ne žele promjene.

Kada otkrijemo modele ušutkavanja ili pasivizacije građana, neokolonijalne aspiracije i kada shvatimo strategiju po kojoj medijski manipulatori ljudima ispiru mozak znat ćemo se udružiti i oduprijeti. Tko misli da zna kamo ide, a ne zna kako doći do cilja, njemu je svaki put dobar. Sve je (još uvijek) u našim rukama, jer mi možemo odlučiti kako ćemo se i kada suprotstaviti (nenasilno). Pretpostavka za to jest građanska hrabrost. "To nije nešto što treba čekati, nego nešto što treba postići" (W. Jennings Brayn). Opstanak ne podrazumijeva zadržavanje, mirenje ni čekanje. Na individualnoj na društvenoj razini nije važno samo utvrditi što se događa nego i reagirati na to što nam se događa?! Hoće li se "rušenje naših ideala nastaviti bez prosvjeda?" (J. Coleman).

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Ned, 8-12-2019, 08:25:14

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.