Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Ljudi žive u zabludi da nemaju poticaja za nove početke

Formiranje osobnog i nacionalnog identiteta je povezano s (ne)jasnom percepcijom budućnosti. Čovjek na moruMladiMladi se, oponašajući starije, odlučuju za dvostruki život – biti konformist u javnom životu, a individualist u privatnom. Tako javno i privatno stvaraju podijeljena čovjeka, dva načina govora i ponašanja istoga čovjeka – prvi zadovoljava očekivanja sredine, a drugi osobne. Treba(mo) mijenjati sebe, ali i svijet oko sebe.Ljudi žive u zabludi da nemaju poticaja za nove početke. Izgubljene su samo one bitke koje nisu započete. Vrtimo se u krugu od bespomoćnosti do pobune, od anemičnosti do očaja, kao da ništa ne naučismo iz vlastitih i društvenih stranputica. Negirati ih ili skrivati znači odustati od promjena. "Samo ako budućnost postane jača od prošlosti, pokrene se sadašnjost" (E. Fischer). Cijelo nas povijesno iskustvo upozorava da bez hrabrosti čovjek nikada "ne bi dostigao ono što je moguće kada ne bi stalno iznova posezao za onim što je nemoguće" (M. Weber). Za društvene i osobne promjene nikada nije kasno. Velikan Gandi opominje nas: "Živite kao da ćete sutra umrijeti. Učite kao da ćete živjeti zauvijek."

Kako možemo na prošlost i sadašnjost gledati s podozrenjem, a očekivati vedriju budućnosti? Kakve su posljedice kada drukčije gledamo na osobnu budućnost nego na perspektivu razvoja društva? Što otkrivamo u tome neskladu?

Istraživanja u vrijeme socijalizma - ex Jugoslavije pokazivala su da mladi percipiraju vlastitu budućnost drukčije od budućnosti društva. Tako su, primjerice, rezultati jednog istraživanja (na populaciji zagrebačkih studenata) pokazali da 29,5% očekuju da će im Anketebudućnost biti gora od sadašnjosti, dok goru budućnost društva predviđalo je 76,7% ispitanika. Jedno drugo istraživanje, iz postsocijalizma, koje sam provodio s kolegama V. Takšićem i A. Rakom na uzorku studenata Sveučilišta u Splitu, 1992., pokazuje nastavak toga trenda, tj. da 16,4% ispitanika ne očekuje vlastitu bolju budućnost, dok je goru budućnost društva predviđalo 60%. Skupo plaćamo cijenu nesklada između budućnosti društva i osobne budućnosti, ako je percipiramo po modelu "ja ću se nekako snaći, a do budućnosti društva nije mi stalo".

Mladi se, oponašajući starije, odlučuju za dvostruki život – biti konformist u javnom životu, a individualist u privatnom. Tako javno i privatno stvaraju podijeljena čovjeka, dva načina govora i ponašanja istoga čovjeka – prvi zadovoljava očekivanja sredine, a drugi osobne. Treba(mo) mijenjati sebe, ali i svijet oko sebe. Nitko se ne treba miriti sa svojom sudbinom, već ostvariti svoje snove u svakodnevnici. Prema ovom uvjerenju "budućnost se sastoji od sadašnjeg trenutka." (Thick Nhat Hanh)

Život je potraga za smislom

Život je potraga za smislom, a opasnost je u čekanju. Opasnost je u nereagiranju na životne drame kroz koje Sedam navikaprolazimo. Ljudi odustaju od promjena vjerujući u sudbinu, ne vjeru sebi - nemaju smisao života, žive u prošlosti, bojeći se budućnosti, vjeruju "filozofiji" nezamjeranja, očekuju samo promjene od drugih, uvjereni su da svijet postoji samo radi njih, očekuju trenutačna tješenja, žive u strahu od promjena u sebi i svijeta oko sebe, rizika i neuspjeha, gube oslonce u nedostatku pravih autoriteta...

Stephen Covery u knjizi "Sedam navika uspješnih ljudi" objašnjava razloge odustajanja od promjena s frustrirajućim pozicijama - "gubitnika" i "pobjednika". PristupiAmerički sociolog Philip Weksler jednom je komentirao da se SAD nalazi na raskrižju dvaju suprotstavljenih pristupa – "jednog koji analizira sadašnjost pomoću prošlosti i zadovoljava se postojećim stanjem, i drugog koji promatra sadašnjost pomoću ideala budućeg društva i tako pokazuje zahtjeve da se sadašnjost mijenja".Stalno izbjegavanje sukoba vodi povlačenju jedne strane, koja priznaje poraz, odustajući od promjena. Jednako je i kod prilagođavanja. Onaj tko se bezuvjetno prilagođava u zadovoljavanju potreba ili interesa jedne stane, (p)ostaje gubitnik. I opet ista situacija: pobjednik-gubitnik. Gubitnička strana dobiva frustracije. "Kompromis je stanje polupobjednika/polugubitnika, tj smanjivanje gubitka nagodbom kojom dobivamo dio onoga što želimo. Time se dobiva privremeno olakšanje" (Covery). Kompromisom nismo riješili situaciju. Tako se stvaraju nove frustracije. Suradnju Covery stavlja u relaciju "pobjednik/pobjednik" za obje strane. U tome tipu suradnje postoji ravnoteža hrabrosti i obzira, "hrabrosti da se borimo za vlastita uvjerenja i obzira prema uvjerenjima drugih".

Američki sociolog Philip Weksler jednom je komentirao da se SAD nalazi na raskrižju dvaju suprotstavljenih pristupa – "jednog koji analizira sadašnjost pomoću prošlosti i zadovoljava se postojećim stanjem, i drugog koji promatra sadašnjost pomoću ideala budućeg društva i tako pokazuje zahtjeve da se sadašnjost mijenja".

Slavko Kulić i Zoran Aralica u članku (2006. godine) "Budućnost Hrvatske na dužničkoj doktrini" konstatiraju da je PadHrvatska od osamostaljenja ulazila "u sve dublje dužničko-vjerovničke odnose, ponajprije s globalnim međunarodnim financijskim institucijama (MMF, EBRD, IFC) i s međunarodnim privatnim i/ili državnim bankama"... Zaduživanje države smatraju "najdubljim podrivanjem demokracije". Posljednjih godina konstatiramo kako imamo više od tristo tisuća ljudi pod ovrhama, (š)to političarima nije postao nacionalni prioritet. Pod strategijom zaduživanja i dužničkog ropstva države i njenih građana, godinama je fermentirao osjećaj beznađa. "Hrvatski nacionalni pesimizam nije ukorijenjen u narodu, već je privid koji stvaraju pesimizmom zaražene hrvatske elite i mediji koji su postali neprijateljima nade." (Slaven Letica)

Prošlogodišnja poruka u vrijeme Uskrsa nadbiskupa i metropolita đakovačko-osječkog, mons. Đure Hranića ostaje aktualna: "Nadvladajmo pesimizam i malodušje."

Mladi su najveće žrtve ekonomske krize

Istraživanje iz 2013., koje je vodila Vlasta Ilišin, objavljeno u knjizi "Mladi u vremenu krize", pokazuje da su mladi Mladinajveće žrtve ekonomske krize. Zbog urušenog gospodarstva, na njima je ekspanzirala stopa nezaposlenosti. Hrvatska je po tome kriteriju u Europi odmah iza Španjolske i Grčke. Istraživanje je pokazalo da čak 40% mladih koji rade ne rade posao koji odgovara njihovoj diplomi. Rezultati istraživanja iste autorice iz 1999. godine pokazuju da 18% mladih želi napustiti Hrvatsku zbog ekonomskih razloga, dok je u njezinu posljednjem istraživanju takvo stajalište iskazalo 70%. Vladjući nemaju vizije kako zaustaviti egzodus mladih. Planirati budućnost u krajnje nesigurnim uvjetima života (njima) postaje neracionalno, a izlaz (posta)je odlazak u inozemstvo ili životinjarenje kod kuće. Statistički su pokazatelji egzodusa mladih (obitelji) zastrašujući za Istočnu Hrvatsku. Umjesto ranije krilatice "na mladima svijet ostaje", nova bi krilatica mogla glasiti "mladima bijeg ostaje".

Mirenje sa strategijom zaduživanja vodi preživljavanju. Prošlost, društvenu ili osobnu, ne možemo promijeniti, ali možemo od nje učiti. Uzdisati nad prošlim jadom siguran je način da se privuče novi" (William Shakepeare). Samo u nihilističkoj filozofiji života ljudsko postojanje nema smisla. "Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati" (John Galsworthy).

Na You Tube je dostupan dokumentarni film Freshtastical koji upozorava na suptilne mehanizme oduzete slobode ljudi tzv. suvremenog društva. Evo nekoliko najznačajnijih rečenica: "U prošlosti su naši dani bili neograničeni vremenom, sada su naši dani prema rasporedu... Nužni elementi za naše preživljavanje su u vlasništvu korporacija... BudućnostMirenje sa strategijom zaduživanja vodi preživljavanju. Prošlost, društvenu ili osobnu, ne možemo promijeniti, ali možemo od nje učiti. Uzdisati nad prošlim jadom siguran je način da se privuče novi" (William Shakepeare). Samo u nihilističkoj filozofiji života ljudsko postojanje nema smisla. "Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati" (John Galsworthy).a mi slijedimo njihova pravila. ... Odgojeni smo da ne budemo drugačiji. Dovoljno pametni da radimo svoj posao, nedovoljno pametni da preispitujemo zašto ga radimo...Prestanimo čekati promjene i sami postanimo dio promjena. Ljudska rasa je preživjela ne zato jer smo bili najbrži i najjači, već zato što smo radili zajedno... Mi smo lica svih koji su bili prije nas i sada je na nama red. Možemo odabrati vlastiti put ili slijediti cestu kojom su već kročili mnogi. Život nije film. Scenarij nije unaprijed napisan. Ovo je vaša priča..."

Zaključno

Koliko još pojedinačnih trauma i povijesnih lekcija trebamo (nau)čuti da bismo promijenili tijek života? Konrad Adenauer opominje: "Povijest je zbroj svih stvari koje su se mogle izbjeći". Jesmo li se pokrenuli kada smo utvrdili da su neki naši važni dijelovi života (trajno) raspršeni, pojedini (nam) nedostaju, ili su postali dijelom drugog mozaika - izvan našeg života? Nitko osim nas ne može odrediti put kojim krečemo. I to je pitanje izbora osobne i/ili društvene promjene. Umjesto snova u opstojnost neovisnosti Hrvatske imamo noćne more, očekujući buđenje šutljive većine. Sjetimo se zajedništva i vjere u budućnost koje smo imali kod stvaranja neovisne Hrvatske. Optimizam u prosperitet društva nije utemeljen kada zaboravljamo na prognanike života, ili kada svatko gleda sebe, misleći da novcem mogu doći do svega. Svoj angažman trebamo usmjeriti (i) na dobrobit Hrvatske. Pojedinačna i društvena perspektiva zadana je vrednota, ali ona ima i (svoju) vremensku ograničenost. Zato i u ciljevima odgoja i trebaju biti utkane vrijednosti koje se potvrđuju ponašanjem, od suosjećanja, solidarnosti, altruizma do doprinosa zajednici. Bez jasnih ciljeva, govorila je nekadašnja ministrica za obitelj u Njemačkoj Ursula von der Leyen, i djeca će biti dezorijentirana. Ona je pokrenula državni projekt "Savez za odgoj". Kad ćemo mi?

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Pon, 16-09-2019, 15:15:27

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.