Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Nasilje

Nasilje nad mišljenjem obilježava stereotip o drugima i drukčijima kao nepoželjnima. Predrag Predrag LucićLucić u Novom listu, 16. siječnja o.g. ima kolumnu pod znakovitim naslovom "Teologija nasilja u obitelji." S pozicije (medijskog) progresivca docira kako nema(ju) što o nasilju pisati (pa ni komentirati) teolozi - kolumnisti, tipa Ivice Šole. Potonjem je slučaj Lalovac bio tek povod za obiteljsko nasilje. Šola konstatira (u zadnjoj kolumni Slobodne Dalmacije) kako "razuman čovjek o nasilju prema ženama nema što reći, osim zgražanja, osude i poziva na kažnjavanje zlostavljača i zaštitu žrtve."

Šola je spomenuo činjenicu da se kod nas neopravdano (medijski) generalizira o muškarcima kao nasilnicima, pozivajući se na neka istraživanja (u SAD-a) koja pokazuju kako su žene jednako nasilne kao i muškarci. Šola navodi i podatke Odjela za javno zdravstvo u SAD-u, a koji otkrivaju da kod zlostavljanja djece u 53,5 posto slučajeva čine Ivica Šolažene, a u 45,3 posto muškarci. Naprednjak Lucić je upućen, a tvrdi da Šola (namjerno) prešućuje činjenicu da su u ogromnoj većini slučajeva kod nas žene žrtve nasilnih muškaraca. Njemu je afera obiteljskog nasilja u obitelji ex ministra (financija) Borisa Lalovca paradigmatički primjer žrtve – jedne strane. Ako "nesreća ne poznaje krivca" (Mani Gotovac), nitko nas ne može poniziti bez našeg pristanka. Lucić neće ovo komentirati, jer mu je Mani svjetonazorski bliska. Lucić neće polemizirati ni s progresivkom Slavenkom Drakulić, koja u romanu "Optužena" opisuje emocionalne traume djevojčice koju majka sustavno zlostavlja: "Ja sam ti dala život, ja ti ga mogu i uzeti!"

No, moram konstatirati da je Rudanovica toliko degutantno opisala Lalovca, da to ne zaslužuje komentar, osim LalovacReakcijaLuciću nije važna zakonska zabrana snimanja razgovora ili njena distribucija u medijima. U ovom slučaju je prva trebala reagirati pravobraniteljiva za djecu jer je to primjer uznemiravanja jedanaestogodišnjeg sina obitelji Lalovac. Trebala je, a nije.konstatacije Ivana Zvonimira Čička koji je jednom priliko izjavio da u "medijima pretežu novinari koji nisu istraživači, nego istražitelji – isljednici". Luciću nije važna zakonska zabrana snimanja razgovora ili njena distribucija u medijima. U ovom slučaju je prva trebala reagirati pravobraniteljiva za djecu jer je to primjer uznemiravanja jedanaestogodišnjeg sina obitelji Lalovac. Trebala je, a nije. Njega ne zanimaju podatci i istraživanja, koja otkrivaju druge vrste rastućeg nasilja, od emocionalnog zlostavljanja, ucjena, materijalnog iskorištavanja, ignoriranja, verbalnog nasilja do internetskog zlostavljanja, nego potvrda stereotipa o retrogradnoj teologiji, patrijahalnoj obitelji ili muškarcima nasilnicima. To su prema Peđinom rezoniranju izvorišta svih zala. Od tjelesnog nasilja se može pobjeći, ali ne i od cyberbullyinga, neovisno o spolu.

Rezultati u sportu vidljivi su samo ako poraziš ili poniziš drugu stranu. Sve to je nebitno progresivcima koji unaprijed Nasiljeznaju tko je kriv! "Skrbnici" o pravima žena nude "sigurne kuće" kao utočište od supruga zlostavljača, a razvod kao jedino rješenje. Je li Peđi uzor Richard Dawkins koji tvrdi da je "seksualno zlostavljanje užasno, no još su gora psihička oštećenja koja djeca dobiju kada ih se odgaja kao katolike"? Progresivce ne brinu podatci da je svako peto dijete u Europi doživjelo nekakav oblik seksualnog zlostavljanja. Našeg progresivca ne interesira činjenica da cca 12 posto u zemljama EU onih koji su zaposleni u sustavu zdravstva izjavljuju da su imali različite oblike zlostavljanja. Na godišnjoj razini u Hrvatskoj se prijavi od 350 do 400 napada učenika na nastavnike. Kod nas su liječnici, socijalni radnici i nastavnici, neovisno o spolu, tražili i dobili izmjene Kaznenog zakona kako bi se zaštitili o sve učestalijih fizičkih nasrtaja od pacijenata, djece i mladih... Dakle, svi se osjećaju ugroženi, a Lucić optužuje jednu stranu. "Sloboda svakome, ucjene i teror nikome!" (Oleg Maštruko).

Ukinimo brak, pa neće biti nasilja

Andrea Dworkin, u knjizi "Pornography: Men possessing women" (Pornografija: muškarci posjeduju žene), piše kako Man womenje brak institucija nastala na silovanju kao praksi. Brak tretira kao nepotrebnu formu življenja, a interesira je samosvjesna i/ili sama žena. Ima mnogo televizijskih serija i emisija koje upravo to promiču: Ally McBeal, Seks i grad, Seks inspektor. Promičući samohranu majku, sugeriraju da ona učinkovitije funkcionira nego kada ima supruga. Ljubav se AutoritetOčevi kao autoriteti postaju suvišni o obiteljskom odgoju. Ta je trend prije više od pedeset godina najavio psihoanalitičar Alexander Mitscherlich u knjizi "Društvo bez očeva". Polazeći od teze progresivaca da su za nasilje u obitelji krivi očevi, trebalo se okomiti na taj autoritarni simbol. Tako se razvijao model odgoja u kojemu je "zabranjeno zabranjivati", a svaki autoritet proglašava natražnjačkim, autoritarnim ili represivnim.percipira kroz količinu pruženog zadovoljstva. Krajnja posljedica može biti "društvo bez obitelji" (P. Buchanan). Možda je (i) to želja progresivaca.

Očevi kao autoriteti postaju suvišni o obiteljskom odgoju. Ta je trend prije više od pedeset godina najavio psihoanalitičar Alexander Mitscherlich u knjizi "Društvo bez očeva". Polazeći od teze progresivaca da su za nasilje u obitelji krivi očevi, trebalo se okomiti na taj autoritarni simbol. Tako se razvijao model odgoja u kojemu je "zabranjeno zabranjivati", a svaki autoritet proglašava natražnjačkim, autoritarnim ili represivnim.

Erica Jong cinično je o(t)pisala potrebu za muškarcem: "Bigamija je kada imate jednog muža previše. Monogamija je ista stvar". No, ima i pomirljivih, ženskih stajališta, izraženih u kampanji pod nazivom "Women Against Feminism" (Žene protiv feminizma). Izdvajam jedno zapažanje: "Ne želim da žene imaju kontrolu nad muškarcima, nego nad vlastitom sudbinom" (Mary Wollstonecraft). Odbijanje nekih teza feminizma ne izražavaju samo žene konzervativnih gledišta nego i žene koje feminizmu upućuju načelne prigovore. One za sebe kažu da su emancipirane i ravnopravne s muškarcima, a ne žrtve muške dominacije, spolne ili rodne diskriminacije u obitelji.

Svojevremeno je Centar za socijalnu skrb u Varaždinu jednoj obitelji oduzeo petero djece i smjestio ih u udomiteljske Obiteljsko nasiljeobitelji. U toj su obitelji, do tada, vladali skladni odnosi, nije bilo nasilja ni zlostavljanja, djeca nisu bila gladna, imala su dobre uvjete za život. Roditelji nisu prihvatili sterilizaciju ni uporabu kontracepcijskih sredstava ni sugestiju Centra da više skrbe o dječjoj higijeni. Taj Centar je ustvrdio da su djeca i nakon “stručnih sugestija” higijenski zapuštena pa ih je nasilno otrgnuo iz njima ugodne obiteljske sredine. Rekli su da to čine "u interesu djece". Ta je obitelj kasnije razorena, a djeca su imala traumatične posljedice zbog razdvajanja. Nereagiranje na ovaj slučaj je isto kao i njegove posljedice. "U tragediji uvijek sudjelujemo"(Aldous Huxley).

Francuski filozof Henri Hude (www.henrihude.fr) daje opservaciju koja se tiče većine naroda, a osobito nas u Hrvatskoj. Prenosim samo jednu njegovu izjavu: "Francuski je narod suočen s novim totalitarizmom i njegovom formulom: počinje s apsolutnom slobodom da bi na kraju postigao savršenu diktaturu. Francuska sektaška partija odlučila je dokinuti bračni par i obitelj..."

Širi apekti obiteljskog nasilja

Istraživanja pokazuju da je kod mladih zapažen sindrom poremećaja u ponašanju koji povezujem s karakteristikama Obiteljsko nasilje1sveopćeg osjećaja ugrozbe: dužničko ropstvo, maltretiranje na poslu, narušeni obiteljski odnosi, nezaposlenost, osamljivanje, ignoriranje, dosada i dr. Nekada je nasilje nad ženama i djecom bilo tabu tema, a danas se tek otkrivaju posljedice nasilja djece i mladih nad roditeljima. Sve je više djece i mladih koji na različite načine maltretiraju i/ili (materijalno) iskorištavaju roditelje – učestalo na njih viču, vrijeđaju, ponižavaju, prijete, ucjenjuju, manipuliraju, sve do premlaćivanja. Roditelji šute o teroru i agresiji vlastite djece uglavnom zbog srama i/ili straha, ali i zbog činjenice da se nemaju kome obratiti za pomoć. Istodobno, djeca u Hrvatskoj imaju na raspolaganju tzv. Plavi telefon, gdje se u svakom trenutku mogu stručnjacima obratiti za pomoć. Dijete koje upravlja roditeljima, naprimjer određuje kada će se i što jesti, maltretira vrišteći da napuste trgovinu, banku.., a stariji popuštaju, vremenom postaju ovisni o ugađanju njegovim hirovima. "Sloboda bez odgovornosti vodi samovolji, a samovolja postaje nasilje nad tuđom slobodom" (Ante Periša).

Moja kolegica Jasminka Zloković u knjizi "Nasilje nad roditeljima – obiteljska tajna?" otkriva da je u Hrvatskoj gotovo DjecaMoja kolegica Jasminka Zloković u knjizi "Nasilje nad roditeljima – obiteljska tajna?" otkriva da je u Hrvatskoj gotovo jedna trećina roditelja izložena različitim oblicima nasilja vlastite djece. Njih, 5% konstatira (u istraživanju) da je bilo izloženo tjelesnom nasilju (u čemu predvode tinejdžerice!), 14% podvrgnuto je raznim vrstama ucjena i/ili manipulacijama, a 10% materijalnom iskorištavanju. Njeno istraživanje otkriva da svaku treću samohranu majku zlostavlja vlastito dijete.jedna trećina roditelja izložena različitim oblicima nasilja vlastite djece. Njih, 5% konstatira (u istraživanju) da je bilo izloženo tjelesnom nasilju (u čemu predvode tinejdžerice!), 14% podvrgnuto je raznim vrstama ucjena i/ili manipulacijama, a 10% materijalnom iskorištavanju. Njeno istraživanje otkriva da svaku treću samohranu majku zlostavlja vlastito dijete.

Jedan od dominirajućih oblika zlostavljanja je ignoriranje. Psihologijska istraživanja koja se bave tom vrstom Crnozanemarivanja djece pokazuju porast od 1986. do danas od gotovo 200% obrazovno zanemarivanje roditelji ili skrbnici pokazuje tako što odbijaju rješavati obrazovne potrebe djeteta, te tako što im sprječavaju daljnje školovanje ili su za to nezainteresirani. Medicinsko i tjelesno zanemarivanje događa se kada odgojitelji propuštaju zadovoljiti djetetove osnovne tjelesne potrebe ili medicinsku skrb. Roditeljsku nezainteresiranost za neselektivno gledanje televizije i drugih medija Aric Sigman vidi kao novi način zanemarivanja. Emocionalno zlostavljanje podrazumijeva postupke odbijanja, podcjenjivanja, ignoriranja, izoliranja, ponižavanja, teroriziranja s ucjenama, iskorištavanja te zanemarivanje intelektualnih, fizioloških ili emocionalnih potreba. Sve to naše progresivce s početka kolumne – ne interesira! Zaboravljaju i na zakonsku zabranu snimanja razgovora ili fotografiranja mobitelom bez pristanka druge strane. I to je u porastu, nerijetko ritual osveta. Nije ih briga da Facebook i blogovi postaju arene za napade, uvrede, ucjene i nasilje. Ne zanima ih ni podatak da su sve su učestalija samoubojstva djece, koja nisu mogla trpjeti svakodnevno omalovažavanje i verbalno zlostavljanje.

Zadnji slučaj je djevojčice K.E.D. iz SAD-a, koja je u zadnjem danu 2016. sebi oduzela život (i to zabilježila kamerom). Progresivcima, tipa Peđe, upućujem poruku: Najgore je nasilje nad mišljenjem, koje ima obilježje bezuvjetne podređenosti jednom svjetonazoru, koje stvara stereotipe o drugima i drukčijima kao nepoželjnima, pa bi im trebalo ukinuti pravo na vlastito mišljenje i/ili ("teološke") kolumne!

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Sub, 24-08-2019, 06:17:11

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.