Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 NE povodljivosti!

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović za vrijeme posjeta SAD-u izjavljuje da je kod Kolindanaše vanjske politike smeta što "uvijek slijedimo i nikada ne vodimo". Zašto je njena konstatacija ispravna i koje su njene implikacije (u različitim područjima života)?

Djeci, mladima, građanima ili političarima treba uputiti apel: NE povodljivosti! Povodljivost je na svim razinama rušiteljica ljudskog dostojanstva. Važno je da samostalno artikulirajmo svoje misli, želje i planove. To je pretpostavka za samostalnost i odgovornost, od osobne do državničke. Trebamo njegovati vrijednosti samopoštovanja i dostojanstva, nasuprot potrebi za stalnim dokazivanjem, čija je cijena puzanje pred "velikima". Ljudi se iscrpljeni krizama bude iz letargičnosti. Ekonomska i duhovna kriza dovodi do otrežnjenja i spoznaje da živimo u svijetu nametnutog kaosa. Ljudi se sada masovno bune protivnametnutog kolapsa, od Latinske Amerike, Azije, jugoistočne Europe... U Južnoj Americi, od Urugvaja, Venecuele i Ekvadora do Bolivije su prije gotovo dva desetljeća počeli prosvjedi oslobađanja od diktata SAD-a. U predgovoru knjige Bogovi novca Engdahal napominje da su svi raniji (uključujući i odlazećeg - B. Obamu) predsjednici SAD-a, izuzev Johna Kenedija "poslušnici wall Streata i banaka."

Diktati EU biroktata i poslušnici banaka

Hrvatska je ušla u EU kao "guska u magli." Građani su plašeni kako ništa ne možemo sami, da ćemo se Guske u magliujedinjeni lakše oduprijeti kineskom, ruskom i američkom tutorstvu. Dakle, još jedna doktrinarna nebuloza o opasnosti izolacionizma. Podsječam da je Kanadski dnevni list The Globe and Mail potkraj prije tri godine, upozoravao kako ne razumiju političare u Hrvatskoj koji hrle priključenju Uniji. List je još tada upozoravao kako je EU izazvala bankovnu krizu na Cipru i dugotrajnu recesiju u Španjolskoj, Francuskoj i Britaniji, pa je teško povjerovati da se bilo koja država želi priključiti Europskoj uniji. Parafrazirajući L. Dumura, može se reći da je najveća prijevara kada politika kao "umijeće služenja narodu" preraste u uvjeravanje naroda da su u službi jedine (doktrinarne) politike. EU-foriju potiču MilanovićPosljednji, socijaldemokratski (?) Hrvatski premijer Milanović je "idealnotipski" premijer autoritarnog ponašanja kod "kuće", ali i EU-poltrona prema gazdama sa Zapada. Za njegova mandata javni je dug eksplodirao. Nije se odupirao strategiji dužničkog ropstva "slučajne države", (njegov tremin) egzodusu (mladih) hrvatskih obitelji, izbjegličkoj krizi... Naprotiv, bio je sljedbenik stratega nametnutog kaosa. Istodobno se obračunavao s (političkim) "neprijateljima",poslušnici, plaćenici ili ljudi bez (EU) vizije i nacionalnog identiteta. "Puzećih" je političara najviše u svim strankama i parlamentima. Raniji ministar vanjskih poslova u Hrvatskoj Goran Jandroković se hvalio kako su "identificirali skupine euroskeptika". Hrabre sugrađne koji otkrivaju strategiju porobljavanja i prognoziraju slom EU-a etiketiraju se kao ljudi "s opasnim namjerama". Der Spiegel u kolovozu 2012. otkriva političare "koji svojim radom i izjavama podrivaju temelje Europske unije". Među najpoznatijim imenima jesu mađarski premijer Viktor Orban i euroskeptik Britanac Nigel Farage. Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana, prema navodima iz tih novina, "donijela je niz kontroverznih odluka čime se oštro suprotstavila Bruxellesu", te je i on došao na listu deset nepoželjnih političara.

Pored Velike Britanije, Austrija, Nizozemska i Francuska (već duže) razmatraju napuštanje diktata Europske EUunije. Ova godina će biti presudna. Cipar, Portugal i Španjolska žale što su postale članice Unije, a Grčkoj kontinuirano prijete izbacivanjem (iz eurozone). Najizgledniji referendumi i/ili izlazak iz EU u ovoj godine su Francuska i Nizozemska. Hoće li se (i)tko izboriti da i mi u Hrvatskoj imamo referendum?

Posljednji, socijaldemokratski (?) Hrvatski premijer Milanović je "idealnotipski" premijer autoritarnog ponašanja kod "kuće", ali i EU-poltrona prema gazdama sa Zapada. Za njegova mandata javni je dug eksplodirao. Nije se odupirao strategiji dužničkog ropstva "slučajne države", (njegov tremin) egzodusu (mladih) hrvatskih obitelji, izbjegličkoj krizi... Naprotiv, bio je sljedbenik stratega nametnutog kaosa. Istodobno se obračunavao s (političkim) "neprijateljima", od branitelja do EU skeptika i predsjednice Države. Manfred Lütz u knjizi Ludilo objašnjava takve tipove koji poltronstvo prema onima ‘gore’ pretvaraju u mržnju protiv onima ‘dolje’: "Ponizno spustiti glavu pred onima gore i gaziti one dolje − suludo normalnima to izvrsno ide."

Primjeri otklona od diktata za štednjom

Protivnici prijedloga međunarodnih vjerovnika u Grčkoj pobijedili su na povijesnom referendumu, 5. srpnja 2015., s 62%, naspram 38% onih koji su glasovali "za" mjere štednje - čitaj diktata Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Najgora kriza pogodila je one države kojima su bile nametnute mjere štednje.

Podsjetimo se da je vlada Islanda odbila potpisati ugovore s MMF-om i time su, prvi put u povijesti, podržali MMFdužnike, a ne vjerovnike. Poslije nasilnih prosvjeda u Bugarskoj, najsiromašnijoj zemlji EU-a, sredinom veljače 2013., Vlada premijera Bojka Metodijeva Borisova podnijela je ostavku 20. veljače 2013., a poslije nametnutih restriktivnih mjera izjavio je: "Imamo ponos i čast. Na vlast nas je doveo narod i danas mu tu vlast vraćamo." U ožujku 2013. iz vodećih irskih banaka AngloIrish bank i Bank of Ireland građani su podignuli čak 23 milijarde eura. Bila je to prava revolucija u svijesti. Izgubili su povjerenje u poslovanje matičnih banaka, osobito u nametnute hipoteke kao oblik bankarske otimačine. Gotovo istodobno ciparski je parlament odbio ultimatum MMF-a vlastima Cipra da uvedu dodatni porez na štedne uloge građana u bankama ako žele europsku pomoć za spas od bankrota. Cipar je bio oaza kapitala dok nije došao pod protektorat EU-birokrata. Poslije "ponude" MMF-a i ciparski su građani masovno podizali novac iz banaka. U BankeL. Randall Wray u svojoj knjizi Understanding Modern Money: The Key to Full Employment and Price Stability tvrdi da su glavni krivac ekonomskog kolapsa države okrenute svom "najbližem partneru" – bankama. Objašnjava da se nacionalna suverenost urušava kada su posrnule države prisiljene prikupljati sredstva zaduživanjem od banaka, dok vladajući proračunske "rupe" pune porezima na štetu građana.rujnu 2014. Mađarski je parlament donio zakon kojim su banke prisiljene isplatiti odštetu klijentima zbog povećanja kamata, a banke morale vratiti dužnicima sve preplaćene iznose. Mađarska se riješila dugova Moderni novacMMF-a, a građani Švicarske ove će godine na referendumu odlučivati o sudbini banaka. Poljska je Vlada potkraj 2015. donijela zakon o oporezivanju banaka i osiguravajućih društava, a od toga novca financira građane u dužničkom ropstvu i davaju subvencije za školovanje djece ekonomski posrnulih građana. Banke i osiguravajuća društva od 2016. plaćaju poreze, što će poljskom budžetu donijeti više od milijardu dolara. Poljska je preuzela islandski model.

L. Randall Wray u svojoj knjizi Understanding Modern Money: The Key to Full Employment and Price Stability tvrdi da su glavni krivac ekonomskog kolapsa države okrenute svom "najbližem partneru" – bankama. Objašnjava da se nacionalna suverenost urušava kada su posrnule države prisiljene prikupljati sredstva zaduživanjem od banaka, dok vladajući proračunske "rupe" pune porezima na štetu građana. Tako (građani) postaju dvostruke žrtve, jer svoje i državne dugove otplaćuju s nerealno visokim kamatama, državnim nametima i porezima. Kada otplata kredita kasni, tada, po uhodanom scenariju, slijede zatezne kamate. Za vlade je to manji (najmanji) problem jer nemaju sankcija, osim što ih (na izborima) zamjenjuju drugi poslušnici. Tako građani imaju iluziju izbora, dok vladajući i banke sustavno izrabljuju narod. Ovome odgovaraju statistčki podaci Hrvatske narodne banke za prvo tromjesečje 2016., koji pokazuju da su banke (u stranom vlasništvu) ostvarile dobit 159% više nego u istom razdoblju 2015.

Zaključno

U procesu oslobađanja prvi je korak potreba za promjenama. Ljudi odustaju od promjena kada vjeruju u sudbinu, ne vjeru sebi - nemaju smisao života, žive u prošlosti, boje se budućnosti, žrtve su konformizma, vjerujući lažnoj "filozofiji" nezamjeranja, očekuju samo promjene od drugih, ili trenutačna tješenja, žive u strahu od promjena u sebi i svijeta oko sebe, rizika i neuspjeha, kada ih drugi omalovažavaju, ili gube oslonce u nedostatku pravih autoriteta. Ostajemo "malima" ako se pomirimo s nametnutom sudbinom, ili mislimo da su promjene nemoguće. Ono što u životu većine izgleda kao problem, otkrivamo u odgovorima na pitanje tko je nametnuo problem ili kako reagiramo na njega. Prepustiti se pitanju zašto se baš to sve meni - nama događa znači predati se u ruke drugima koji odlučuju u naše ime. Hoćemo li dopustiti predaju? Hoćemo li se suprotstaviti nametnutom kolapsu gospodarstva, dužničkom ropstvu...? Jesmo li sposobni živjeti s posljedicama šutnje na sve izraženije društvene devijacije?

Američki sociolog Philip Weksler jednom je komentirao da se SAD nalazi na raskrižju dvaju pristupa – "jednog koji analizira sadašnjost pomoću prošlosti i zadovoljava se postojećim stanjem, i drugog koji promatra sadašnjost pomoću ideala budućeg društva i tako pokazuje zahtjeve da se sadašnjost mijenja".

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Sri, 21-08-2019, 01:56:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.