Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Kada ćemo slaviti dan entuzijasta, onih koji svoj posao doživljavaju kao poziv? Takvi su bili i biti će svekoliki pokretači društva

Ovdje želim dati svoj doprinos tezi akademika Željka Reinera, u novogodišnjem razgovoru s Osorom Barišićem na ovom portalu kada je utvrdio kako je od gospodarske krize "vrijednosna veći problem."

Tehnologija rada u privredi sustavno se opire etičkom pitanju. Rad na proizvodnoj traci, dvadesetih Reinergodina prošlog stoljeća, učinio je poslodavca neosjetljivim na moral radnika. Od tada do danas sve je podređeno pragmatici rada. Poslodavac koji smatra važnim za proces proizvodnje moralnost svojih uposlenika (i izvan proizvodnog pogona), bio bi izvrgnut ruglu. No, predstavnici ranog protestantizma (puritanizma), a i katoličanstva, bili su u pogledu radnog morala iznimkom. Poslovođe su motrili imaju li zaposlenici i kakve međusobne kontakte na radu i privatnom životu. Čileanski ekonomist Manfred Max-Neef apelira da "ekonomija treba služiti ljudima, a ne ljudi ekonomiji".

U Hrvatskoj je poruka iz socrealizma ostala ista: "Tko se od rada obogatio?!" Ne stimulira se odgovorne i inovativne. Entuzijasti i oni najbolji ostaju nezapaženi, ili kažnjavani. Tako se destruira osobno zadovoljstvo poslom, ali i znanje, kapital i prosperitet države. Od socijalizma do danas vrijedi krilatica: PosaoSocrealizamU Hrvatskoj je poruka iz socrealizma ostala ista: "Tko se od rada obogatio?!" Ne stimulira se odgovorne i inovativne. Entuzijasti i oni najbolji ostaju nezapaženi, ili kažnjavani. Tako se destruira osobno zadovoljstvo poslom, ali i znanje, kapital i prosperitet države. Od socijalizma do danas vrijedi krilatica: "Čemu se truditi ako sam zaposlen". Samo naivne može iznenaditi činjenica da se društveni sustav može promijeniti, a da odnos prema radu ostane isti."Čemu se truditi ako sam zaposlen". Samo naivne može iznenaditi činjenica da se društveni sustav može promijeniti, a da odnos prema radu ostane isti.

Do danas u Hrvatskoj znanje nije trend ni statusni simbol. Posljednje studentske kojima su ustali protiv plaćanja školovanja, prosvjednici su pravdali činjenicom da je "znanje postalo roba". Studenti su, ako žele prihvatiti operacionalizaciju sintagme društva znanja, trebali "ustati" zbog činjenice da se znanje ne tretira kao roba, da nije konkurentno i/ili isplativo među drugim (intelektualnim) proizvodima i uslugama. Tržišni odnosi znanje tretiraju kao "resurs". Studenti su pod pojmom tržišta podrazumijevali da se sve može kupiti novcem, kako bogati mogu sve, a siromašni – ništa. "Znanje nije roba", bio je i ostao jedan od njihovih upečatljivih slogana. No, tržište je način raspodjele (ovog ili onog) resursa, a roba je drugo ime za razmjenu dobara. U tome kontekstu i znanje je roba na robnom tržištu. Problem je kada znanja koja mladi usvajaju zaostaju za znanjima koja bi trebali usvojiti, ne idu u susret osobnog i prosperiteta nacije. Dakle, bit je u pitanju koliko je znanje u funkciji proizvodnje znanja. To je glavni aksiom napretka na svim razinama.

Višestruka važnost zadovoljstva poslom

Istraživanja pokazuju da zaposlenici osjećaju (osobno) zadovoljstvo poslom kada vide da su u tvrtki Socioloy work adn industrytretirani kao važan čimbenik za rezultate poslovanja. Tako T. J. Watson u knjizi "Sociology, Work and Industry" zaključuje da je za prosperitet i identitet tvrtke najvažnije kada svi akteri sudjeluju u "projektiranju, koordiniranju i vrednovanju vlastitog doprinosa u odnosu na postavljene ciljeve". Kada će povjerenje i zajedništvo postati nova paradigma u ekonomiji? To bi trebala biti "najcjenjenija valuta vremena," piše Tech Crunch.

Istraživanja pokazuju da za predanost poslu godine nisu važne. Prema E. Locku, vrijednosti su glavna determinanta zadovoljstva poslom i životom. Što je neka vrednota za pojedinca važnija te što je percipira kao ostvariviju to će zadovoljstvo biti veće (Locke E., "The Nature and Causes of Job Satisfaction").

Druga istraživanja pokazuju da cca. 70% radnika diljem Europe dnevno ima stresne situacije na radu te da ih najviše frustrira činjenica da nemaju očekivana priznanja za svoj posao. To su glavne tendencije nezadovoljstva zaposlenih u tzv. razvijenim državama svijeta. Istraživanje građana u deset tranzicijskih zemalja, iz 1998. godine (Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Češke, Istočne Njemačke, Poljske i Ukrajine), pokazuje da u tim postsocijalističkim zemljama postoji visok stupanj zaokupljenosti pitanjima materijalne sigurnosti. (vidjeti u Pero Arčić, Gordan Črpić i Krunoslav Niokodem, u knjizi "Postkomunistički horizonti").

Dok u većini država svijeta vrijedi maksima radi da bi (loše) živio, u Japanu vrijedi druga – život je u Weber etikaradu. Japan je treća ekonomija svijeta. Jedan od razloga je specifična radna etika. Ona uključuje posvećenost radu, odanost tvrtki i radnom zajedništvu. Rijetko se koriste bolovanja. Japanci odmore doživljavaju kao dokoličarenje. Predano rade, za što dobivaju razne stimulacije, napredovanja, stručna usavršavanja, stimulirajuće mirovine... Unatoč "ubijanja" na poslu, Japanci su jedan od najdugovječnijih naroda na svijetu. Ovo je dobro znati onima koji kažu da svaki rad ubija.

Weber u knjizi "Protestantska etika i duh kapitalizma" u vrijednostima rada protestantizma vidi duhovno izvorište kapitalizma. Upornost, štedljivost, marljivost i (materijalna) neovisnost, osnovne su determinante etike rada. U Weberovoj klasifikaciji tipova društvene djelatnosti ciljno racionalna djelatnost ima najvažnije mjesto, jer sažima etiku odgovornosti u procesu rada i obrazovanja, gdje pojedinac optimalno procjenjuje odnos između vlastitih ciljeva i aktivnosti te ciljeva organizacije kojoj pripada. U takvoj se simbiozi stvara kapital. Znanje i obrazovanje glavni su resursi kapitala. Takav odnosu prema radu nije samo stjecanje ili "sredstvo u svrhu zadovoljenja materijalnih potreba" (M. Weber). Ondašnji kapitalistički duh pokazuje asketske osobine kada stvaranje kapitala postaje sredstvo RadDok u većini država svijeta vrijedi maksima radi da bi (loše) živio, u Japanu vrijedi druga – život je u Weber etikaradu. Japan je treća ekonomija svijeta. Jedan od razloga je specifična radna etika. Ona uključuje posvećenost radu, odanost tvrtki i radnom zajedništvu. Rijetko se koriste bolovanja. Japanci odmore doživljavaju kao dokoličarenje. Predano rade, za što dobivaju razne stimulacije, napredovanja, stručna usavršavanja, stimulirajuće mirovine... Unatoč "ubijanja" na poslu, Japanci su jedan od najdugovječnijih naroda na svijetu. Ovo je dobro znati onima koji kažu da svaki rad ubija.društvenog i osobnog napretka. Weber u stvaranju kapitala vidi obvezu koja proizlazi iz etike Kompleksna organizacijaodgovornosti kao pretpostavke razvoja i opstojnosti (duha) kapitalizma. To je jedan od glavnih razloga zbog kojega rad, radništvo i poduzetništvo u hrvatskom društvu nisu istaknute vrijednosti. To potvrđuju i rezultati jednog istraživanja, gdje su prve vrednote koje ističu hrvatski građani bogatstvo i uspjeh, a marljiv rad dolazi tek na dvanaestom mjestu (od dvadeset jedne ispitivane vrednote). I to je posljedica mentalnog sklopa po kojemu se do afirmacije ne dolazi radom, nego vezama, neradom ili snalaženjem.

E. Etzioni u knjizi "A Comparative Analysis of Complex Ogranization" obrazlaže da je entuzijastima na poslu dovoljna moralna stimulacija, onima koji doživljavaju rad kao sredstvo da se dođe do nečega izvan rada potrebna je stimulacija novcem, uvjetima rada, povlasticama ili napredovanjem, a za one koji se nastoje na svaki način osloboditi tiranije rada jedina stimulacija jest prinuda. Prvi će staviti u drugi plan novac i druge povlastice kada osjećaju da se njihov entuzijazam poštuje. Kada ćemo slaviti dan entuzijasta, koji svoj posao doživljavaju kao poziv? Takvih ima znatno više nego što se misli. To ne podcjenjujmo. Štoviše, takvi su bili i biti će svekoliki pokretači društva. Čovjek ne može biti uspješan ako ima negativno stajalište prema radu. Suprotno, kada se posao doživljava kao poziv, "svaki je dan blagdan" (Frank Tyger).

Zaključno

Steve Keen, ugledni je australski ekonomist je prije jedanaest godina predvidio globalnu ekonomsku krizu. Njegova glavna teza "spirale zaduživanja" objašnjava strategiju dugova pomoću kredita, što postaje jedan od glavnih uzroka financijskog kraha. Keen u bankama vidi glavne generatore duga.

Želim vjerovati da s ekonomskom i duhovnom krizom raste otrežnjenje građana/ki da živimo u svijetu nametnutog kaosa. Dobar primjer je otrežnjenje građana/ki su reforme gospodarstva na Islandu, koje su dovele do ekonomskog oporavka, pa je ta država proglašena zemljom s najvećim trgovinskim slobodama i/ili jednakostima u raspodjeli bogatstva. Prva pretpostavka za promjene je napustiti iluziju kako boljitak možemo očekivati od onih koji su stvorili strategiju dužničkog ropstva.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Uto, 20-08-2019, 10:37:39

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.