Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Megapotrošački centri postali su katedrale konzumerizma

Konzumerizam, Crni petak, Mekdonaldizacija društva, fast food obitelji jesu tek neki od glavnih virusa amerikanizacije, koji se kao pošasti, šire ostatkom svijeta. U SAD- a na Dan zahvalnosti i Crni Crni petak2petak pokazatelji govore da su u prošloj i pretprošloj godini "ameri" potrošili između 10 i 12 milijardi dolara. Stručnjaci Hrvatske gospodarske komore procjenjuju da će tijekom prosinca naši građani potrošiti više od 12 milijardi kuna, što je za pola milijarde kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. Ludilo s Crnim petkom je zasigurno tome pripomoglo. Kod amerikanaca ili briranaca popusti idu i do 90% a kod nas većina je ispod 40%.

Pod diktatom konzumerizma, volja za novcem i posjedovanjem stvari potiskuje volju za smislom. "Što je čovjeku životni cilj manje poznat, to se ubrzanije vrti na svojoj životnoj pustinji" (Viktor Frankl). Stvorena je ManipulatoriMarkentiški manipulatori ponavljaju istu mantru: vrijeme je za... novu modnu kolekciju, televiziju, pametni telefon... Znaju da potrošači lako padaju na povoljne cijene proizvoda pa nude "revolucije" s popustima. Služe se trikovima "kupi dva, treći je gratis". Takvim podvalom stvaraju osjećaj panike – ako ne kupim sada, propustit ću jedinstvenu priliku.prijevara – da ljudima ništa ne daje takvu sigurnost kao posjedovanje novca, stvari ili nekretnina. "Vlasništvo je zamka: ono što vjerujemo da posjedujemo, to posjeduje nas" (Balzac).

Megapotrošački centri postali su katedrale konzumerizma. Množe se kao gljive poslije kiše. Potiču histeriju kupovanja, a sada i viruse kvarljive robe sa salmonelom. Tlocrti trgovačkih centara su šesterokutni da se kupce dezorijentiralo. Prepuni su uglova postavljenih tako da skreću kupce od izlaza. U njima se održava ista Centritemperatura, glazba i inzezitet osvjetljenja. Kupac vidji danje svjetlo i zato nema prozora. I po tome podsjećaju na suvremene logore. Sto ne? Mlade obitelji sve češće nedjeljom odlaze u te hramove "nove religije" – obilje dostupnih nevažnih stvarima – a djecu ostavljaju u (tamošnjim) igraonicama.

Markentiški manipulatori ponavljaju istu mantru: vrijeme je za... novu modnu kolekciju, televiziju, pametni telefon... Znaju da potrošači lako padaju na povoljne cijene proizvoda pa nude "revolucije" s popustima. Služe se trikovima "kupi dva, treći je gratis". Takvim podvalom stvaraju osjećaj panike – ako ne kupim sada, propustit ću jedinstvenu priliku. Lakovjerni potrošači misle kako troše manje, a zapravo postaju ovisnici o stvarima. Oglašivači i reklameri koji mame nestankom zaliha nekog proizvoda stvaraju pritisak kao moćan mamac ovisnika o stvarima. Reklame nude iluzije i prijevare. Njihova je manipulacija da se pojedinac potvrđuje kupovanjem. Tako se pridobiva kupce jer se manipulira osjećajima ugode, razonode, zdravlja, poželjnosti, moći... Lakovjerene lišavaju razmišljanja (ka)da kupujući trendovski proizvod znači pronaći (dio) sebe. Njemačka poslovica kaže: "Što je gljiva otrovnija, to ima ljepši klobuk."

Ovogodišnji Crni petak

Božićni blagdani počinju rasprodajom u studenome. Black Friday označava početak blagdanske šoping groznice, a zabillježen je kao pojam i "pokret" u SAD-u. Ludilo totalne rasprodaje proširilo se na Kanadu, Europu sve do Kine, Indije ili Hrvatske... Ovog tjedna su naši potrošaći bilo obasuti oglašivačima o ‘smiješno niskim cijenama’, ali daleko od popusta, vjerujem i kavalitete istih proizvoda PetakZbog velikih popusta petkom se stvaraju rijetko viđene prometne gužve, nepregledni redovi kupaca ispred ili u prodajnim centrima, a otvorenjem vrata megatrgovina nastaje stampedo. Naivnim kupcima sada se nude internetske prodaje. Misle da im je Crni petak isplativiji i od božićnih rasprodaja, jer ne mogu dočekati (nove) blagdanske popuste.robe u drugim zemljama. Zbog velikih popusta petkom se stvaraju rijetko viđene prometne gužve, nepregledni redovi kupaca ispred ili u prodajnim centrima, a otvorenjem vrata megatrgovina nastaje stampedo. Naivnim kupcima sada se nude internetske prodaje. Misle da im je Crni petak isplativiji i od božićnih rasprodaja, jer ne mogu dočekati (nove) blagdanske popuste. Black Friday nije postao crni šopingovisnicima. Poslodavcima je tad dan bagldan potrošnje, a crni samo ako toga dana prodavači(ce) izostaju s posla, jer je riječ o znatno napornijem i produženom radnom danu. Možemo sebi i njima pomoći tako da apstniramo od odlaska u iste. Imamo prijedloge da bi trebalo djecu i mlade učiti financijskoj pismenosti, a ja pitam kada će se podučavati kako se oslobađati galopirajućeg konzumerizma?

Poticajni primjeri protiv konzumerizma

Nekontrolirano kupovanje (posta)je ovisnost i standard ponašanja većine. Osobito u materijalno najrazvijenijim zemljama ljudi gomilaju hrpe nepotrebnih stvari. Roman "Klub boraca" Chucka Palahniuka govori o posljedicama strategije konzumerizma. Autor navodi nebrojne primjere ljudi koje su nekada posjedovali ljudi, a sada njima vladaju stvari. David Fincher je prema istom romanu snimio film i aktualizirao priču o posljedicama konzumerizma. Treba pozdraviti i pokret protiv istoga dana, 27. 11., kada se ljudi diljem svijeta odlučiše ne kupovati ništa – Buy Nothing Day.

Radnice jedne tekstile tvrtke u Velikoj Britaniji poslužile su se originalnim apelom kupcima na etiketama odjeće. Na consumerismnjima opisuju svoje robovske uvjete rada. Kupci na etiketama njihovih proizvoda pronašli su poruke radnica, kao, primjerice: "Prisiljene smo raditi iscrpljujuće radno vrijeme" ili "Ponižavajući radni uvjeti". Skupine djevojaka su se odlučile na simboličku gestu neodlazak u takve trgovačke centre (prenosi Daily Mail od 24. lipnja 2014.).

Mahnito kupovanje i grozničava potreba za stvarima posljedica su strategije fetišizacije proizvoda. Blagdansko darivanje postaje kurtoazno davanje (nepotrebnih) proizvoda. Njemačka poslovica kaže: "Daruj onako kako bi želio dobiti i primaj onako želiš dati".

Ima ljudi koji imaju toliko (nepotrebnih) stvari u kući da se pri odlasku na počinak doslovno probijaju do kreveta. Navezali su se na stvari, ali su došli na rub očaja jer više nemaju mjesta za nove. To je opisano u jednom američkom dokumentarcu u kojemu psiholog takvim ljudima (u raznim dijelovima SAD-a) zadaje isti zadatak: za slučaj izvanrednih uvjeta, kada bi mogli sve stvari izgubiti, odlučite samo za jednu stvar ponijeti sa sobom. Zanimljivo je da su svi dali isti odgovor: fotografiju njima drage osobe!

Zašto za kraj (opet) poučni citati?

Na kraju eseja, navodim nekoliko poučih citata, iako ih ne vole neki moji kritičari - u komentarima. Da nisam godinama zapisivao poučne misli ne bi uspio složiti, naočigled nepovezane, isječke (kružnice) života! One mi se čine kao "šlag na tortu". Ako su nekome nepotrebne, neka odaberu drugi "meni." Završavam citatom kao svojevrsnim apelom: "Sve čega se ne možemo odreći gospodari nama" (André Gide).

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Uto, 20-08-2019, 08:19:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.