Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Promjene?

Lažna je dilema mijenjati svijet ili sebe. Netočno je da čovjek treba mijenjati samo sebe, a ne svijet oko sebe. Uvjeti određuju ljudsko ponašanje, ali na čovjeku nije da ih tek reproducira, nego i mijenja. Ne Promjena1slažem se s onima koji misle da ne možemo mijenjati svijet oko sebe nego samo sebe. Potreban je angažman i u jednom i u drugom smjeru.

Oni koji se odrede samo za osobne promjene, neizravno priznaju da su ime ruke svezane i da im je sve (pred) određeno. Oni koji bi mijenjali samo vanjski svijet, najčešće su žrtve vlastite narcisoidnosti. Pun kufer mi je onih koji omalovažavaju tuđi uspjeh, a za vlastiti ne biraju sredstva.

Naši životi određeni su pitanjem: Jesmo li spremni na promjene i što činimo za sebe i druge. "Najveća opasnost u životu jesu ljudi koji žele promijeniti sve ili oni koji ne žele promijeniti ništa" (Nancy Astor). Besmislena je svaka izgovorena ili napisana riječ iza koje ne stoji poziv na promjenu sebe i svijeta oko sebe. Svi nešto trebamo mijenjati i nikada ne trebamo biti do kraja zadovoljni sobom. Važno je znati što ćemo mijenjati, a što ne.

Dosta mi je revolucionarnih (studentskih) parola: "Mi ne znamo što hoćemo, ali znamo što nećemo!" Trebamo znati PromatračiHoćemo li se pomaknuti s mjesta, biti nijemi promatrači svega što nam se događa il' odreda pljuckati po svemu? Puno toga ne znamo što će se dogoditi u našim životima, ali je daleko važnije od toga da mi odlučujemo što su nam prioriteti, kako se postavljamo pred ljudima, situacijama i događajima.koji su nam prioriteti u ostvarenju zajedničkog cilja, a ne da se homogeniziramo u kritici svega postojećega. Dosta mi je kvazirevolucionara koji se kriju iza neposredne demokracije i internetske anonimnosti. "Hrabri ne žive vječno, ali uplašeni ne žive uopće." (nepoznati autor)

Kada čovjek prođe "friže života", tada gubi strahove i okreće se mijenjanju sebe i svijeta oko sebe. Gdje je straha tu nema slobode niti osobnosti. Strah proizlazi iz osjećaja nemoći. Evo kako je tu moju misao dopunila moja kćerka Miona: "Najgori čovjekov suputnik je strah. Kad ga izgubiš, više te nitko ne može ismijati, uvrijediti ni poniziti."

Hoćemo li se pomaknuti s mjesta, biti nijemi promatrači svega što nam se događa il' odreda pljuckati po svemu? Puno toga ne znamo što će se dogoditi u našim životima, ali je daleko važnije od toga da mi odlučujemo što su nam prioriteti, kako se postavljamo pred ljudima, situacijama i događajima.

Političke promjene - da ali kakve!

Američki sociolog Philip Weksler jednom je komentirao da se SAD nalazi na raskrižju dvaju suprotstavljenih pristupa, "jednog koji analizira sadašnjost pomoću prošlosti i zadovoljava se postojećim stanjem i drugog koji promatra sadašnjost pomoću ideala budućeg društva i tako pokazuje zahtjeve da se sadašnjost mijenja." Pod izlikom rata protiv terorizma danas imamo ne samo sukobe civilizacija nego i unutarcivilizicijske i anticivilizacijske sukobe. Trebamo promjene u svim društvenim aspektima – od odbacivanja (nametnutog) koncepta korporativnog kapitalizma, farmaceutske i bankarske mafije do promjene percepcije temeljne društvene supstance – obitelji. Rušenjem obitelji urušava se smisao ljudske opstojnosti. Hoćemo li i dalje naše branitelje, kao Stepinca stavljati u isti (medijski) kontekst - nepoželjnih Hrvata? I ovdje, našim aktivizmom, jer MI odlučujemo! "Na ovom planetu nema putnika, svi smo mi posada." (Jordan Maxwell) Dok se vladajući služe pozicijama i sredstvima dominacije i/ili tlačenja, naše sredstvo obrane treba biti neovisnost od te iste političke oligarhije. U tim strukturama moći dobit ćemo neprijatelje jer oni ne žele promjene. Austrijski filozof Karl Popper poručuje: "Tolerantni ljudi ne smiju tolerirati netolerantne jer bi to dovelo do uništenja tolerantnog društva", a francuski pedagog A. Mougniote otkriva zašto nikada ne treba davati "slobodu neprijateljima slobode."

Kada odustajemo od promjena?

Ljudi odustaju odustaju od promjena kada vjeruju sudbini, ne vjeru sebi i ne vide smisao života, žive u prošlosti i boje se budućnosti, žrtve su straha, i konformizma ili vjeruju "filozofiji" nezamjeranja, očekuju promjene od drugih Promjena2PolitikaPolitika je rasadnik poltrona. Oni mirno napreduju, nikada ne pokušavaju ništa promijeniti, ne dovode u pitanje poredak stvari i nikada ne preuzimaju inicijativu.i/ili da svijet postoji samo radi njih, misle da je uspjeh isto što i karijera, očekuju trenutačna tješenja, žive u strahu od promjena u sebi i svijeta oko sebe, rizika i neuspjeha, kada ih drugi podcjenjuju, gube oslonce u nedostatku pravih autoriteta, misle da su ovisni o nekome ili nečemu, a drugi (kao) nisu... Ovome vrijedi dodati kako je "besmisleno juriti za svim mogućim promjenama i bježati od svake moguće promjene." (David Niven u knjizi "100 tajni uspješnih ljudi")

Politika je rasadnik poltrona. Oni mirno napreduju, nikada ne pokušavaju ništa promijeniti, ne dovode u pitanje poredak stvari i nikada ne preuzimaju inicijativu.

Promjene možemo ostvariti ako se ne zadovoljavamo šutnjom na sve (brojnije) društvene deformacije. Prestanimo čekati promjene i sami postanimo dio promjena. Turska narodna izreka kaže: "Da nema laži istina ne bi bila dragocjena." Kada smo učvrstili namjeru za promjenama tada nema mjestu samozavaravanju, a najmanje puzanjem pred onima koji si uzimaju za pravo odlučivati o našim životima. Tada se oslobađamo straha od promjena. Neovisno o godinama, "ukopavanje je prvi početak starenja." (M. Selimović)

Životne i pedagoške poruke

Eldridge Cleaver pred suvremenim čovjekom ostavlja dilemu: "Ili si problem ili rješenje." U svojim polemikama s ljudima, prije nego što počnu govoriti o problemu, prvo ih upitam: "Što predlažeš?" Ako izostane odgovor, Sveti Franjoprekidam razgovor. "Kad god čujem nekog kako kaže da je život težak, uvijek ga imam potrebu pitati – u usporedbi s čime?" (Sydney J. Harris)

Za (društvene i osobne) promjene nikada nije kasno. Promjene trebamo započeti tako da se ne iscrpljujemo nebitnim stvarima ili onim što ne možemo mijenjati. Zato sv. Franjo Asiški molitvom upozorava: "Bože, daj mi hrabrosti da promijenim ono što mogu promijeniti, daj mi snage da prihvatim ono što se ne može promijeniti, a najviše od svega, daj mi mudrosti da razlikujem prvo od drugoga."

Mi odlučujemo hoćemo li slušati ljude koji su konstantno u problemima. Potonji stalno okrivljuju druge, uživljavaju se u ulogu žrtve i od drugih očekuju sažaljenje. Koliko smo puta imali prilike čuti: "Mene nitko ne razumije!" Isti prebacuju svoje frustracije na sve one koji ih slušaju. Na kraju postajemo njihove žrtve. Porazno je kada se ljudi (su)žive s tom "ulogom." U tako začaranom krugu nema promjena.

Imamo dva izbora nešto uraditi: obavimo sami ili angažirati drugoga da napravi umjesto nas. Većina se odlučuje za drugo. "Ti si kriv" naziv je kampanje koja se provodila u među studentima mostarskog Sveučilišta. Tom kampanjom studenti politologije željeli su potaknuti kolege na kritičko razmišljanje, djelovanje i upoznavanje s činjenicom da su snaga koja može i treba poticati promjene. Organizatori su uvidjeli pogubnost pasivnosti svojih kolega/ica. Slogan kampanje jest "TI SI KRIV – ako ti je sve KRIVO!" Moguće da im je Voltaire dao nadahnuće za akciju: "Svaki je čovjek kriv za ono što nije učinio."

Dobar je odgojitelj onaj koji uči samostalnom radu i zaključivanju, a nije onaj koji uči servilnosti ili nudi gotove istine. On stvara uvjete za promjene, preuzima rizike, usmjerava učenike bez straha i prisile te potiče kreativnost i PutVećina ide istim putem iako je stalno osuđen(a) na padanje jer su naviknuli živjeti po ustaljenim obrascima, a rješenje je jednostavno: suočiti se s problemom, riješiti ga, il' krenuti drugim putem.kritičnost. "Nema veće radosti ni veće nagrade nego kad u nečijem životu izazovete bitnu promjenu." (Majda Rijavec i Dubravka Miljković u knjizi "Pozitivna disciplina u razredu") Etika odgovornosti podučava da pojedinac odlučuje za svoj izbor, a ne netko u ime nas.

L. Stoll i D. Fink, kanadski znanstvenici, daju pretpostavke za promjene u prosvjetnoj politici: "Provesti željene konzultacije s prosvjetnim djelatnicima, saslušati njihove sumnje i reagirati na njih te ih informirati nakon što se promjene uvedu! Osigurati resurse za potporu reformi. Prihvatiti postavku da je promjena proces, a ne događaj! Stvarne promjene događaju se u školama i fakultetima, a ne zakonskim propisima."

Većina ide istim putem iako je stalno osuđen(a) na padanje jer su naviknuli živjeti po ustaljenim obrascima, a rješenje je jednostavno: suočiti se s problemom, riješiti ga, il' krenuti drugim putem. "Iskustvo uči čovjeka da nakon što istu grešku ponovi dva puta, treći puta laže ako kaže da ju nije napravio." (Terry Mccormick)

Parafrazirajući Einsteina, upitajmo se što možemo očekivati od čovjeka koji jedan problem rješava na isti način? Iskustvo je dobro kada prepoznamo grešku koju smo (jednom) ponovili. Takvo iskustvo je nagrada. "Na putu prema istini čovjek može napraviti samo dvije greške. Da ne prođe cijelim putem, ili da ni ne krene." (Buda)

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Pet, 23-08-2019, 03:53:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.