Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Mladi i ostanak u roditeljskoj kući

Nedavno je Večernji list objavio "zabrinjavajuću vijest" kako mladi u Hrvatskoj, u odnosu na druge članice EU, najkasnije odlaze od roditelja, prosječno u tridesetdrugoj godini života. Taj statistički podatak Mladi i roditelji(od prije dvije godine) Večernjem je bio dovoljan za tvrdnju kako smo "neslavni rekorderi u Europskoj uniji." Pored nas, u skupinu "neslavnih" spadaju Talijani, Grci, Španjolci, Bugari, Poljaci, Slovaci i Malteženi, dok se mladi Šveđani i Danci se najranije osamostaljuju, pa su (konstatira List) "svijetle točke." Dežurne zagovornike moralne panike zabrinjava podatak da više od 80% posto Hrvatica, u dobi između 25 i 29 godina, živi kod roditelja, a MladiZašto bi bilo zabrinjavajuće biti duže od drugih na obiteljskom imanju i okruženju? Kakva je radost otići od svojih i živjeti u zabludi da kupnjom stana na kredit se osamostaljuje? To odgovara stratezima dužničkog ropstva, jer mladi ne shvaćaju da su kupnjom svog stančića stavili omču oko vrata.u Švedskoj njih nešto više od dva posto. Mladi s roditeljima najdulje žive na Mediteranu. Mladi Skandinavci napuštaju roditeljski dom relativno rano, ali sve kasnije stupaju u brak. Sjever Europe karakteriziraju slabe obiteljske veze.

Zašto bi bilo zabrinjavajuće biti duže od drugih na obiteljskom imanju i okruženju? Kakva je radost otići od svojih i živjeti u zabludi da kupnjom stana na kredit se osamostaljuje? To odgovara stratezima dužničkog ropstva, jer mladi ne shvaćaju da su kupnjom svog stančića stavili omču oko vrata. Banke su vlasnici stana dok ne vrate kredit po astronomskim kamatama, u odnosu na druge članice EUROBSKOG diktata! Glavni problem je što smo mladoj generaciji ostavili u nasljeđe dužničko ropstvo. Svjetska banka i MMF potiču zaduživanje građana. Pored toga, demografski, kulturološki, religijski čimbenici, produženo školovanje, raspad brakova i obitelji su glavni indikatori odgode mladih ulaska u brak i produženja boravka u roditeljskom domu. Smatram da nije "zabrinjavajuće" pitanje zašto nam mladi tako kasno napuštaju roditeljsko gnijezdo, od egzodusa mladog i stručnog kadra. Na tome "velike" članice EU (višestruko) profitiraju.

Skupne nekretnine u znatnoj mjeri otežavaju kupovinu

Hrvatska je država s najmanjim udjelom kućanstava koja čine samo roditelji i djeca, a najčešća su višegeneracijska. Velikim dijelom na to utječe materijalna oskudica, nezaposlenost, nesigurni i slabo plaćeni poslovi, a skupe nekretnine u znatnoj mjeri otežavaju kupovinu (ili iznajmljivanje) nekretnine. I to je jedan od Nekretninerazloga zašto ih sve manje žele napustiti primarnu obitelj. Jesu li statistički podatci ozbiljan demografski, sociološki, ekonomski..., ili neprevladani tradicionalan model odgoja? Ništa od navedenog nije izolirano. Smatram da je jedan od razloga pojava stečajne generacije kada mladi i "starci" prinudno žive pod istim krovom. Ali i to nije samo to. Talijani ni blizu nisu našoj oskudici pa su nam ipak "uz bok" po dužini boravka u istom kućanstvu, dviju i više generacija.

U Italiji je manje izražena oskudica, ali tamo ima utjecaj (katoličko) uvjerenje prema kojemu nije upitno da djeca što duže ostaju živjeti s roditeljima. Mladi koji imaju visoka primanja na Jugu, a odabiru živjeti s roditeljima, potvrđuju da je u takvim kulturama osjećaj pripadanja važniji od materijalne neovisnosti. Ovo potvrđuju istraživanja europskih vrednota iz kojega proizlazi da se najviše građana u Francuskoj i u skandinavskim zemljama (od analizirane trideset i tri europske zemlje) slaže s tvrdnjom da je brak zastarjela institucija (Josip Baloban u knjizi "U potrazi za identitetom").

Važnost braka

Najveći postotak neslaganja s tvrdnjom da je brak zastarjela institucija iskazali su u Turskoj, Malti, Islandu, Hrvatskoj, Poljskoj i Češkoj. Vidljiva je razlika između skandinavskih i postkomunističkih zemalja. Ovo su potvrdila istraživanja u deset tranzicijskih zemalja 1998. godine: IstraživanjeNajveći postotak neslaganja s tvrdnjom da je brak zastarjela institucija iskazali su u Turskoj, Malti, Islandu, Hrvatskoj, Poljskoj i Češkoj. Vidljiva je razlika između skandinavskih i postkomunističkih zemalja. Ovo su potvrdila istraživanja u deset tranzicijskih zemalja 1998. godine: Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Češke, Istočne Njemačke, Poljske i Ukrajine, gdje najveći postotak građana/ki smatra da je obveza roditelja "pružati djeci sve što je u njihovoj moći, čak i ako pritom zakidaju sebe."Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Češke, Istočne Njemačke, Poljske i Ukrajine, gdje najveći postotak građana/ki smatra da je obveza roditelja "pružati djeci sve što je u njihovoj moći, čak i ako pritom zakidaju sebe." I ti rezultati pokazuju visoko izraženu važnost djece u životu građana, za razliku od Sjevera i Zapada Europe. (Arčić, Črpić i Niokodem u knjizi "Postkomunistički horizonti")

Kupovna je moć prosječnog građanina u Hrvatskoj je za 40% manja od kupovne moći prosječnog stanovnika drugih članica zemalja EU-a. Prosječna zaposlena obitelj u Hrvatskoj ima tri kredita od kojih je jedan (i najveći) stambeni. 'Sretnicima' koji rade osobni dohodak služi za preživljavanje, a pomoću minusa s tekućih računa ili kreditnih kartica proživljavaju agoniju preživljavanja iz mjeseca u mjesec. Kad se računi nagomilaju, posežu za nenamjenskim kreditima kojima podmiruju zaostale dugove. Jadan je život koji se pretvori u preživljavanje.

Sada se stvar značajno zakomplicirala sa stečajnom generacijom. Ova mlada generacija svjesna je da više ni od roditelja nema pomoći, osjećajući da bi oni sada roditeljima trebali pomoći, što nije moguće. To je dvostruko složenija situacija od paternalizma – ovisnosti o drugima, prvenstveno o roditeljima. Pojavom današnje - stečajne generacije svjedočimo neviđenom odljevu mozgova. Drama te generacije ugrožava sve članove obitelji.

U percepciji jednog dijela mladih vlastito "gnijezdo" i roditeljstvo više nisu, kao nekada, primarni znakovi odraslosti. Smatraju da su sazreli kada su financijski samostalni i mogu samostalno preuzeti odgovornost, neovisno od roditeljskih i drugih utjecaja. Mladi koji nemaju mogućnost (ili želju) odlaska iz roditeljskog doma sve više odgađaju brak i roditeljstvo. Mladi s Juga i kad se za to ostvare određeni ekonomski preduvjeti, teško napuštaju dom i (širu) obitelj za koju su emotivno vezani, znatno više od Sjevera Europe. Na Sjeveru (poglavito u Skandinaviji), obiteljske veze su relativno slabe te stoga potomci lakše i brže odlaze iz roditeljskog doma. "Norme su stoljećima označavale skup tradicionalnih mjerila. Tajna njihove moći bila je u tome što su obvezivale sve članove društva. Bile su neupitne i pouzdane. Vjerovalo se da se na tom temelju gradi društvo." (Manfred Lütz u knjizi "Ludilo")

Svaki treći brak se raspada

Udio djece koje je rodila neudata majka u Hrvatskoj se godinama kretao manje od 10 posto. Međutim posljednjih desetak godina taj se postotak naglo počeo povećavati, da bi 2014. premašio 16 posto. U Hrvatskoj je 2001. godine bilo najviše brakova s dvoje djece, a danas ih je najviše s jednim djetetom. Prosječna obitelj u Europi ima tri člana. Svaki treći brak se raspada.

Ekonomski čimbenik je jedan od glavih razloga sve dužeg boravka mladih u roditeljskom domu, ali snažan utjecaj imaju trendovi sve kasnijeg sklapanja brakova ili zajedničkog života s partnerom/com. Pored toga, jedan od razloga produženog ostanka u roditeljskom domu mladi u Hrvatskoj navode da ''žele udobnost doma bez odgovornosti koje iz toga slijede.'' (iz istraživanja Vlaste Ilišin) To je posljedica naslijeđenog paternalizma, ali i ekspanzije popustljivog odgoja, odgađanja odrastanja i/ili osamostaljivanja. Nisu li sve to činenice koji više "zabrinjavaju", od onoga što navodi Večernji list s početka kolumne?

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Ned, 22-09-2019, 19:18:32

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.