Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Sloboda kretanja u EU

EU je pala na ispitu u svom najvažnijem načelu – solidarnosti. U EU-a nema suglasnosti ni kod obvezujuće kvote za svaku članicu kod primanja i RazlikaOrban je u prvu kada je sunarodnjacima poručio da "Europska unija ne smije, bez savjetovanja s mađarskim parlamentom, narediti obvezno naseljavanje nemađarskog stanovništva u Mađarsku". S druge starne, Hrvatska vlada se (tipično EU-poltronski) obvezala ove godine na primanje 3493 osobe, u već sada prekapacitiranim centrima.pomaganje izbjeglicama. To je pokazala rasprava čelnika 28 zemalja članica, krajem lipnja 2015., potaknuta pitanjem kako raspodijeliti teret zbrinjavanja izbjeglica, koja je završila bez konsenzusa. Taj plan odmah su odbacili Velika Britanija, te države istočne Europe (Mađarska, Češka, Poljska...) Mađarska, Francuska, Češka, Velika Britanija i Poljska nisu pokazale ni minimum solidarnosti kod najveće izbjegličke krize (od Drugog svjetskog rata).

Mađarska je bila prva članica EU koja je uvela stroge zakone protiv ilegalnog prelaska granice. Mađari će na današnjem referendumu sasvim sigurno odbaciti europski plan dislokacije izbjeglica prema novim "kvotama." Orban je u prvu kada je sunarodnjacima poručio da "Europska unija ne smije, bez savjetovanja s mađarskim parlamentom, narediti obvezno naseljavanje nemađarskog stanovništva u Mađarsku". S druge starne, Hrvatska vlada se (tipično EU-poltronski) obvezala ove godine na primanje 3493 osobe, u već sada prekapacitiranim centrima. Izbjeglički prihvatni centar u Slavonskom Brodu bi on mogao biti ponovno otvoren za vraćene izbjeglice sa Zapada. Andrija Hebrang je prošle godine konstatirao: "Mi smo naivno od Europske unije očekivali sigurnost, iako smo iskusili europsku nezainteresiranost za strašna razaranja srpskog i crnogorskog agresora devedesetih. U želji odmaka od takvog Balkana težili smo Europskoj uniji... Pomoći si možemo jedino sami." Prvi ozbiljan Plenkovićev tekst, kao premijera, biti će kako će reagirati na nametnute "kvote" Europske komisije.

Kome odgovara izbjeglička kriza?

Od terorističkog napada na novinare u Francuskoj migranti se izjednačavaju s teroristima. Velika Britanija posljednjih godina potiče ksenofobniju. Britanska politika CiljeviProšle godine je više od 700.000 migranata i izbjeglica, (najaviše iz Sirije) došlo u Europu, a preko tri tisuće je na mučnom putu poginulo ili ih se smatra nestalima. Sjedinjene Države i Zapad bili su inicijator i podupiratelj niza revolucija kojima su srušeni i režimi u Iraku, Tunisu, Egiptu Libiji... Njima odgovara rastući terorizam i ekspanzija migranata, da bi im te situacije poslužile kao paravan za ostvarivanje (od javnosti skrivenih) ciljeva.protekcionizma izravno se protivi načelu solidarnosti Europske unije. Prošle godine je više od 700.000 migranata i izbjeglica, (najaviše iz Sirije) došlo u Europu, a preko tri tisuće je na mučnom putu poginulo ili ih se smatra nestalima. Sjedinjene Države i Zapad bili su inicijator i podupiratelj niza revolucija kojima su srušeni i režimi u Iraku, Tunisu, Egiptu Libiji... Njima odgovara rastući terorizam i ekspanzija migranata, da bi im te situacije poslužile kao paravan za ostvarivanje (od javnosti skrivenih) ciljeva. Početkom prošlog stoljeća SAD su implementirale proces "amerikanizacije", s nakanom da se svi imigranti "utope" (čitaj asimiliraju) u američki "lonac za taljenje" (melting pot).

U ožujku 2011. godine, Gadafi za televiziju 'France 24' daje upozorenje da bez stabilne Libije neće se moći kontrolirati bezbroj migranata iz Afrike i Bliskog istoka u Europu. Dakle, svega nekoliko mjeseci prije pogubljenja upozorava da će, ukoliko "Tripoli padne milijuni izbjeglica preplavit će Europu." Od tada do danas kaos, terorizam i represija ne prestaju. Posredstvom UN- a, predstavnici libijskih frakcija potpisali su 13. prosinca 2015. mirovni sporazum, kao i suradnju u borbi protiv tzv. Islamske države. Nekoliko dana od potpisivanja, dva (suparnička) parlamenta Libije sporazum odbacuju. To je bilo za očekivati jer su shvatili da su sporazum pokrenule organizacije i zemlje koje se bore za njihov kapital. Nisu zaboravili da je upravo organizacija UN zamrznula, u ožujku 2011., sve depozite libijske vlade i (suradnika) Gadafijeve obitelji. Do tada je Libija bila treća najbogatija zemlja na svijetu. Shvatili su da se ne mogu pouzdati u "pomoć" država i interesnih skupina koje profitiraju od međusobnih sukoba i kontroliraju kapital i protok libijske nafte, uključujući i tzv. Islamsku državu.

Kako i kada EU postaje "tvrđava"

Početkom 2016. članice EU radikalno limitiraju kvote tražitelja azila, što je u suprotnosti s europskim zakonodavstvom i Ženevskom konvencijom. Europa se još jednom pokazala Tvrđavom (termin sociologa Andrewa Geddesa). Premda Europski pravni akti obvezuju pružanje zaštite izbjeglicama ulazak na svoj teritorij, u migracijskoj politici EU-a vidljive su tendencije jačanja nadzora državnih granica. Države članice EU na različite načine onemogućuju pristup svom teritoriju: zatvaranjem granica ili postavljanjem žičane ograde, kao što je slučaj u Makedoniji, Mađarskoj, Austriji ili Sloveniji. Slovačka prihvaća samo kršćane s opravdanjem da u tamo nema džamija.

Danska vlada u kolovozu 2015. donosi zakon koji radikalno smanjuje socijalne benefite tražiteljima azila. Tony Abbot, premijer Australije, prošle godine izjavljuje: "Pošaljite ratne brodove i topovnjače u Sredozemlje i silom spriječite brodove i čamce kojima imigranti dolaze u Europu." Zato je tim ljudima sve teže osvojiti "Tvrđavu"- Europu. Potporu strankama koje propituju posljedice migrantske krize, ali i strah od terorizma progresivno raste od 2015. u Velikoj Britaniji, Danskoj, Francuskoj, Austriji, Švedskoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Poljskoj, a sve više i Njemačkoj! Europski sud pravde je pokrenuo postupak zbog plana Njemačke da uvede cestarine za strance diskriminiraći vozače iz inozemstva (po pitanju načela slobodnog kretanja). S duge strane, njemački vozači plaćaju putarine u Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Kao članica Schengenskog prostora Švicarska je bila dužna omogućiti svim građanima slobodu kretanja, zaposlenja, studiranja..., pa je mogla (a nije) biti optužena zbog kršenja načela slobodnog kretanja osoba koje pripada temeljnim ljudskim pravima. Postoje nekoliko dokumentarnih filmova koji su tu zemlju pokazali u drugačijem svjetlu nego što je godinama prikazivana kao "obećana zemlja sunca."

U dokumentarcima La fortresse (Tvrđava) i Vol special (Posebni let) prikazuju se jadne sudbine (afričkih) azilanata. U potonjem filmu prikazuju se krajnje nehumani postupci prema migrantima, koji su srušili mit o navodnoj solidarnosti i/ili demokraciji u Švicarskoj. U centrima za prihvat azilanata pokazuje se sva hipokrizija morala 'demokratske' Švicarske. Prikazuje se scene kako se CiljeviKada se sigurnost proglasi najvišom vrednotom, tada ju je lako žrtvovati za slobodu građana. "Posljednja od ljudskih sloboda je izabrati vlastite stavove." (Victor Frank) Hrvatska vanjska politika, ne štiteći nacionalne interese je (po)ostala EU- poltronska. Uskoro ćemo vidjeti hoće li nova Vlada nastaviti istim kursem.azilantima oduzima sloboda kretanja. Kada dobiju sudsku odluku o deportaciji, njihov boravak u Švicarskoj produljen je sve dok ne dobiju organizirani transport. Ako pristanu surađivati, dobiju određeni novčani iznos koji bi im trebao jamčiti lakše ponovno uključenje u zemlju iz koje su pobjegli(?!). Koje su dodatne činjenice licemjerne politike sa Zapada?

Građani Europske unije 'uživaju slobodu' putovanja unutar EU-a kako bi iskoristili pogodnosti i bili "zaštićeni od međunarodnog kriminala i terorizma" (vidjeti link: Europska komisija – Sloboda, sigurnost i pravda). Sloboda se svodi na nesmetano putovanje izvan nacionalnih granica. Povelja EU-a tretira sigurnost građana kao 'polog' slobodi. U Povelji se sloboda tretira kao "pravo na slobodno kretanje iz jedne zemlje u drugu", istovremeno ograničavajući prava kretanja onih koji pokušavaju ući u Uniju kako bi pobjegli od rata, progona ili prirodnih katastrofa! Unutarnja sloboda kretanja moguća je, tvrdi se u Povelji, "jedino ako postoje efektivne i učinkovite kontrole na svim točkama ulaska u EU." I tu se borba protiv kriminala pokazala kao paravan za sigurnost, a osobito kod ograničavanja sloboda s različitim vidovima suptilne represije.

Kada se sigurnost proglasi najvišom vrednotom, tada ju je lako žrtvovati za slobodu građana. "Posljednja od ljudskih sloboda je izabrati vlastite stavove." (Victor Frank) Hrvatska vanjska politika, ne štiteći nacionalne interese je (po)ostala EU- poltronska. Uskoro ćemo vidjeti hoće li nova Vlada nastaviti istim kursem.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Sub, 17-08-2019, 23:47:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.