Mladi i zabava

Mediji prenose unisonu poruku turistički ‘nezaobilaznih destinacija’ Ultra Europe festivala u UltraSplitu i plaže Zrće na Pagu. Gotovo da se mediji natječu u propagandi Ultre i ‘hrvatske Ibitze’, a Zrće i Split opisuju kao najbolja mjesta za zabavu. Novaljom i ovog ljeta odjekuje hip-hop ritmovima. Kritika na račun Ultre festivala, su bile i ostale uglavnom bile iste: higijenski uvjeti, "šporki Grad" te podivljale cijena smještaja. Stotine tekstova i ovog ljeta u raznim medijima nisu ništa drugo nego li perfidni medijski markentig prikrivenog oglašivanja. Mediji neće remetiti uhodani business i kao u svakoj poslovnoj simbiozi forsiraju jedan vid okupljanja i zabava mladih. I dok se javnost terorizira s novim zvučnim imenima "Festivala" na Zrću i Ultri, mediji ne bilježe da se na desetke tisuća mladih iz pedesetak država svijeta okupljaju (i ove godine) na Međunarodnom festivalu mladih u Međugorju.

Nametnuta zabava

Novalja, gradić s oko dvije tisuće stanovnika postaje masovno okupljalište mladih zadnjih petnaest godina. Tamo PercepcijaPercepcija je sve većeg broja djece i mladih da je zabava bolja što su alkohol i droga dostupniji. To je jedan od razloga zašto iz godine u godinu progresivno raste popis novih sintetičkih droga. Uz cool tehnoritam vezuje se neizbježna tabletica ecstasyja. Mladi ne znaju da se kombinacijom alkohola i te tablete stvara lažni osjećaj "moći", koji se kasnije pretvara u paranoju s neželjenim nasilnim scenama.je u ljetnim tulumima i deset puta više mladih posjetitelja, nego li stanovnika Novalje. Zabava sa Zrća se prenosi i zrce1na Novalju. Tamošnji liječnici doslovno padaju s nogu od umora i intervencija, ali njih novinari ne posjećuju. Doduše, tek posljednjih godina mediji prenose povezanost ludih zabava s opijatima. Sve prema uhodanom scenariju, gdje je zabava uspješnija što je droga dostupnija. Glamur, prepoznatljiv u galami i gomili, prokušana je metoda omamljivanja mase. Izrežirana zabava je nametnuti stil života koji potiče otkačenost, primjerice skidanje zadnjih krpica u bazenčićima s umjetnim palmicama. Stid se u otopio u masi i/ili vrtlogu strasti. Nije tajna da godinama tamo odlaze maloljetnici kako bi aktivno sudjelovali u nametnutoj ‘zabavi’. O tome ni riječi u Izvješću državne pravobraniteljice za djecu! Najčešći napitak je alkoholni ‘sokić’ Bacardi Breezer (s okusom limuna ili naranče), za stotinu kuna. Tamo sve prši od dobrog raspoloženja, alkohola, koktela, svih mogućih opijata, a ministri pozivaju na tu hrvatsku destinaciju.

Percepcija je sve većeg broja djece i mladih da je zabava bolja što su alkohol i droga dostupniji. To je jedan od razloga zašto iz godine u godinu progresivno raste popis novih sintetičkih droga. Uz cool tehnoritam vezuje se neizbježna tabletica ecstasyja. Mladi ne znaju da se kombinacijom alkohola i te tablete stvara lažni osjećaj "moći", koji se kasnije pretvara u paranoju s neželjenim nasilnim scenama.

Liječnici u Splitu i Novalji doslovno padaju s nogu od intervencija. Kada sam 2005. godine, u suautorstvu, napisao zrce drogačlanak u jednom tjedniku koje su prave činjenice događanja na Pagu, uskoro sam dobio pismo s gotovo prijetećim sadržajem jednog od odvjetnika tamošnjeg ugostiteljskog objekta. Tek 2012. godine pojavljuju se prvi natpisi u medijima gdje novinari progovaraju o povezanosti ludih zabava s opijatima. Naime sredinom srpnja te godine policija je izvijestila kako je osam osoba zbog dilanja droge na Zrću. Uhićeni "sitni" dileri imali su sve što je potrebno za lude provode: od kokaina, ecstasyja do "lakše droge"- marihuane.

Krajem lipnja 2015. u jednoj policijskoj raciji i jednom danu zbog posjedovanja ili preprodaje droga na plažama je privedeno 36 turista i jedan zbog pokušaja silovanja. U srpnju ove godine u policijskoj raciji je "palo" 135 konzumenata različitih opijata, pri čemu su od istih naplatili cca. 450.000 kuna novčane kazne. Gdje su pravi dileri i zašto je policija "spavala", sve do 2012. godine?! Ranije nisu intervenirali jer su ministri policije proglasili isto okupljalište Ministri s vlasnicima medija i lokala ne remete uhodani biznis.

Festival mladih u Međugorju i medijska blokada

I dok se javnost terorizira Papaya Summer-festivalom na Zrću ili Ultra u Splitu, jer tu ‘nema sodome i gomore. Festival mladihMediji ne bilježe da se na desetke tisuća mladih iz DrogaKrajem lipnja 2015. u jednoj policijskoj raciji i jednom danu zbog posjedovanja ili preprodaje droga na plažama je privedeno 36 turista i jedan zbog pokušaja silovanja. U srpnju ove godine u policijskoj raciji je "palo" 135 konzumenata različitih opijata, pri čemu su od istih naplatili cca. 450.000 kuna novčane kazne. Gdje su pravi dileri i zašto je policija "spavala", sve do 2012. godine?! Ranije nisu intervenirali jer su ministri policije proglasili isto okupljalište Ministri s vlasnicima medija i lokala ne remete uhodani biznis.(najmanje) pedesetak država svijeta svake godine ljeti okupljaju na desetodnevnom Međunarodnom festivalu mladih u Međugorju. Fra Ante Vučković, prodekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i član Organizacijskog odbora dvadesetpetogodišnjeg Mladifesta u Međugorju, osvrnuo se na razlike okupljanja mladih dviju destinacija. "Da sam novinar, otišao bih na Ultru u Split i na Mladifest u Međugorju te usporedio što se događa na jednom mjestu, a što na drugom. Pitao bih mlade što ih okuplja, što ih drži zajedno, koji su rezultati na kraju dana, na kraju programa i kakvi su učinci na ljudima s kojima se susreću jedni i drugi... Pretpostavljam da se primjerice za Ultru ne postavlja pitanje zašto se tamo mladi okupljaju, kao da je to po sebi razumljivo, a postavlja se za Međugorje, kao da je to neobično i neočekivano, što govori o našim ‘predsudovima’ o mladima." (portal Dnevno. hr od 18. kolovoza 2014.)

Zaključno

Nametnuti trendovi zabava mogu i imaju brojne negativne posljedice, koje nisu bile ovdje predmet analize. Nije rješenje da se stane na kraj takvim zabavama sa zabranama, ali treba zaustaviti koloniziranje Hrvatske s perfidnim kupovanjem mladih nametanjem razuzdana hedonizma kao stila života. Mediji određuju što je moderno, a što ne. Oni formiraju trendove i ukuse, kojima se teško oduprijeti. To je, prema V. Solaru, posljedica prevlasti "fenomena mode nad ukusom." (Vidjeti u knjizi "Kritika relativizma ukusa")

Manfred Lütz u knjizi "Ludilo" objašnjava zašto su konformizam i nametnuti trendovi temelj marketinških strategija. "Nalijepimo li etiketu modernoga, svaku glupost možemo proglasiti normalnom...Ukus je žrtva takve strategije." Kada se kaže da se o ukusima ne raspravlja, sa tom konstatacijom bi se mogli složiti, ali zato imamo pravo (raz)otkrivati kreatore loših ukusa s kojima se ciljano potire pravo na izbor i/ili ljudsko dostojanstvo.

Zlatko Miliša

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.