Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Kultura (ne)rada

Temeljem rezultata istraživanja odnosa prema radu i zadovoljstva obrazovanjem i/ili poslom mogu se predvidjeti gospodarski prosperitet, aktualizirati odnose između etničkih i etičkih aspekata rada, provoditi terapijska uloga rada u komunama za ovisnike s maksimom »Ora et labora«, pomoći kod profesionalne orijentacije, prekvalifikacija... Isto tako, može se analizirati otuđenost ljudi u procesu rada, odrediti stimulacije za rad (svakome tipu odnosa prema radu treba pripadati odgovarajuće stimulacija, jer inače nema učinkovitosti u povećanju proizvodnosti rada), mogu se prepoznati i potaknuti kreativni poslovi i pojedinci, istaknuti uloga slobodnog vremena u procesu raz/otuđenja rada, predvidjeti društvene promjene i uspješnost raznih reformi... Bez toga ne mogu se očekivati pomaci u reformama gospodarstva, obrazovnih politika, sve do odgoja djece i mladih.

U protestantskoj etici rada Max Weber je uvidio duhovno izvorište kapitalizma. Protestantske vrijednosti rada: upornost, štedljivost, marljivost i (materijalna) neovisnost uz visoko preferiranje utilitarizma osnovne su determinante i (odgojne) vrijednosti rada. Ako je rad po definiciji čovjekova differentia specifica, koja se izražava u formi svjesne i svrhovite djelatnosti, kako onda objasniti njegove karakteristike otuđene, prinudne i/ili radno nesvrhovite Odgojne vrijednosti radaRadU protestantskoj etici rada Max Weber je uvidio duhovno izvorište kapitalizma. Protestantske vrijednosti rada: upornost, štedljivost, marljivost i (materijalna) neovisnost uz visoko preferiranje utilitarizma osnovne su determinante i (odgojne) vrijednosti rada.djelatnosti!? Odgojna uloga rada implicira odnos prema radu, kao imanentni dio svrhe rada te, prema tome, u otporu čjudi i sredine proizlazi svrhovitost i korisnost rada.

Odgojna je vrijednost rada ona vrijednost koja pridonosi samoostvarenju pojedinca i priznanju te samoostvarenosti od sredine.

U svojoj knjizi «Odgojne vrijednosti rada» (Književni krug, Split, 1999.) sam zapisao sljedeće: «Samo naivne može iznenaditi činjenica da se društveni sustav može promijeniti, a da odnos prema radu i potrošnji ostane isti». Upravo to se i dogodilo. Intrigantna je činjenica da se u interpretacijama rada do danas nismo (konačno) oslobodili ničim opravdanu dihotomnu podjelu rada na vrijednost po sebi i suprotno tomu, koncepciju koja u radu vidi (samo) otuđenu djelatnost.

Kult nerada

Kultura nerada širi se konzumerizmom, dirigiranom ekonomskom krizom, naslijeđenim mentalnim sklopom oslobađanja od rada, gdje je važno kako zaraditi, a ne kako raditi. Ona se širi s pojavama i /ili onima koji ne mogu naći posao, koji su radili i ostali bez posla, rade, a ne dobivaju plaću, zabušantima, rade posao koji ne RopstvoSve je počelo s dužničkim ropstvom, obezvređivanjem radnog identiteta i tiranijom konzumerizma. Sudbina potrošačkog društva zadesila je (i) Hrvatsku, gdje se u jednom ispitivanju Agencije GFK-a, (pri Centru za istraživanje tržišta) ustvrdilo da 46 posto građana Hrvatske izjavljuje da nije sklono nikakvom obliku štednje, da su u odnosu na druge tranzicijske zemlje od nas zaduženiji samo Česi, a više od nas troše samo Bugari i Rumunji.odgovara njihovoj diplomi, kojima je država nametnula da s fakultetskom diplomom rade kao volonteri), Posaoparazitima koji žive od tuđeg rada, kleptomanima, onih sklonih nepotizmu, poltronstvu i mediokritetstvu, mešetarima dionica, povlaštenih mirovina i/ili lažnih braniteljskih mirovina i invalidnina, menadžera s nerealnim primanjima ili otpremninama, onih koji žive od politike, a nemaju odgovarajuće kompetencije...

Sve je počelo s dužničkim ropstvom, obezvređivanjem radnog identiteta i tiranijom konzumerizma. Sudbina potrošačkog društva zadesila je (i) Hrvatsku, gdje se u jednom ispitivanju Agencije GFK-a, (pri Centru za istraživanje tržišta) ustvrdilo da 46 posto građana Hrvatske izjavljuje da nije sklono nikakvom obliku štednje, da su u odnosu na druge tranzicijske zemlje od nas zaduženiji samo Česi, a više od nas troše samo Bugari i Rumunji. Odatle pitanje: Kako pomiriti naše sklonosti ka konzumerizmu, neštedljivosti i zaduženosti, a očekivati bolje dane, kako za pojedinca tako i za društvo!? Problem je što se marljiv rad ne cijeni, a što su prve vrednote u percepciji Građana/ki bogatstvo i uspjeh.

Socrealizam je izmislio svijetu nepoznatu paradigmu oslobađanja od rada: „Nikada me nečeš toliko malo platiti koliko ja mogu malo raditi”! Prema slovenskoj autorici Mirjani Ule procese suvremenog života mladeži obilježava «sve veći odmak od svijeta plaćenog rada i zaposlenja... a prema svijetu slobodnog vremena, potrošnje i Praznik radazabave». Problem je nedostatak novca kad se radi a slabo zarađuje, ali i način na koji ga se troši. Nije li jedan od problema mladih o kojem se puno govori, a malo ga se istražuje, višak dosade i manjak ambicija? Poznati češki pedagog M. Viewegh u svojoj knjizi »Odgoj djevojaka u Češkoj« iznosi originalnu misao da današnja djeca nemaju pozitivan odnos prema radu i zbog toga jer samo rijetka imaju predstavu o (mukotrpnom) radu svojih roditelja, koji ih nastoje osloboditi muke vlastita napora.

Ruski pedagog Karl Dimitrijevič Ušinski jedini je meni poznati pedagog koji je demistificirao demagoške frazeologije o radu koje su mladima parale uši: »Rad je stvorio čovjeka«, »U radu je spas«, ali i one pedagoški »poučne«: »Ako ne budeš učio, ići ćeš raditi!« Tvrdio je da je podjednako pogubno za državu kao i za pojedinca učiniti samo jedno: osloboditi pojedinca i/ili državne poglavare etike odgovornosti rada! Upravo to nam se dogodilo - neodgovornost na svim razinama, bez sankcioniranja za neradnike i stimuliranja za najbolje.

Još se samo u Putinovoj Rusiji slavi praznik rada. Svojevrenomeno sam predlagao, i danas ne odustajem Vladi s MediokritetstvoMediokritetstvo i uravnilovka u socijalizmu su bili parametri uspješnosti (i) kod uspinjanja u političkoj karijeri. Drama današnje, prevladavajuće, “stečajne generacije“ dodatno ugrožava obitelj i državu.prijedlogom: Ukinite Praznik rada! Nikada kao danas u Hrvatskoj nije bio nepovoljniji odnos zaposlenih i umirovljenika, nikada veća brojka nezaposlenih... U socijalizmu su narodni zastupnici imali minorne naknade, a sada za dizanje ruku imaju veće plaće od znanstvenog savjetnika. Pitanje iz socrealizma: “tko se od rada obogatio?“, (i) danas ima odgovor: mešetari i lovci u “mutnom”. U socijalizmu je manje od pet posto nezaposlenih građana Hrvata imalo preko pedeset godina, a danas ih je jedna trećina. Ex ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je izradio prijedlog novog zakona o “poticanju zapošljavanja”, kroz volontiranje kao poticaj poslodavcima novom izrabljivanju i poziv mladima da idu “trbuhom za kruhom“, izvan Domovine.

Mediokritetstvo i uravnilovka u socijalizmu su bili parametri uspješnosti (i) kod uspinjanja u političkoj karijeri. Drama današnje, prevladavajuće, “stečajne generacije“ dodatno ugrožava obitelj i državu. Građani ne vide perspektivu, a vladajući nemaju viziju izlaska iz krize. Socrealizam je izmislio svijetu nepoznatu paradigmu oslobađanja od rada: “Nikada me nećeš toliko malo platiti koliko ja mogu malo raditi”! U ex Jugi je drug Tito omladincima ponudio pjesmu “Drugarska se pjesma ori, da nam živi, živi rad“. Isti totalitarist izjavljivao je: “Druže, snađi se“! Radnici su ga poslušali, pa su krali (sitne) proizvode koje su proizvodili, a danas su (tzv. “menadžeri“) radnicima oteli tvornice.

Nekada su radnici dobivali redovito plaću, a danas nerijetko rade bez plaće, masovno postajući “višak”, odlazeći na “burzu rada“ - neovisno o zalaganju i radnim postignućima. U socijalizmu nije bilo slobode izbora i slobodnog tržišta, a danas imamo korporativni kapitalizam i banke koji nude iluziju izbora.

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Sub, 24-08-2019, 06:16:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.