Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Potiranje prevencije na račun represije

Gotovo svakodnevno "crne kronike" i "žuti tisak" prenose vijesti o eskalaciji prometnih stradavanja, međuvršnjačkog nasilja, huliganima na sportskim terenima... Zlo vlada, a vladajući se ponašaju kao socijalni nojevi. Nijedna vlada nije stavila kao prioritet zdravlje građana i preventivne programe.

Vladari kaosa stvaraju loše navike, a kao "lijek" odgovaraju represivnim postupcima, klinikama ili centrima za odvikavanje od hrane, depresije, droge, alkoholizma, interneta, kockanja, klađenja, nasilja... Najmanje se investira u najjeftinije − preventivne programe. Uzroke eskalacije nasilja, stradavanja u prometu itd. treba tražiti u vladama koje ne potiču preventivne programe, nego s "vatrogasnim mjerama" kažnjavanja, a u najboljem slučaju programe rehabilitacije ili resocijalizacije. Tako su sustavno potiru preventivni programi. Sve to potvrđuje da se odmaklo od narodne mudrosti "Bolje spriječiti nego liječiti!"

Činjenica je da u ekonomski najsiromašnijim županijama policija (po čijem naputku?) neselektivo puni državni proračun. Tako se dodatno frustriraju građane županija, (tvrdim) najtolerantnijih na siromaštvo. Samo u Osijeku prošle je godine policija ispisala 1.881 kaznu pijanim biciklistima (!) što predstavlja 95% svih ispisanih kazni biciklistima u cijeloj Hrvatskoj. Ovaj podatak je sve samo ne slučajnost. S kojim posljedicama?

Zašto represiji - da, a prevenciji - ne?!

Od masakra u Parizu Europa se odrekla prava i sloboda građana, a sada se države brane od građana! Da je tomu tako i NedodirljiviOd masakra u Parizu Europa se odrekla prava i sloboda građana, a sada se države brane od građana! Da je tomu tako i u Hrvatskoj, ponovno aktualiziram s nekoliko primjera kada policija (nad nemoćnima) trenira strogoću. Radi (čije) sigurnosti i s kojim implikacijama? Zašto nema(mo) sudskih predmeta (nedodirljivih) policijskih načelnika, policijskih inspektora, sudaca, policajcajaca koji nadziru sigurnost u prometu..., kada su (izvan službe) napravili prometni prekršaj? Jesi li oni toliko savjesni, a svi drugi nisu, ili nam ovaj podatak govori nešto drugo? Svi sudionici u prometu smo potencijalne žrtve ili u krivci.u Hrvatskoj, ponovno aktualiziram s nekoliko primjera kada policija (nad nemoćnima) trenira strogoću. Radi (čije) sigurnosti i s kojim implikacijama? Zašto nema(mo) sudskih predmeta (nedodirljivih) policijskih načelnika, policijskih inspektora, sudaca, policajcajaca koji nadziru sigurnost u prometu..., kada su (izvan službe) napravili prometni prekršaj? Jesi li oni toliko savjesni, a svi drugi nisu, ili nam ovaj podatak govori nešto drugo? Svi sudionici u prometu smo potencijalne žrtve ili u krivci. Član Udruge obitelji stradalih u prometu i dugogodišnji (savjesni) instruktor vožnje iz Osijeka Predrag Kunić, na okruglom stolu u Zagrebu, 2011. pod temom temom "Opasnosti brzina", upitao je: "Je li je netko među vama vozeći se na ovaj skup striktno poštivao prometne znakove ograničenja brzine? Nitko se nije javio.

U Osijeku i ekonomski posrnulim županijama policijske patrole "treniraju strogoću", koje postaju ritual svakodnevnice. Bitno drugačije od statistike drugih gradova i županija. To me vodi glavnoj pretpostavki: Treba puniti državni proračun i/ili dodatno frustrirati građene/ke (iz tih "regija") za odlazak iz Domovine?! Je li to i (moja) "teorija zavjere" prosudite sami...

Činjenica je da se (najviše) u Osijeku kažnjavaju i presreću na ulicama biciklisti, najsiromašniji građani. Neki od njih preživljavaju od sakupljanja boca po kontejnerima. Isti se policijski presreću na ulicama – i kažnjavaju! Toga nigdje nema! Neka mi (oponenti) navedu primjer jednog grada u Hrvatskoj ili (jedne) europske metropole. U Slavoniji i Baranji i Vukovarsko - srijemskoj županiji, kao u nijednoj drugoj (u Hrvatskoj) nema toliko policijskih ophodnji. Policija (vas revno) snima i kažnjava kada govorite na mobilni telefon. Za ovo (još) nemamo komparativne podatke (visina kazni) po gradovima i županijama. Policajci kažnjavaju i djecu na bicilima, (primjer općine Koške kod Našica) kada voze na pješačkoj stazi, a cesta je iznimno frekventna, loša i sigurnosno opasna. Pitam mjerodavne: Što je važnije: nepostojanje biciklističke staze, sigurnost (djece) ili rigidni prometni propisi? Je li tome tako i u drugim županijama? Želim(o) i za to točne podatke! Policajac u Osijeku koji je brutalno nasrnuo na staricu, jer je prešla cestu kada je bilo semaforsko crveno svjetlo i nije htjela dati osobnu iskaznicu, po naknadnom internom policijskom izvidu isti je postupio "prema pravilima." Vrana vrani ne skače u oči! Nikada nije pokrenuta istraga nad policajcem koji je pretukao (do smrti) branitelja do danas nije pravno procesuiran.

Ponukani iskustvom turista u Osječko - baranjskoj županiji i svakodnevnim pritužbama građana na kažnjavanje i za najbenignije prekršaje novinar Glasa Slavonije od 6. travnja 2016. (prvi je) usporedio je podatke o broju kažnjenih vozača u nekoliko županija i došao do novih podataka... Proše godine u Osječko-baranjskoj županiji je bilo registrirano 118.318 vozila, a ispisano je 93.937 prekršaja. Neznatno veći broj prekršaja je evidentirano u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s dvostruko više registriranih vozila, uz napomenu da se tijekom turističke sezone tom Županijom kreće Bicikli Osijeknajmanje pet puta više različitih prometala. Znatno nepovoljniji omjer je evidentiran i u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je 2015. bilo registrirano 157.666 vozila (i ovdje ne računajući fluktuaciju turista u ljetnom periodu), gdje su ispisane tek 64.834 prekršajne prijave, ili skoro osam puta manje od slavonskih. Na širem pordučju Zagreba, gdje je prošle godine bio najviše registriranih vozila – 489.625, ne računajući najveću flukutuaciju (poslovnog) turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, broj prekršitelja nije bio ni dvostruko viši, usporedbom s "problematičnim" Osijekom! Iz svog iskustva tvrdim da su prometna nekultura i bahatost vozaća neusporedivo veći u Zagrebačkoj županiji i(li) Splitsko – dalmatinskoj, a(li) Slavonsko- baranjska županija ispada po tim kriterijima (i MUP-ovoj statistici) rekorder!?

Nakon analiza (novinara) Glasa Slavonije o prekomjernoj policijskoj represiji u Slavoniji i Baranji i nedavnog prosvjeda biciklista u Osijeku, (na kojemu sam sudjelovao) gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić piše pismo ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću. Iz pisma izdvajam ovo: "Objavljeni podatci pokazuju nerazmjer u postupanju, odnosno provođenju Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Stoga vas molim za provjeru podataka objavljenih u medijima. Dio naših sugrađana uvjeren je da se kažnjavaju zbog prihoda u proračunu – ne radi pravilne primjene zakona – zbog čega je važno što prije utvrditi je li riječ o pravilnoj primjeni zakona ili se radi o kažnjavanju ionako već osiromašenih građana Osijeka i istočne Slavonije." (navodi između ostaloga Gradonačelnik u PozitivnoU sklopu akcija „Dan ljubaznosti u prometu" (ranije) u Zagrebu i nedavno u Zadru za pohvaliti su prenentivni programi poticanja najsavjesnijih vozača. Ovdje ne izdvajam brojne pozitivne i poticajne preventivne programe osječke policije, na primjer Odjela za sigurnost cestovnog prometa koji je nagradio autora grafita "Alkohol u krvi, krv na cesti", ili suradnje sa stručnjacima u prevenciji (internetskog) nasilničkog ponašanja. To su hvalevrijedne (nekadašnje) akcije, ali gore navedeni primjeri (sve) pozitivno zatome.pismu resornom Ministru. Potonji je tek kurtoazno odgovorio ne navodeći nijedan argument koji bi pobio sve ranije navedene pretpostavke, tvrdnje i podatke.

Poučni primjeri

Prioritet (na svim razinama) je detektiranje rizičnih čimbenika ponašanja jer je to osnova u prevenciji i tu se mora čuti glas odgajatelja, učitelja, socijalnih pedagoga, nastavnika, profesora, psihologa, medicinara, policijskih službenika, pravnika, instruktora vožnje i drugih stručnjaka, ali i (prvenstveno) roditelja i učenika. Kada sam upitao (ranije spomenutog) dugogodišnjeg instruktora vožnje u Osijeku Predraga Kunića što smatra osnovom u prevenciji sigurnosti u prometu, evo što je izjavio: "Činjenica je da smo neosjetljivi na tuđe tragedije i da ljudi o nesrećama čitaju kao o nečem što se dogodilo u filmu a ne u našim životima. Dok ne postanemo svjesni da smo svi potencijalne žrtve u prometu i dok Alkohol u krvimislimo kako se neće dogoditi baš meni, nećemo puno napraviti na smanjivanju broja stradalih. Nikada neću shvatiti zašto, ako ne svi, a ono bar veći broj nas koji nemamo prometnu tragediju, ne pokušaju činiti što je u njihovoj moći da tako i ostane. Nitko od nas se tada nema pravo pitati „zašto baš meni“– a zašto ne, jer svi smo podjednako ranjivi u prometu." Latinska poslovica kaže da se "prava veličina spoznaje u nevolji." Ona nas uči kako da gledamo na svijet oko nas. Sofolko upozorava: "Tko nije ništa pretrpio, ne smije me savjetovati!"

U sklopu akcija „Dan ljubaznosti u prometu" (ranije) u Zagrebu i nedavno u Zadru za pohvaliti su prenentivni programi poticanja najsavjesnijih vozača. Ovdje ne izdvajam brojne pozitivne i poticajne preventivne programe osječke policije, na primjer Odjela za sigurnost cestovnog prometa koji je nagradio autora grafita "Alkohol u krvi, krv na cesti", ili suradnje sa stručnjacima u prevenciji (internetskog) nasilničkog ponašanja. To su hvalevrijedne (nekadašnje) akcije, ali gore navedeni primjeri (sve) pozitivno zatome.

Model koji se pokazao uspješnim već više od 50 godina jest francuski model MJC Maison des jeunes et de la culture ili u Kladionicaprijevodu Kuća za mlade i kulturu. Brojne udruge, sportski klubovi i sekcije nisu umanjile potrebu za stvaranjem centara za mlade pa danas u Francuskoj postoji više od 700 takvih kuća u kojima je više od 350 000 članova ili 1,5 milijun korisnika. Francuski su ministri zaduženi za nacionalni odgoj (Education Nationale) poticanjem takvih ustanova stvorili koncept kojim se mladima dalo pravo na kreativni izričaj, različitost, slobodu govora, ali i odgovornost. Uz sadržajnu privlačnost takvih ustanova, gdje se mogu kombinirati aktivnosti kojima se mladi žele baviti, u sklopu istih održavaju se brojni preventivni programi, odgovornog roditeljstva, sigurnosti u prometu... Lokacija istih vezana je uz sportske ili kulturne komplekse, čime se dobiva na privlačnosti. Kod nas su kasina, sportske kladionice... u neposrednoj blizini škola, a tek rijetke općine i gradovi se mogu pohvaliti centrima za mlade.

Provedba programa prevencije najčešće se temelji na militantnim kapamanjama, tipa STOP NASILJU MEĐU MLADIMA, SPORTOM PROTIV DROGE ili skolariziranim modelima i oblicima poput predavanja za nastavnike, roditelje i učenike. Takva predavanja i kampanje djeca i mladi doživljavaju kao pritisak, što nerijetko izaziva (pasivan) otpor. To rezultira neaktivnošću ili isključenosti i odvodi znatiželji otkrivanja proskribiranog svijeta. Sve započinje isključivanjem, a onda dosadom, ili ulaskom u svijet rizičnog ponašanja. Zaključno: Zamislimo se nad prukom grafita u Osijeku koji sam zapisao još 2007. godine: "GDJE JE KRVI TU SI PRVI!".

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Pon, 21-10-2019, 00:44:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.