Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 Odgojni potencijali Maka i školskih listova

Dječji katolički list "Mali koncil", (od 1966. do 1977.) ili današnji "Mak" izlazi u kontinuitetu pola stoljeća. Misija mjesečnika Malog koncila ostala je ista: njegovanje kršćanskih i obiteljskih vrednota. Rubrika Mak Djecji listMakUredništvo Maka otkriva kako im je iznimno teško bilo odabrati stripove, stihove (kratkih) pjesama, likovne i/ili "novinarske" uratke njihovih suradnika - pučkoškolaca. Mak(ovci) su (p)ostali cvijet s divnim laticama vjere, kreativnosti, molitve, tolerancije, solidarnosti – s porukama MIRA i kulture opraštanja! U tom listu se djeca upoznaju o svjetskim velikanima iz različitih oblasti, prvenstveno znanosti, a koji su pisali o Bogu i vjeri. Ova tema se nadovezuje s "Abecedom molitve" i/ili Makova rječnika."Obiteljsko gnijezdo" povezuje djecu i roditelje u zajedničkom rastu za odgojne vrednote i vjeru. Od 2010. uredništvo otvara rubriku "Iz vjeroučiteljeve bilježnice", jer su, pored djece vjeroučitelji najvjerniji suradnici lista. Uredništvo je godinama odgojne poruke suptilno, sukladno misiji Lista, pretakalo u poučne zadatke za djecu, kako se nositi s izazovima vremena, te (istovremeno) otvarali prostor najmlađim čitateljima u (su)kreiranju stripova, (lokalnim) pričama, šalama, kvizova, zagonetki, zabava, sve do rubrika "Mala čuda odasvuda", "Pitalicama" i "Mozgalicama" te "Makovci javljaju." Od prvog broja do danas se drugi listovi za djecu i mlade ne mogu pohvaliti sa tako brojnim kreativnim radovima.

Uredništvo Maka otkriva kako im je iznimno teško bilo odabrati stripove, stihove (kratkih) pjesama, likovne i/ili "novinarske" uratke njihovih suradnika - pučkoškolaca. Mak(ovci) su (p)ostali cvijet s divnim laticama vjere, kreativnosti, molitve, tolerancije, solidarnosti – s porukama MIRA i kulture opraštanja! U tom listu se djeca upoznaju o svjetskim velikanima iz različitih oblasti, prvenstveno znanosti, a koji su pisali o Bogu i vjeri. Ova tema se nadovezuje s "Abecedom molitve" i/ili Makova rječnika. Snagom vjere Uredništvo upoznaje djecu s mladima koji su posrnuli o teškom dogama te važnosti simbioze Ora et labora terapijske zajednice Cenacolo: "Hrabro naprijed, promjena je moguća! Nije bitno tko je pogriješio i što je pogriješio." (Majka Elvira - utemeljiteljica Zajednice) U sklopu rubrike "Na tvoju Riječ bacit ću mržu", od rujna 2003. godine otvorena je nova rubrika "O, Bože, zar si pozvao mene?" Tu se navode istinite priče o o svjedočanstvima redovnica, svećenika, te onih koji se pripravljaju da to postanu.

Uredništvo godinama (na različite načine) nagrađuje najvjernije i najkreativnije čitatelje koji se ističu (i) po dobrotvornosti. Mak je kuriozitet još po nečemu: Čitatelji, "makovci" su aktivni suradnici u najvažnijim rubrikama: "Igrajmo se", "Markovci stripotvorci", "Vijesti", "Mali mozaik dobrote", "Strip Klara" i(li) "Makovci pišu." Tako je Mali koncil nadmašio listove za mlade čija uredništva, (odrasli) pripremaju ili kreiraju sadržaje. Mak je primjer (medijskog) sukonstrukcijskog modela u razvoju dječjeg stvaralaštva. Pored ovoga, Makovo uredništvo izdaje prigodne slikovnice: "Darovana sreća", "Zajedno", "Zlatni dječak", "Iz dnevnika jedne ovce" i "U vrtiću ćemo Mak 50 godina.jpgznati." U sklopu pedesetogodišnjice proslave Makova rođendana, tiskan je album Velikani vjere u Hrvata. Ni na ovu činjenicu se ne mogu pohvaliti uredništva dugih listova za djecu i mlade. Da bi se navedene činjenice (dodatno) potvrdile, trebalo je napraviti sadržajnu analizu sa sličnim tiskovinama za djecu i mlade.

U nastavku ću komparativno – sadržajnom analizom usporediti najvažnije rubrike i karakterističnih (najfrekventnijih) tema Maka i školskih listova u jednom vremenskom intervalu 2003. i 2004.godine. Ovaj period sam odabrao slučajnim odabirom, s pretpostavkom da se sadržaji analiziranih listova prije i poslije nisu (bitnije) mijenjali. Ovo je ujedno i afirmativna hipoteza ovog članka, a koju potvrđuje uredništvo Maka s konstatacijom da su kod 40 godina obljetnice Lista poruke ostale iste. Konstatiram ovo, s minimalnim odstupanjima, pregledom u ostale listove iz uzorka ovog rada - do danas 2016. godine. Glede kronološke dobi uzorak za Mak i učeničke listove je isti – učenici osnovnih škola. Ovdje ne analiziram druge listove i časopise za djecu u mlade, kao na pr. Modru lastu čiji su prilozi pedagoški opravdani, a nastavnici i učenici ih koriste kao dopunski sadržaj hrvatskog jezika i književnosti, likovne i glazbene kulture te povijesti, zemljopisa i biologije.

Rubrike i karakteristične teme iz lista Mak za period 2003. i 2004. godine

Pored rubrika "Nova knjiga" i "Psihotest" najdominantnije su rubrike: 1. Strip-Klara: Uredništvo Maka postavlja aktualna pitanja: Kako je tebi kad si bolestan? Dolaze li ti prijatelji iz škole i susjedstva? Obilaziš li i ti svoje bolesne prijatelje? Izdvajam jedan odgovor: "Za vrijeme ljetnih praznika izvrsno sam se provodila. No, tijekom Mak sadrzajjedne pustolovine s prijateljima pala sam i slomila nogu. Dobila sam gips - “jamstvo” za beskrajne dosadne dane. Vrijeme je sporo prolazilo. Bila sam tužna i zato jer me nitko nije posjetio niti se zabrinuo za mene. I onda, zazvonilo je na vratima. Ugledala sam nasmiješeno lice prijateljice! Bila sam beskrajno sretna i u srcu sam shvatila kako se prijatelji u nevolji poznaju. To jasno znamo Ivana i ja! – Monika"

Druga aktualna pitanja Uredništva: "Igraju li se i tvoji roditelji sa tobom ili su već već 'preveliki' za to? Imaš li dojam da te odrasli ne slušaju? Kako je u tvojim razgovorima s roditeljima i odraslima? Razgovaraš li često ili samo kad se njima to hoće? O čemu razgovaraš i na koji način?" 2. Mali mozaik dobrote: U ovoj rubrici su brojni prilozi skupljanja igračaka, novca i sl. za bolesne ili ekonomski siromašne vršnjake, odlazaka bolesnicima i starijim osobama, održavanja priredaba u dobrotvorne svrhe, pomoći stradalnicima rata, prirodnih katastrofa... Iz rubrike izdvajam dvije snažne poruke: "Bogatstvo nije puno imati nego puno davati!" i "Kristova unija davno prije Europske unije." 3. Hvaljen Isus i Marijo: Na obljetnicu smrti don Luke Depola, urednika Maka, uspješno je okončana akcija tijekom koje su makovci svojim malim odricanjima i prilozima gradili i sagradili "kuću u makovima", u ratom porušenoj župi Maja. 4. Pisma iz Misija: U ovoj rubrici svoja pisma objavljivao je i slavni hrvatski misionar Ante Gabrić, svjedočeći veliku Ljubav Crkve, osobito među najgladnijima. Njegovi nasljednici, hrvatski misionari iz raznih najugroženijih zemalja svijeta, oduševljavaju Mak sadrzaj2čitatelje. Nakon jednog misionarova posjeta svi su bili puni dojmova. Evo što je napisala "petašica" Tihana Klasnić: "Željela bih Vam se pridružiti i pomoći u brizi oko siromašnih i bolesnih. Mislim da je Vaš posao najplemenitiji od svih ostalih poslova jer pomažete drugima, a zauzvrat ne tražite ništa. Želim Vam puno zdravlja i sreće!" 5. Makovci pišu: U ovoj rubrici djeca prave prve "novinarske" priloge i uratke iz stripova sa sjajnim porukama života vjernika i nevjernika, manipulacije televizorom... "Zašto današnjeg čovjeka ne zanima Bog? Zato što ljudi ne mogu vjerovati u ono što ne vide. Ljudi se radije pouzdaju u novac, moć i razne poroke, nego u Boga. Grijeh je često privlačniji od vjernosti Bogu. Mnogi teže za moći nad drugima te za utjecajem na odvijanje događaja u svijetu. Ne vole nikomu biti podložni, pa tako odbijaju i Božju ljubav." (Romana, Sandra, Edita i Majda, 8. d., OŠ I. N. Jemeršića, Grubišno Polje) Izdvajam i dugo pisamce jednog učenika: "Koliko puta čujete riječ VAŽAN. VAŽNI ljudi ListoviTinejdžerski listovi, unose u svijet mladih "moralno pokvarljivu robu", dok iz škole i školskih listova (još uvijek) izlaze sjajni uradci! Nažalost, njihov je vijek trajanja i tiraža ograničena. Najbolji učenički listovi, od kojih ovdje izdvajam i samo tri koja su dobila priznanje od nadležnoga Ministarstva, tiskaju se u nakladi od 500 do (najviše) 1000 primjeraka, a spomenuti komercijalni u (najmanje) desetak puta više. Prvi se gase, pod (nametnutim) Dite ztadarskorestrikcijama il' tržišnog diktata. Ne samo oni, nego i poticajna revija Oskar (2014.), za učenike viših razreda osnovnih škola, a koju sam podržao u svojoj knjizi Manipuliranje potrebama mladih.donose VAŽNE odluke, na televiziji gledamo VAŽNE vijesti... A koliko mi sebe smatramo važnima? Ja sebe ponekad smatram previše važnim i želim biti u središtu pozornosti. Ali, ako tada koga zanemarim ili mu zapovijedam, kasnije se grizem i užasno mi je žao. Mnogi ljudi odbacuju druge misleći da su oni sami važniji i da se sve vrti oko njih. Ja pokušavam ispraviti svoje pogrješke i pokušavam biti bolji. " (Vlado Šućur, 6. r., Stobreč) 5. Vjeroučitelj: Temeljna poruka ove rubrike je: "Božja pravednost je viša od ljudske i sudske." 6. Mali mozaik dobrote: Ovdje izdvajam sljedeće... U malom selu Vidovec, na rubu Zagreba "trećašica" Petra Huzanić i i "prvašica" Ana Švedić su smislile naročitu akciju. Krenule su, od kuće do kuće po svome selu, te molile igračke za bolesnu djecu, koja su u bolnicama. Uskoro se u akciju uključilo cijelo selo.

Školski listovi – drugo izvorište kreativnosti i kritičnosti

Tinejdžerski listovi, unose u svijet mladih "moralno pokvarljivu robu", dok iz škole i školskih listova (još uvijek) izlaze sjajni uradci! Nažalost, njihov je vijek trajanja i tiraža ograničena. Najbolji učenički listovi, od kojih ovdje izdvajam i samo tri koja su dobila priznanje od nadležnoga Ministarstva, tiskaju se u nakladi od 500 do (najviše) 1000 primjeraka, a spomenuti komercijalni u (najmanje) desetak puta više. Prvi se gase, pod (nametnutim) Dite ztadarskorestrikcijama il' tržišnog diktata. Ne samo oni, nego i poticajna revija Oskar (2014.), za učenike viših razreda osnovnih škola, a koju sam podržao u svojoj knjizi Manipuliranje potrebama mladih.

Školski list "Danica", OŠ Ljudevita Gaja iz Osijeka, iz 2004. godine analizira iznimno aktualna i etička pitanja prosvjedujući organizirano pod nazivom "Vratite oružje" (jer je zbog nesmotreno ispaljenoga hica poginuo učenik te škole). Djeca su u tom listu pokrenula projekt "Život bez nasilja", otvorila pitanja neučinkovitosti pravosuđa, policije, pravne države po pitanju nasilja nad i među djecom, probleme oboljelih od PTSP-a, odnos duhovnosti i kreativnosti, probleme prelaska iz osnovne u srednju školu, teškoća u učenju i uzroka školskog neuspjeha, razgovor s pjesnikom i književnikom, reportaža o posjetu Kopačkom ritu, razgovor s najboljim učenikom "kemičarem bez premca" koji kaže "od štrebanja nema koristi", s učenicom koja prednjači u broju pročitanih knjiga, razgovor s omiljenim nastavnikom, članak o djeci koja sama izrađuju naušnice...

Drugi školski list "Dite Zadarsko", učenika OŠ Šimuna Kožičića Benjev - Zadar navodi priznanje ministra Prosvjete povodom Svjetskog dana učitelja 2003., nastup učenika Šime Košte koji je i ranije dobiva brojna priznanja za svoj neosporni talent, impresije s Europskih dramskih susreta, humanitarne akcije, članak o Udruzi za terapijsko i rekreativno jahanje djece s posebnim potrebama, provokativan tekst, kada znanje kao problem, nasilje u školi i oko nje (ankete učenika). Ovdje zdvajam apel jedne učenice: "Jedva čekam izaći iz razreda jer je opasan, svi su protiv svakoga. Ponašaju se kao Cehuljicaprijatelji, a u stvarnosti misle drugačije". Daju se poučni savjeti za učenje i kako se nositi s nasilništvom u školi i oko nje. O 'bullyingu' se zrelo raspravlja iz dječjeg ugla. U drugim tekstovima daju se osvrti na najnovije crtiće, filmove, eko-incident na Vranskom jezeru, Otvoreni dani dječjeg stvaralaštva (koje je te godine ova škola organizirala), te dječjeg festivala BENJA – fest. U rubrici "Mi smo posebni" predstavljaju se završni razredi, sličice s ekskurzije, "šetnja" kroz povijest Zadra, kritički intoniran tekst "Zadar – grad po mjeri mladih?", škola u prirodi - sve kroz doživljaje i percepcije učenika. Ukratko: poučno, zabavno, kritički iz svijeta škole i šire od toga.

Treći učenički list "Čehuljica", učenika OŠ Šime Budinića iz Zadra također je jedan od listova koji je u 2004. godini dobio nagradu (diplomu) na "Lidranu" 2004. godine. U prvom prilogu se obrazlaže zašto se ta škola pridružuje UNICEF-ovoj akciji smanjivanja nasilja među djecom u školama. Drugi se osvrće na državno natjecanje Lidrano te državnog natjecanja u poznavanju stranih jezika (kojemu je ova škola bila domaćin), XII. Susret mladih literata i novinara, sudjelovanje u popularnoj emisiji Turbo limach show, razgovor s piscem i književnikom, sa sestrama koje su iz dalekog inozemstva došle u njihovu školu. Slijedeća "udarna" tema je "Upomoć – dosadno mi je", ali kao vodič kroz osmišljavanje slobodnog vremena. "Dosade se teško riješiti. Nekima je suđena, a neki kroz život jure kao da ne znaju što ona znači. Ako ti je za petama, od nje te neće spasiti ni kućni ljubimci (na kraju će o njima brinuti tvoji roditelji koji su ionako prepuni obaveza), niti telefon (prisjest će ti OdgojOdgoj nije vrijednosno neutralan i svaki pedagog treba biti vrijednosno i znanstveno angažiran i ukazivati s kojim odgojnim vrednotama se gradi zdravo društvo, mentalno i duhovno zdravlje. Vjerovanje u vrijednosno neutralnu društvenu znanost znači da bi pedagozi i znanstvenici trebali biti nezainteresirani za posljedice društvenih deformacija. Zato, bez zadrške, čestitam i Uredništvu Glasa Koncila koje pet desetljeća sustavno senzibilizira javnost za svoje i naše "dijete"- Mak(ovce)!brbljanje kad stigne telefonski račun)", piše učenica Ivana iz osmog razreda, pronalazeći i školu kao izvorište dosade. Vrlo interesantan i human prilog je opis djece s posebnim potrebama, Kazalištem lutaka i entuzijastičkim radom njihovih djelatnika čiji su rezultati poznati i međunarodno prepoznati, prikaz Praga kao kolijevke srednjoeuropske kulture, o košarkaškoj ekipi iz škole koja je bila prvak Hrvatske u 2003. godini, o darovitim stolnotenisačima iz škole te druge školske aktualnosti.

U školskim listovima mladi pišu svoje prve (literarne) radove, dok u listovima za tinejdžere za takve radove nema mjesta. Ovdje izdvojam samo dio iz sastava "Da sam vjetar" djevojčice trećeg razreda osnovne škole Tin Ujević (iz Zagreba, u učeničkom listu Tin 2012/13. godine): "Da sam vjetar obišla bih cijeli svijet. Navečer bih lagano pirkala i djecu uspavljivala. U jesen bih nosila lišće koje bi lepršalo za mnom. Ljeti bih brodska jedra napuhivala, a zimi s drveća snijeg skidala: i nikad, baš nikad, ne bih se umorila." Za kraj izdvajam citat jedne djevojčice petog razreda koja je (u zborniku radova "Drogu možemo pobijediti") najbolje detektirala probleme današnjice: "Problemi koji muče djecu nebitni su odraslima. Došlo je vrijeme opranih ruku i okrenutih glava. Odjednom su svi oslijepili i oglušili. Ne čuju i ne vide što se oko njih zbiva, a što je najgore, više i ne suosjećaju."

Zaključno

Mak ima najveći broj dječjih priloga, slijede ih učenički listovi, a najmanje ih ima u listovima za tinejdžere. O potonjima ću pisati u sljedećoj kolumni. Ovdje ću tek konstatirati uredništva da listovi za tinejdžere, kod nas i u Mak4svijetu, potiču trivijalne aspekte seksualnosti, imitiranja poznatih "faca", dokoličarenja (kod nas i u inozemstvu), u odnosu na odgojne potencijale kao što su ovdje analizirani Mak i školski listovi. U Maku se potiču vrline pomažućeg ponašanja i njeguju vještine komuniciranja. Makovo uredništvo, nekad i danas poštuje i provodi staru latinsku poslovicu kao putokaz dobrom učitelju: Gloria discipuli, gloria magistri (Slava učenikova je slava učiteljeva). Isto uredništvo s "makovcima" prave sjajnu i originalnu simbiozu škole, života i vjere, s jedne te Crkve, obitelji i znanja, s druge strane. Ovaj aspekt izostaje i u (prikazanim) još uvijek "živima" školskim listovima. Sve se čini da se i oni (u)gase.

Odgoj nije vrijednosno neutralan i svaki pedagog treba biti vrijednosno i znanstveno angažiran i ukazivati s kojim odgojnim vrednotama se gradi zdravo društvo, mentalno i duhovno zdravlje. Vjerovanje u vrijednosno neutralnu društvenu znanost znači da bi pedagozi i znanstvenici trebali biti nezainteresirani za posljedice društvenih deformacija. Zato, bez zadrške, čestitam i Uredništvu Glasa Koncila koje pet desetljeća sustavno senzibilizira javnost za svoje i naše "dijete"- Mak(ovce)!

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Uto, 20-08-2019, 08:21:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.