Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 
 

 

Facebook big blueProsječni korisnik Facebooka će vam reći da ima između 100 i 400 prijatelja. Njima posvećujem ova pitanja: Koja očekivanja imaju od Facebook prijatelja? Jesu im prijatelji na Facebooku poznanici i/ili prijatelji iz stvarnog života, ranije školske kolege/ce, simpatije, ili osobe koje je netko virtulano preporučio s liste "fejs prijatelja"? Je li potvrđuju zahtjev za virtualnim prijateljstvom osobama koje nisu upoznali u stvarnom životu? Kolegice s posla mi kažu da (ne)lajkanja na njihove statuse ili način komunikacije na fejsu određuju kvalitetu odnosa (s istima) u stvarnom životu. (Z. Miliša)

Add a comment        
 

 

Listovi za tinejdžere otkrivaju visoku podudarnost s temama kojima se manipulira potrebama, interesima i preferencijama mladih. U njima mladi, tražeći svoj identitet, oponašaju moralno posrnule idole. Neovisno gdje izlazili, imaju veliku sadržajnu podudarnost, promičući hedonistički koncept života. Uredništva listova za tinejdžere tvrde da njihove čitatelje najviše zanima "intima" poznatih medijskih faca, modnih trendova, ili seksualnosti, pa odatle brojne rubrike gdje se mladima preporučuju kako se upucavati dečkima ili curama, kako ostvariti seksualne veze, lude provode... (Z. Miliša)

Add a comment        
 

 

Mak ima najveći broj dječjih priloga, slijede ih učenički listovi, a najmanje ih ima u listovima za tinejdžere. O potonjima ću pisati u sljedećoj kolumni. Ovdje ću tek konstatirati uredništva da listovi za tinejdžere, kod nas i u svijetu, potiču trivijalne aspekte seksualnosti, imitiranja poznatih "faca", dokoličarenja (kod nas i u inozemstvu), u odnosu na odgojne potencijale kao što su ovdje analizirani Mak i školski listovi. U Maku se potiču vrline pomažućeg ponašanja i njeguju vještine komuniciranja. (Z. Miliša)

Add a comment        
 

 

Liberalni kapitalizam je poticao slobodu i odgovornost građana/ki, a (današnji) korporativni ga uništava. Svi oni koji tvrde da je za aktualnu krizu kriva (neo)liberalna doktrina, nemaju pojma o čemu govore. Korumpirani političari s korporatistima i "bankaroidima" kontroliraju nacije. Orvelijanska tumačenja, koja su i nekoć ljudi odbacivali kao zagovornici teorije urote, danas se prihvaćaju istinitima. Pokajnici iz straha progovaraju, a dužnici (nezaustavljivo) prosvjeduju! Imam(o) li pravo na optimizam?! (Z. Miliša)

Add a comment        
 

 

Dominirajući mentalni sklop ljudi današnjice diktira mjeru uspjeha samo kada imamo "rezultat" - plaću, diplomu, slavu, karijeru, a pomažuće ponašanje smatra se nevažnim. Jesmo li spremni "zarotirati" vrednote? Nova paradigma uspješnosti uočljiva je u ponašajnim vrednotama altruizma, solidarnosti i suosjećanja. Zato treba redefinirati pojam uspjeha s pomažućim ponašanjem. (Z. Miliša)

Add a comment        
 

 

Uživam u ljepotama devastirane Slavonije i Baranje. Otkako sam (prije tri godine) postao stanovnikom te Županije, vidim (kao svi) trošne zgrade s neuređenim fasadama, napuštena poljoprivredna dobra..., ali vidim i nešto puno važnije. Svakodnevno svjedočim da ovdje još ima ljudi s toplom dušom, da su zadržali gostoprimstvo, solidarnost, altruizam... Osijek, Slavonija i Baranja bi mogli konkurirati u Europi s najljubaznijim ljudima! (Z. Miliša)

Add a comment        
 

 

Zlatko Milisa4Zašto se u većina država umnažaju problemi? Zato što su podlegle koncepciji dirigiranog kaosa: stvori problem – ponudi rješenje. Kako drugačije objasniti činjenicu da diljem svijeta kao gljive poslije kiše niču klinike, centri za odvikavanje od droga, kockanja, nasilja, interneta..., a da se malo ili ništa ne radi na preventivnim programima, odgovornom roditeljstvu, odgoju za kritičko mišljenje, kvaliteti života ili pomažućem ponašanju? (Z. Miliša)

Add a comment        
 

 

Sustar11Nestajanje čovjeka, pod diktatom mase, vodi uniformiranosti mišljenja. To je opis vremena u kojemu živimo. Masa je skup jedinki oskudnih karaktera i kontakata. Teza da je društvenost bit ljudske prirode teorijski (teologijski, filozofijski i znanstveno) nije dokazana, a ljudska je povijest najvećim dijelom osporava. Marxova teza o čovjeku kao "najvišem biću" odnosi se na čovjeka kao vrstu, što pretpostavlja da postoji skup svojstava koje čine ljudsku bit. To je etički i esencijalno neopravdan zaključak. (Z. Miliša)

Add a comment        
 

 

Dok jedni grafite analiziraju kao oblik vandalizma drugi ih tretiraju kao oblik umjetničkog izražavanja. Njima je doskočio Ruprecht Skasa-Weiss, smatrajući da grafiti nisu ni jedno ni drugo, nego oboje. Grafiteri šalju upozoravajuće i/ili poučne poruke. Grafiti (je)su i jezik ulice. Njih mladi ljudi pišu bez prisile jer osjećaju potrebu izraziti svoje mišljenje o situaciji koja ih okružuje. Grafiteri uspijevaju postići ono što (i) oglašivači ne uspijevaju: p(r)obuditi nečiju znatiželju i prisiliti ih da propituju etablirane vrednote i/ili standarde ponašanja. (Z. Miliša)

Add a comment        
Pon, 9-12-2019, 03:09:01

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.