Josip Pavičić, Gluho kolo. Komentari, kritike, glose, polemike i pamfleti s detaljnim imenskim i predmetnim kazalom, Zagreb, Naklada P.I.P. Pavičić, 2015.

Želite li dobru novinarsku, britku i krajnje iskrenu prozu napisanu sočnim i ljekovitim hrvatskim jezikom, uzmite u ruke knjigu Josipa Pavičića“Gluho kolo“. Evo, čitam je drugi puta i to na način da otvorim bilo gdje i osvježim događaje koji sežu daleko dublje u prostor i vrijeme negoli su tvrdnje u predgovoru da je to izbor tekstova nastalih od 2005. do 2012. u kolumni „Večernjaka“ pod nazivom „Hrvatska gibanica“. Kratke i oštre opservacije budnoga pratitelja hrvatske mračne i svijetle strane života prepoznajete kao osobne, ali isto tako i vaše, ako imate bar malo pravdonosnoga osjećaja za minule i suvremene događaje, za povjesnicu i današnjicu.

Auktor kaže da mu je to najvažnija knjiga. U njoj je topos njegova rođenja, predačkih trauma iz legendarnoga Boričevca, (o kojem je načinio velebnu monografiju o čemu smo pisali); u njoj je ljepota i tegobnost života, egzistencija ne samo osobna, nego i narodnosna. Jastvo je to obrazovana ne samo razuma, nego i savjesti općene, golema lepezamemorabilija iz suvremenoga svijeta sabijena u 345 kratkih tekstova koji uvijek završavaju tako brzo, da imaš potrebu svaku glosu rastegnuti da potraje taj sjajni reistički prizor, to dojmljivo iverje, kako su ga pisali Matoš, Tenžera, Cvitan...

Stilski se bogatim rječnikom, rijetko uz poneku psovku, služi ironijom i samoironijom, duhovitim prispodobama koje su prave poslastice te nikada ne PolemikaTematski se auktor dotiče i polemizira o gotovo svim mogućim temama. Često je to povijesni teren ratova, hrvatskih pobjeda i poraza. Povijesnim faktima i dokumentirano udara po raznim tipovima razbojnika koji izjednačavaju krvnika i žrtvu u ratnim strahotama; on proziva onih nekoliko stotina mrzitelja Domovine po imenu i prezimenu.pregaze istinitost navedenoga problema u polemici. Pred nama je sveždersko potrošačko, dosadno i ponekad glupo čovječanstvo, čas naše Rodine, čas općega čovječanstva, okrutne igre koje izvode gnjide i hohštapleri, ništice iz kafićkih okupljališta, poznanici s tuluma i žurki, starih udbaških ili novih uvijek zapravo istih crvenih i narančastih krugova koji se legu i pomladak napreduje, dok narod onako joneskovski očekuje Godoa.

Tematski se auktor dotiče i polemizira o gotovo svim mogućim temama. Često je to povijesni teren ratova, hrvatskih pobjeda i poraza. Povijesnim faktima i dokumentirano udara po raznim tipovima razbojnika koji izjednačavaju krvnika i žrtvu u ratnim strahotama; on proziva onih nekoliko stotina mrzitelja Domovine po imenu i prezimenu. Oni su se kobno, divljački i drsko isprsili i natječu se, ti nedoučeni novinarčići, ili još važniji likovi iz visokoga saborskoga vidokruga, institucija krovnoga tipa, ali bez argumenata, pa u mraku zaigrali makabrističku gluhu igru. Ali ona nema snagu našega ličkoga gluhoga kola, po kome i knjiga nosi naslov, kola što su ga snažnim udarcima o zemlju izvodili bez pratnje instrumenata naši drevni preci, nemaju ti štakori snagu jer predačka seantejski upirala o zemlju koja je bila i ostala izvor snage, vjere i ljepote života.

Sjajna publicistička knjiga

Da bi bio autentičan, auktor donosi na koncu knjige popis svih spomenutih imena s kojima je polemizirao ili se slagao, divio se, izvlačio iz zaborava, citirao, pozivao na dvoboj argumentima, tragao za istinom što ju ti isti KnjigaUistinu već dugo ne dobismo tako sjajnu publicističku knjigu, da dodam i onu Dujmovićevu, pravednosti radi, pa mislim da će njena vrijednost biti sve veća što će vrijeme odmicati.neprestance gaze i skrivaju već cijelo stoljeće, bježao od pričina i vraćao se ISTINI. To je put kroz labirint mračne šume kroz koju Josip Pavičić prolazi poput ježa oboružan bodljama istine i na svakoj bodlji naboden je poneki veseli diktator, zvonce straha, tipovi vječnih politikanata, mnogih takozvanih antifašista, razni „umetnici“, zli spikeri, nepismeni novinari, bradati spisatelji i njihovi prijatelji, a ponegdje i cijela „beogradska dvorišta“ u kojima se pleše duj-duj uz trube iz Dragačeva... Sve to nalikuje na bajkovitu hajku u kojoj svi love toga jednoga ježa, a njega štite muze Bolne istine, Hrvatskih žrtava, Logoraške tuge i mnoge druge. Ima jedna koja se zove jednostavno Croatia. Matoš je pisao Kroacija. Tiha i smjerna, oblivena suzama za nepronađenom djecom, stoji kao memento iza svake riječi, ma koliko ova bila kritički uperena i prema svojoj djeci.

Da, uistinu već dugo ne dobismo tako sjajnu publicističku knjigu, da dodam i onu Dujmovićevu, pravednosti radi, pa mislim da će njena vrijednost biti sve veća što će vrijeme odmicati.

Sam auktor u predgovoru kaže između ostaloga:“ Za čestitog čovjeka valja reći da je bio čestit, za ljudsku hulju da je bio hulja, ali ni jednoga se ne smije unaprijed prekrižiti kao da nije postojao i da ne postoji.“

Upravo to je zapisano u ovoj knjizi, duhovito, britko, bodljikavo, ali ljudski istinito i čestito.

Nevenka Nekić

Čet, 12-12-2019, 06:40:22

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.