MolakIz INA-e reagirali su na moj intervju «Moramo spriječiti izvoz plina iz Hrvatske» objavljen u Novom listu 21. siječnja 2009. Poslovni str. 4-5, koji je prenio i Portal Hrvatskog kulturnog vijeća 23. veljače 2009. [vidi: Moramo spriječiti izvoz plina iz Hrvatske]. Reagiranje iz INA-e pod naslovom: Plin za ENI određuje se temeljem visine ulaganja, objavljen je u Novom listu - Poslovni, 28.1.2009. prenesen je također na ovom Portalu 4. veljače 2009. [vidi: Plin Talijanima ipak po tržišnoj cijeni?]. Ovaj moj tekst je reakcija na ono što su napisali u INA-i.(B.Molak)

Add a comment        
 

 
MolakIako smo o problematici uvoza, potrošnje i izvoza plina donjeli više priloga na Portalu, ponukani aktualnim zbivanjima i činjenicom da nadležnima i odgovornima u Hrvatskoj izgleda neke stvari treba više puta ponoviti, kako bi ih čuli i eventualno djelovali, učinit ćemo to i ponovno. Ovoga puta iz Novog lista prenosimo razgovor s dr. Branimirom Molakom, nezavisnim energetskim stručnjakom i konzultantom za energetiku, upravljanje u krizama i prosudbu rizika. Dr. Molak između ostalog smatra kako utjecati treba na potrošnju plina, no prije svega, spriječiti njegov izvoz, kao energenta, ali i putem izvoza umjetnog gnojiva, za čiju potrošnju treba izuzetno mnogo plina. Smanjiti, zaključuje, treba i korištenje plina u energetskim transformacijama, jer je previše dragocjen da bi ga se transformiralo u drugi oblik energije, na primjer električnu. "Ne radi se samo o plinskoj krizi. Ova je samo trenutno vidljiva, dok se o ostalim zbivanjima u energetici šuti. Gotovo svake godine zimi nema dovoljno plina – zbog loše usklađenosti dinamike proizvodnje, uvoza-izvoza i potrošnje plina, no unatoč tome grupacija osoba zainteresirana za dobru zaradu od prodaje plina, godinama zagovara plinofikaciju i stalan porast broja potrošača i potrošnje plina. Ne može se planirati plinsko gospodarstvo neovisno od razmatranja proizvodnje i potrošnje drugih oblika energije (ugljen, nafta, hidroenergija, nuklearna, biomasa, toplina, dodatni obnovljivi izvori....), no naši zaštićeni energetski »stratezi« nikako to ne žele razumjeti, pa se stoga i javljaju problemi."
Add a comment        
 

 
Vozilo za zagrebačke krizeU prosincu 2008. u nekoliko informativnih TV emisija bio je prikazan humoristični prilog o nabavljanju vrlo skupe opreme (oklopno vozilo, helikopteri...) u gradu Zagrebu za tzv. ured za upravljanje u krizama, te postavljeno umjesno pitanje za kakve se to krize pripremaju. Možda im treba stoga što je Hrvatska izložena "tsunamiju korupcije" što je nedavno izjavio hrvatski predsjednik na susretu s Hrvatima u New Yorku, a za spašavanje može dobro poslužiti oklopno vozilo i helikopteri. Večernji list je 10. prosinca također objavio specijalno maskirno izdanje Zagreb (na pet stranica) u kojem se šali s nesuvislim trošenjem novca stanovnika Zagreba. Hvale je vrijedan i test radija Antene kojim je provjeren rad ureda za trošenje novca u slučaju pojave NLO. To je sjajna ideja s obzirom na smislenost spomenuta ureda. No, šalu na stranu, stvari su mnogo ozbiljnije i tužnije.(B.Molak)
Add a comment        
 

 
plinNedavno je političar koji ima ulogu ministra za gospodarstvo lijepo objasnio u medijima da Hrvatska svojom proizvodnjom plina zadovoljava tek oko 60% svojih potreba, a ostatak od 40% osigurava uvozom iz Ruske federacije. Ustvrdio je da je ruski plin poskupio pa stoga mora i plin u Hrvatskoj poskupjeti za kućanstva za oko 20% i da treba postići tržišnu cijenu (nije objasnio što je ta cijena). Neupućeni bi u to možda mogli povjerovati, no to nije tako. Izgleda da je spomenuti ministar vrlo loše informiran ili namjerno (ako zna stanje) ne govori istinu. Naime ministarstvo kojem je trenutno na čelu svake godine izdaje publikaciju Energija u Hrvatskoj. Tako su u izdanju Energija u Hrvatskoj 2006. Ministarstvo gospodarstva RH, 10. prosinac 2007., koje je potpisao njegov prethodnik (bivši ministar gospodarstva) koji sada ima ulogu ministra obrane, pokazani poprilično drukčiji podaci. Naime u tablici 4.3.1. na 141. stranici spomenute publikacije piše da je u Hrvatskoj npr. 2006. proizvedeno 2,714 milijardi m3 što je bilo gotovo dovoljno plina za njene potrebe tj. potrošnju od 2,878 milijardi m3, što znači da je svojom proizvodnjom zadovoljeno čak 94,3% potreba za plinom u Hrvatskoj, a ne samo 60% kako tvrdi trenutni ministar. Da još pritom Hrvatska nije izvezla goleme količine umjetnog gnojiva za čiju proizvodnju je potrošen plin (oko 300 milijuna m3 vrlo jeftinog plina čiju cijenu subvencioniraju kućanstva) Hrvatska bi te godine imala plina u suvišku. Te godine zaista je, prema spomenutoj tablici, uvezeno i 1,127 milijardi m3 (iz Ruske federacije) ali i izvezeno 0,896 milijardi m3 (u Italiju) i to bi možda u otvorenom tržištu bilo u redu da nije nešto drugo u pitanju.(B.Molak)
Add a comment        
 

 
plinPolitičari su “obradovali“ puk i poskupljenjem plina (od 1. siječnja 2009.) za domaćinstva. Nije im bilo dovoljno što je cijena plina u Hrvatskoj u odnosu na kupovnu moć stanovnika među najvišima u svijetu nego ga poskupljuju za još oko 20%. Poskupljenje je isključivo posljedica rasprodaje Hrvatske i s njim u vezi enormnog bogaćenja onih koji to jako dobro rade, a to bez ikakvih posljedica namire od sve siromašnijeg puka.(B.Molak)
Add a comment        
 

 
inaNeki dan sam bio na predstavljanju zanimljive knjige „Tko je jamio, jamio“ autora Saše Radovića. Eto, i danas se pljačka stanovništva nastavlja: poskupjeli su plin "zbog skupljeg plina iz uvoza". Ništa političare ne smeta što je u Hrvatskoj npr. 2006. proizvedeno (2,714 milijardi m3) gotovo dovoljno plina za njene potrebe (potrošnja = 2,878 milijardi m3). Zaista te godine i uvezeno je 1,127 milijardi m3 po 0,22-0,24 USD/m3 iz Rusije ali i izvezeno 0,896 milijardi m3 po 0,063-0,08 USD/m3 u Italiju (izvezeno je još i oko 0,3 milijarde m3 po 0,09 USD/m3 u proizvedenom umjetnom gnojivu), što je sjajan posao za one koji jamaju. Onima koji poskupljuju plin i žele postići „tržišne“ cijene plina nije bilo dovoljno što kućanstva u Zagrebu plaćaju plin 0,369 USD/m3 (2,08 kn/m3 po tečaju od 8.12.), ili 5,85 – 4,61 puta skuplje nego što su „mudraci“ ugovorili izvoz u Italiju, pa trebaju od 1. siječnja 2009. plaćati još 20% više. Mnogo bolje bi bilo od riječi mudraci za one koji su takav način poslovanja dogovorili koristiti riječ lopovi (i to dobro zaštićeni lopovi), jer niti nisu drugo.(B.Molak)
Add a comment        
 

 

elektrane u RHNekim osobama ne odgovara što se pojavljuju u javnosti podaci o prekomjernim gubicima i samopotrošnji električne energije u Hrvatskoj koje sam koristio u svojim radovima na stručnim i znanstvenim skupovima koje su djelomično prenijeli neki mediji i internetski portali. Kako ništa ne bi ostalo nejasno svatko koga zanima može se, ako zna ponešto osnovne matematike, uvjeriti da su oni onakvi kako sam ih iskazao. U biti to i nisu moji podaci, nego podaci koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva. Prema javno dostupnim podacima Ministarstva gospodarstva - Energija u Hrvatskoj 2006. Ministarstvo gospodarstva RH, 10. prosinac 2007. (tablica 5.2.1. na strani 156) mingorp.hr/energija ili Energija u Hrvatskoj 2003. mingorp.hr/UserDocsImages   tablica 6.11. - primjerice u 2003. godini Hrvatska je predala potrošačima (neto potrošnja) 14,023 milijarde kWh. Kako ministarstvo kao potrošnju uključuje i onu koju su potrošile same elektrane (potrošnja energetike: hidroelektrane, termoelektrane, javne toplane) za proizvodnju struje 0,606 milijarde kWh, stvarna neto potrošnja struje (ako se obračunava kao u razvijenim zemljama) je za taj iznos manja i iznosi 13,417 milijardi kWh. Ukupni gubici električne energije od elektrana do potrošača (prijenos i distribucija) su prema podacima Ministarstva te godine bili 2,543 milijardi kWh. (B.Molak)

Add a comment        
 

 
More - hrvatsko blagoU organizaciji Matice Hrvatske u Zagrebu je od 23.- 25. travnja 2008. održan stručno-znanstveni skup: „More - hrvatsko blago“. Tragično je da o održavanju skupa, koji je okupio vrhunske hrvatske stručnjake i znanstvenike koji su izložili niz važnih tema vezanih uz Jadransko more, mediji u Hrvatskoj nisu uopće obavijestili javnost [vidi: Ništa o trodnevnom skupu "More - hrvatsko blago" u medijima]. Vjerojatno u bivšoj Jugoslaviji to ne bi bio slučaj, ali u današnjoj Hrvatskoj je to katastrofalno ignoriranje znanja i struke - uobičajeno. Uzrok je vjerojatno svjetionik za širenje mraka koji je sveobuhvatno zahvatio medijski prostor u Hrvatskoj. Dakle u Hrvatskoj su problem svjetioničari mraka. Talijanski „izlov“ plina iz naših plinskih polja u Jadranu veće je materijalne vrijednosti nego što je izlov ribe. Uz to riblji fond je vjerojatno obnovljiv resurs, a plinska polja se nepovratno gube. Zašto se zbog toga nitko ne buni, a zbog ribe protestiraju? Uzrok je vjerojatno isti kao i što je „potreba“ poskupljenja plina i električne energije od ljeta kao što nam obećava politika – svjetionik za širenje mraka. Poskupljenje je po najmanje posljedica poskupljenja energenata u svijetu, a mnogo više je izazvano zbivanjima u energetici u Hrvatskoj. (B. Molak)
Add a comment        
 

 
opasne tvariNajnovije gorenje turskog broda u blizini Istre, zatim već namjerno zaboravljeni tragični požar (benzina i goriva iz helikoptera) na Kornatu, požar PUTO-a u Zagrebu, brojna curenja amonijaka i drugih plinova iz različitih industrijskih pogona pojave su koje uzbuđuju i zabrinjavaju javnost, a nakon toga bez obzira kakve su posljedice, sve se zaboravi i ništa se ne dogodi tj. i nadalje nema interesa da se ponovno uspostavi sustav za upravljanje u krizama. Nekontrolirana oslobađanja opasnih tvari (toksične kemikalije) samo su jedna vrsta nevolja iz grupe izazvanih čovjekovim djelovanjem ili tzv. tehnološkim nesrećama. Još za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj se znalo (1992/1993) što treba napraviti da bi se obranilo i zaštitilo ljude u slučaju takvih zbivanja ili u slučaju napada izazvanih kemijskim oružjem. Osnovni problem je i tada bio povezati čitav niz organizacija koje trebaju obavljati niz zadataka na ovladavanju tim stanjem što bi trebalo biti obuhvaćeno planom pripravnosti i djelovanja. Danas je stanje znatno lošije jer nema niti zakonom određene organizacije (programatskog segmenta – kompetentne uprave za obranu, zaštitu i spašavanje) koja te aktivnosti treba povezivati, a organizacija koja je imala ulogu povezivanja svih operativnih učesnika u obrani, zaštiti i spašavanju je početkom 1994. godine razorena. U članku su osim opisa problema opasnih tvari, dane naznake što treba učiniti da bi se uz uspostavu odgovarajućeg tijela uprave za slučaj izvanrednih stanja u Hrvatskoj obranilo i zaštitilo ljude, dobra i okoliš.(B.Molak)
Add a comment        
Uto, 19-11-2019, 09:27:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.