Sa slobodnog teritorija na slobodni teritorij

 

V ime oca i sina i svetogo duha amen. Milostju božjom mi gospodin Štefan Tomaš, kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humsci zemlji, Dalmaciji, Horvatom, Daljnjim krajem, Soli, Usore, Podrinju k tomu i sin gospoctva mi, gospodin knez Stjepan, dajemo na znanje svakomu človjeku.... Tako počinje povelja kralja bosanskog Stjepana Tomaša, datirana „Na Žepču, 14. listopada 1458. godine (ovo je prijevod sa bosančice iz moje knjige „Općina Žepče ili ključ za funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine) kojom upravu nad Žepčem daje svom visokom časniku, logothetu, Stjepanu Ratkoviću. Prvi je ovo pisani spomen Žepča a 14. ovoga mjeseca, na 550-tu obljetnicu tog spomena, u Žepču je održana svečana sjednica Općinskoga vijeća, naravno, po nekom(nečijem) kriteriju, uz probrane uzvanike. Na jednoj od ranijih sjednica Općinskoga vijeća, teškom mukom svi, dakle i muslimanski-bošnjački zastupnici u Vijeću, prihvatili su da taj dan bude proglašen danom općine Žepče.

Na sam dan, ulicama Žepča, oko deset sati, prije zakazane svečane sjednice, građani Žepča mogli su vidjeti kako muslimaniski-bošnjački zastupnici i uglednici, predvođeni efendijama odlaze položiti cvijeće na jednu stranu, pred Medžlis, a hrvatski na drugu stranu grada, pred spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Bit će da je i to sastav toliko izvikane multikulturalnosti. Svečanosti su počele mnogo ranije, npr. izložbom knjiga svih književnika, pisaca iz Žepča, a u petek i subotu, 10. i 11. listopada održan je u kino-dvorani žepačkog Doma kulture „Međunarodni stručni simpozij povodom 550-te obljetnice prvoga pisanog spomena Žepča“. Bilo je tu izlaganja na razne teme, od „Paleografseko-diplomatičke analize i povijesne okolnosti nastanka isprave kralja Tomaša izdane u Žepču 1458. godine“, izlagača Milka Brkovića, preko akademika Franje Šanjeka na temu „Stjepan Tomaš, bosanski kralj“, monsinjora Pere Jukića, „Podrijetlo imena Žepče“, do izlaganja žepačkog efendije Izeta Efendića na temu, „Islamska vjerska zajednica u Žepču“ Ovom prigodom spomenut ćemo samo neke crtice iz izlaganja trojice znanstvenika(?), a što se posebno dojmilo autora ovoga teksta, što ne znači da nije bilo i drugih, vrijednih stvari u tim izlaganjima. Tako se dr. sc. Ismet Bušatlić, na temu „Islamske škole u Žepču i okolini“ živ slomio pokušavši kazati kako je Turska na ove prostore donijela prosperitet i kulturu. A kakvu je kulturu donijela vidi se iz djela Ive Andrića „Konzulska vremena“ kada opisuje kako su pred konzula bačene odsječene uši i nosevi kaurina, kršćana. Ovdje treba naglasiti da znanstvenik Bušatlić nastoji, kao nešto normalno, uvesti tezu o donošenju kulture od strane Turaka i, fol, to dokazati. U stvari, nastoji proturiti tezu akademika Muhameda Filipovića o kulturi koju su donijeli Turci.

Naravno, nigdje ni riječi da je Turska bila okupator za razliku od Austro-Ugarske. U svom izlaganju znanstvenik Bušatlić spominje primjer kako djeca petkom nisu išla u te škole i izjavljuje, kako se toplo nada, da će se možda opet uvesti taj običaj, kao i da se školskoj djeci za Bajram kupuje rahatlokum i ostali slatkiši! U svojoj temi nije se bavio obrazovanjem za vrijeme Austro-Ugarske. Velečasni Pero Jukić, inače rođen u općini Žepče, u svom izlaganju kazao je kako se ne zna od kuda postoji ime Žepče i od kada se počinje koristiti. Vrlo zanimljivo bilo je i izlaganje aktualnog žepačkog efendije, koji je, između ostalog, kazao da su u nedavnim ratnim događanjima Muslimani-Bošnjaci prelazili na slobodnu teritoriju iz općine Žepče, opet na teritoriju općine Žepče. I to će, izgleda, biti svrstano u znanstveni rad!? Na zdravlje! Na svečanoj sjednici dodijeljene su i nagrade, gospodi Franji Mariću, koji je između ostalog za ovu prigodu priredio knjigu, „Kronologija Žepačkoga kraja 1458 – 2008“, od 807 stranica, zatim akademiku, književniku, također rođenom žepčaku, Nedžadu Ibrišimoviću i pravoslavnom svešteniku, popu Zoranu Živkoviću. Ako razumijemo zašto su nagrade dobili Marić i Ibrišimović, uz dužno poštovanje, nikako se ne može razumjeti nagrada popu Živkoviću.

Kakav je to on doprinos dao ostaje pitanje na koje možda odgovor zna sveti Sisoje ili možda odgovor na ovo pitanje zna i konobar u žepačkom Domu kulture koji, onako mangupski, pita, je li ovo neki skup jugoslovena, pokazujući na sve njih koji su se okupili povodom svečane sjednice. Prostor nam ne dopušta osim da kažemo da je u petak u KŠC „Don Bosco“ otvorena izložba poznate slikarice Ljerke Njerš, podrijetlom žepčanke. Je li i koliko je važno što autor ovoga teksta, za ovu proslavu v nije dobio pozivnicu kao ostali novinari koji izvješćuju iz Žepča, onako kako to načelnik želi, a koji uredno dobiju iz općine pozivnice i za svaku sjednicu Općinskoga vijeća, zaključite vi sami, poštovani čitatelji, ali je sasvim sigurno da za račun toga ne ću pisati kako je u Žepču sve fantastično i kako je ova proslava vrhunac gospodarskog napretka, kako to zna reći aktualni načelnik. Na ovom skupu u Žepču bilo je, osim spomenutih, još mnogo poznatih osoba kao što su, književnik Anto Matić, povjesničar, direktor Memorijalno-Dokumentacijskog centra Domovinskoga rata, dr.sc. Anto Nazor i drugi.

Iznad svega bio je tu i čovjek koji je, sasvim sigurno bio među tri najvažnije osobe koje su stvarale Hrvatsku državu, uz pokojne, predsjednika Tuđmana i ministra Šuška, gospodin Anto Beljo, sada upravitelj Hrvatskog Informativnog centra. Žalosno je da niti jednom, aktualni ančelnik nije prišao gospodinu Belji, a i kako će kada on tu činjenicu i ne zna. I na koncu, fešta je prošla, o tome koliko je novaca potrošeno na proslavu ne bi trebalo puno gledati, ako će ovaj znanstveni skup i proslava obljetnice građanima žepačke općine donijeti boljitak.

Anto Marinčić

{mxc}

Sub, 21-09-2019, 03:50:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.