Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2012.

Pogledom na povijesni opus Ive Goldsteina nužno se nameće pitanje, otkud kod njega ovaj rušilački sindrom, ova pobuda za razaranje hrvatskog identiteta, koja namjerava sve hrvatsko raščovječiti , izobličiti, koja se proteže i na Rimokatoličku crkvu kojoj pripada preko 80% hrvatskoga naroda? (B. Lukšić)

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2012.

Nakon dugog vremena hrvatski se narod izborio za svoju državnu samostalnost plativši krvav danak u mrtvima, ranjenima i porušenoj zemlji. Zar smo voljni odreći se državne samostalnosti i neovisnosti i ponovno ući u državne saveze kao „guske u maglu"? Zar nismo naučili lekciju od utapanja u srbo-monarhističku, a zatim u srbo-komunističku Jugoslaviju?(B.Lukšić)

Detalji

Objavljeno: 24. lipnja 2011.

U Hrvatskoj se 22.lipnja slavi kao „dan antifašističke borbe“. Razmotrimo ovo sa povijesnog i ideološkog gledišta. Najprije povijesne činjenice. Komunisti su u Europi živjeli u miru sa nacional-socijalistima od 23.8.1939. godine kada su nacistička Njemačka i SSSR sklopili pakt o uzajamnom nenapadanju (tzv. "pakt Ribbentrop-Molotov“). Komunisti su i u monarhističkoj Jugoslaviji surađivali s Hitlerom sve dok on nije napao SSSR 21. lipnja 1941. prekršivši taj pakt. Već sutradan nakon toga napada, tj. 22.6.1941., grupice komunista u okolici Siska bježe u šumu od straha pred svojim dojučerašnjim saveznicima nacistima, i to kasnije nazivaju ustankom protiv fašizma („prvi sisački odred“).(B.Lukšić)

Detalji

Objavljeno: 20. lipnja 2011.

Jedno od temeljnih načela EU je sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. To omogućuje da kapital bogatijih članica pokupi i prisvoji nacionalna dobra gospodarski siromašnijih članica. Što se tiče Hrvatske, taj nesmetan ulazak stranog kapitala u Hrvatsku otvorio bi vrata rasprodaji nacionalnog bogatstva Hrvatske, osobito vode, šuma, slavonskih ravnica, zemljišta na otocima i jadranskoj obali. Zar smo zaboravili ucjenjivanje Hrvatske već kod pregovora za njezin ulazak u EU: zabrana proglašenja gospodarskog pojasa na moru, iako taj pojas normira i dopušta međunarodna Konvencija o pravu pora (1982.), te iako su ga proglasile preko 132 priobalne zemlje, te suspendiranje važenja prema Sloveniji i Italiji čak i onog pravnog hibrida nazvanog ZERP koji Konvencija ne poznaje, što sve ima za posljedicu golemu pljačku ribljeg fonda u tomu dijelu hrvatskoga mora? Ili smo zaboravili izuzimanje hrvatsko-slovenskog spora oko granice na moru iz nadležnosti Međunarodnoga suda pravde?(B.Lukšić)

Detalji

Objavljeno: 02. lipnja 2011.

Nedavno je Uredništvo ovog Portala pozvalo svoje čitaoce da se uključe u argumentiranu raspravu o ulasku Hrvatske u EU. Nažalost, odziv se uglavnom sveo na apodiktične, a često i isključive iskaze mahom anonimnih komentatora o njihovom osobnom izboru. U svjesnoj ili nesvjesnoj pozadini takvih ponašanja često se krije pogrješna ocjena da su ne samo hrvatski narod, nego i intelektualna javnost koja čita Portal HKV-a, potpuno nesposobni racionalno prosuditi što je za Hrvatsku dobro, a što nije. Time se ponavlja, uglavnom sa suprotnim predznakom, pogrješka sadašnje HDZ-SDP-ovske političke oligarhije, koja se opredijelila promicati ulazak u EU ne iznošenjem cjelovite istine nego marketinškom kampanjom kroz velike medije u domaćem i stranom vlasništvu.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2011.

3. svibnja 2011. održano je u Splitu predstavljanje monografije o 20.obljetnici prosvjeda pred zgradom "Banovine" održanog 6. svibnja 1991. (uoči blagdana sv. Dujma zaštitnika grada Splita). S tog predstavljanja donosimo izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića. Izdvajamo: "Osim nametnutog ideološkog jednoumlja komunističku Jugoslaviju je opterećivalo i neriješeno nacionalno pitanje, koje se očitovalo kako u gospodarskom izrabljivanju nesrpskih naroda, tako i u centralizaciji vojne, političke i financijske moći u rukama Srbije. Uzmimo samo jedan primjer. Od 1965. do 1970., dakle neposredno do pred „Hrvatskim proljećem", 50% deviznog prihoda Jugoslavije ostvarivala je Hrvatska, od čega je ona smjela zadržati samo 7%. Hrvatska je od federalne vlade dobivala 16,5% sredstava iz pričuve, a Srbija 46,6%."

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2011.

Časni gospodine, dopustite mi, da kao profesor prava ukažem na neke temeljne grješke u presudi koju je Vaše vijeće objavilo 15. travnja 2011. godine u predmetu hrvatskih generala Gotovine, Markača i Čermaka. Ponajprije, izraz koji rabite za legitimnu vojno-policijsku akciju hrvatske države da oslobodi dio svog državnog područja okupiran od secesionističkih pobunjenika. Vi nazivate tu akciju „zajedničkim zločinačkim pothvatom". Ovaj naziv je ne samo teoretski pogrješan, nego bi on mogao imati pogubne posljedice i u praksi. Najprije sa teoretskog gledišta. Izraz „zajednički zločinački pothvat" ( ZZP) nije bio dio međunarodnog običajnog prava u vrijeme kada su kaznena djela koja se stavljaju optuženima na teret navodno bila počinjena. Kao eminentnom pravniku, časni sudče, Vama je zacijelo poznata pravna maksima „nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege" („nema kaznenog djela ako ga zakon ne propiše, nema kazne ako je zakon ne propiše"). U ovome slučaju optuženici su osuđeni jer su tobože počinili kazneno djelo, koje, u vrijeme kada je ono navodno počinjeno, nije bilo zakonom predviđeno kao kazneno djelo.(B.Lukšić)

Detalji

Objavljeno: 24. siječnja 2011.

U listu Slobodna Dalmacija od 22. siječnja 2011. u članku Vladimira Matijanića pod naslovom "Kruno Peronja - On nije karonja: na vrijeme se osigurao" stoji i slijedeće: "Ubrzo je smijenjen (tj. Kruno Peronja) sa županskog mjesta, izabran je Branimir Lukšić, bio je to potez stoljeća, novi se župan uglavnom bavio bjelosvjetskim zavjerama i sličnim opačinama protiv mlade hrvatske demokracije"(s.11). Usprkos očitom sarkazmu člankopisca on ipak nije daleko od istine. Ja se nisam uglavnom bavio bjelosvjetskim zavjerama protiv hrvatske demokracije, jer je u to doba Splitsko-dalmatinska županija dobila, među ostalim, i nagradu Vlade kao najuspješnija županija u ulaganju u malo gospodarstvo, te je bila na 2. mjestu kao najprosperitetnija županija u Hrvatskoj.(B.Lukšić)