Prizemne manipulacije aktualne vlasti

Zanimljivo je pratiti argumente kojima se nastoji opravdati izigravanje europskog uhidbenog naloga u vezi sa slučajem ubojstva emigranta Stjepana Đurekovića. Od samog početka ove afere, kao razlog izbjegavanja pojedinih odredaba europske legislative, spominje se zaštita hrvatskih branitelja koji bi navodno mogli doći pod udar pravosuđa stranih zemalja. Takvo objašnjenje je dvostruko pogrešno.

Kao prvo, EU uhidbeni nalog se odnosi samo na one koji su počinili kaznena djela na teritoriju stranih država, pa se na pripadnike HV-a, ama baš nikako ne može primijeniti. Čak i opću nadležnost koju je za svoje sudove proglasilo nekoliko članica EU-a, a zbog čega bi tužbe protiv hrvatskih branitelja u tim državama mogao podignuti Savo Štrbac, moglo se izbjeći na drugi način. Npr. proglašenjem isključive hrvatske nadležnosti za ratne zločine počinjene u vrijeme Domovinskog rata na njezinom teritoriju. Problem za aktualnu vlast je u tomu što u toj varijanti, Josip Perković ostaje lišen državne zaštite.

Od ovog svjesnog iskrivljavanja značenja navedenog europskog pravnog propisa, još je upečatljivija nevjerodostojnost vlasti manifestirana u slučaju umirovljenog obavještajca kojeg se traži zbog zločina počinjenih u vrijeme Jugoslavije. Ona predstavlja drugi razlog zbog kojeg navedeno objašnjenje treba odbaciti kao potpuno pogrešno.

NalogU uhidbeni nalog se odnosi samo na one koji su počinili kaznena djela na teritoriju stranih država, pa se na pripadnike HV-a, ama baš nikako ne može primijeniti. Čak i opću nadležnost koju je za svoje sudove proglasilo nekoliko članica EU-a, a zbog čega bi tužbe protiv hrvatskih branitelja u tim državama mogao podignuti Savo Štrbac, moglo se izbjeći na drugi način. Npr. proglašenjem isključive hrvatske nadležnosti za ratne zločine počinjene u vrijeme Domovinskog rata na njezinom teritoriju. Problem za aktualnu vlast je u tomu što u toj varijanti, Josip Perković ostaje lišen državne zaštite.U vezi s tim, dovoljno je sjetiti se moralnih prodika vezanih uz Domovinski rat kojima su nas - što za vrijeme svog oporbenog staža, što za svojih mandata na vlasti - faktički do jučer morile anacionalne stranke, danas okupljene u Kukuriku koaliciju. Javna, većinom njima bliska glasila, bila su tada puna poziva na suočavanje s prošlošću, tražilo se pravdu za svaku žrtvu zločina koje su eventualno počinili pripadnici hrvatskih snaga. Sveopćoj psihozi pridonosio je i pritisak stranih čimbenika, od Haaškog suda do vlada pojedinih utjecajnih zemalja, koji su inzistirajući na pomirbi „na Balkanu", također snažno pridonosili napuhavanju hrvatske krivnje.

Svaki pokušaj da se ukaže na okolnosti koje su išle u prilog hrvatskih optuženika (koje se bezosjećajno blatilo, a nerijetko i bez pardona nazivalo zločincima) nailazio je na žestoke osude čelnika ovih stranaka i njihovih medija. U ozračju progona koje nije tražilo pravdu nego kažnjavanje po svaku cijenu, pravedna su suđenja bila vrlo apstraktna kategorija. Da nije bilo oslobađajuće haške presude hrvatskim generalima, sve bi još i sada bilo isto, samo dodatno zaoštreno komentarima vezanim uz prvostupanjsku osuđujuću presudu vodstvu Herceg Bosne.

Kako, dakle, danas vjerovati kreatorima takve atmosfere, ili bolje rečeno histerije, kada kažu da vrdanjima oko EU uhidbenog naloga u stvari žele zaštititi hrvatske branitelje? Kako, osim kao prizemnu manipulaciju, shvatiti novopronađeno domoljublje onih koji su patriotizam donedavno nazivali ognjištarstvom i podsmjehivali mu se?

Nešto drukčija, ali podjednako "šuplja" objašnjenja vladinih poteza ponudio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. On je o ograničenju EU uhidbenog naloga, nedavno izjavio sljedeće: „Mi mislimo da je to nešto na što moramo imati pravo jer ga imaju i druge zemlje. U suprotnom, došlo bi do razlikovanja. Mi bismo izručivali naše državljane jednoj zemlji za djela počinjena prije 2002., a ta zemlja ne bi izručivala svoje državljane za djela također počinjena prije te godine."

I ministrova izjava oslikava apsurdni preokret u ponašanju vlasti, očit u tomu da na hrvatskoj pravosudnoj suverenosti inzistira pripadnik političke stranke koja je, zajedno sa svojim koalicijskim partnerima, za Domovinski rat veselo pripremala vješala i to primarno inozemnih sudova (Haag, nešto malo i Beograd).

Naši i vaši

Što je izazvalo ovaj kopernikanski obrat? Otkuda iznenadna i silna zabrinutost za hrvatske branitelje ili za pravosudnu jednakost hrvatske države u odnosu na druge zemlje, istih onih političara koji su suverenost vlastite države strasno gazili u ime vladavine navodnog međunarodnog prava? Što je to danas različito u odnosu na vrijeme u kojem se diskreditiranje hrvatskih branitelja smatralo vrhunskim dosegom demokracije?

Različit je jedino objekt sudskog gonjenja. Danas to više nisu hrvatski branitelji, nego jedan od „njihovih". Otuda silni paradoksi, zato je ono što je do jučer bilo prikazivano kao crno (hrvatski branitelji), odjednom postalo vrijedno državne zaštite, a sve to ne bi li se hineći zaštitu hrvatskih interesa, pomoglo svrsi spašavanja Perkovića, odnosno onoga što on simbolizira. Najjednostavnije rečeno, Europa je dirnula u ono što hrvatski Jugoslaveni i drugi apatridi koje se neopravdano - jer im se sav politički program svodi na neprijateljski stav spram hrvatstva - naziva hrvatskom ljevicom i dan danas smatraju najsvetijim. Uzdrmala je njihov paradoksalni jugoslavensko-anacionalni raison d'etat, kao temeljno načelo kojim se ravnaju dok vode, ne baš blisku im, hrvatsku državu.

Zanimljivo je, u svjetlu ove afere, pogledati kako se urušavaju neka pomno građena javna uvjerenja. Detuđmanizacijska dreka, kojom se - po svaku cijenu i bez obzira na činjenice koje su nekima od okrivljenih išle u prilog - tražilo između ostalog i „glave" određenog broja branitelja, sada se pokazuje u drukčijem svjetlu. Postaje jasno da takva nastojanja nisu bila vođena željom za uspostavom pravne države, nego najobičnijim politikanstvom, odnosno neprijateljstvom prema sklopu političkih ideja koje su dovele do stvaranja hrvatske države. Selektivni pristup prema zločinima za koje su osumnjičeni „njihovi" ljudi (Boljkovac, Perković i još ranije već pokojni Belinić, Bulat itd.), bjelodan je dokaz za to.

Vrijeme je da praksu sudskih progona koja funkcionira po principu „naših" i „vaših", što je u vrijeme detuđmanizacije nazivano zalaganjem za pravdu, nazovemo pravim imenom. Takve postupke puno bolje opisuje sintagma „politički obračuni".

Ustavne promjene i nezastarijevanje političkih zločina

Ne bi li se lišila, kroz slučaj Josipa Perkovića, stečene stigme zaštitnika jugoslavenskih zlodjela, aktualna je vlast posegnula za ustavnim promjenama. Ugradnjom načela o nezastarijevanju politički IntencijaOsnovna intencija ovakvog rješenja je u tomu da Perković i drugi eventualni optuženici za slična nedjela dođu u nadležnost hrvatskog pravosuđa. U tom se slučaju otvara mogućnost da se izravnim i medijskim pritiscima sklonih im glasila, znatno utječe na pravosudnu vlast. Kad se ima u vidu i to da je hrvatski pravosudni sustav u znatnoj mjeri još uvijek premrežen kadrovima iz jugoslavenskog vremena i ova se SDP-ova inicijativa prikazuje u sasvim drugom svjetlu.motiviranih ubojstava u najviši hrvatski pravni akt, žele se izvući iz neugodne situacije u koju su se doveli i poručiti da su oni dosljedni sljedbenici pravne države.

Osnovna intencija ovakvog rješenja je u tomu da Perković i drugi eventualni optuženici za slična nedjela dođu u nadležnost hrvatskog pravosuđa. U tom se slučaju otvara mogućnost da se izravnim i medijskim pritiscima sklonih im glasila, znatno utječe na pravosudnu vlast. Kad se ima u vidu i to da je hrvatski pravosudni sustav u znatnoj mjeri još uvijek premrežen kadrovima iz jugoslavenskog vremena i ova se SDP-ova inicijativa prikazuje u sasvim drugom svjetlu.

Riječ je o još jednom pokušaju „zaglađivanja" jugoslavenskih zločina koji se vodi načelom da će šteta biti manja ako „svoj" sudi „svome". Navedeno je očito i iz, u Večernjaku nedavno objavljena teksta, u kojem se hvale „dostignuća" hrvatskih sudova u malobrojnim vođenim istragama udbaških zločina. Autor ovog uradka je Anto Nobilo, još jedan od „njihovih" pouzdanika.

Namjere su dakle jasne: izigravanjem poštenog suđenja skinuti sumnje u odanost SDP-a pravnim načelima, a istovremenim manipuliranjem domaćim sudstvom i medijima umanjiti ili u potpunosti izbjeći štetu koja bi nastala kad se na suđenje Perkoviću ne bi politički utjecalo. Nedavno je, međutim, u Večernjem listu izišao intervju u kojem je Josip Perković izjavio da je spreman odazvati se njemačkom sudu. Je li pritisak javnosti urodio plodom?

Egon Kraljević

Pet, 13-12-2019, 01:30:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.