Osvrt na tribinu "Stanje hrvatskih medija u BiH"

U nedjelju 21. veljače, u organizaciji Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata održana je javna tribina „Stanje hrvatskih medija u BiH”. Sve prisutne na početku je pozdravio predsjednik ZKHS –a Ivan Mihalj, koji je u svom uvodnom govoru predstavio neke buduće projekte Kluba.

Kao najvažniji projekt istaknuo je projekt povrataka studenata kući po završetku studija. Cilj projekta je, uz pomoć općinskih i županijskih vlasti te gospodrastvenika razviti model stipediranja koji bi omogućio sigurno zapošljavnje mladih i obrazovanih ljudi kako bi oni svojim znanjem, stručnosti i intelektulanim kapacitetima doprinjeli stvaranju nove i drugačije BiH.

Na navedenoj tribini predviđeno je gostovanje gosp. Milana Šutala, glavnog urednika internet portala dnevnik.ba, gosp. Željka Raguža, direktora radija Herceg-Bosne, gosp. Ilke Barbarića, dopisnika HTV-a u Sarajevu te glasnogovornika sindikata HRT-a Mostar, Damira Sutona. Prilikom predstavljanja gostiju, voditelj tribine, Mate Kovač, ispričao se u ime gosp. Ilke Barbarića koji zbog neodgodivih obaveza nije mogao sudjelovati u tribini te je iskazao nezadovoljstvo neprimjerenim otkazivanjem sindikalnih predstavnika HRT-a Mostar, koji su ujedno najpogođeniji trenutnom situacijom hrvatskih medija.

Položaj i trenutno stanje

Tijekom uvodne rasprave o trenutnom stanju medija gosp. Šutalo je istaknuo kako se hrvatski mediji ne odnose dovoljno kritično prema hrvatskim strankama i vlastitom radu nego odgovornost prebacuju na Bošnjake i međunarodnu zajednicu kao krivce za trenutno stanje. Kritizirao je Radio HB što nije otkrio niti jednu aferu te što nemaju uredničku strukturu koja bi dovela do povećanja slušanosti koja privlači oglašivače. Gosp. Raguž je odgovorio kako Radio HB ima programsko vijeće koje je izabrano uz suglasnost regulatorne agencije za komunikaciju koja je Radiju HB dodijelilo status javnog medija omogućavajući mu da se financira ubiranjem RTV pristojbe, ali zbog trenutnog položaja hrvatskog naroda oni to nisu u mogućnosti napraviti.

Pitanje odgovornosti

Gosp. Raguž je kazao kako se u političkoj strci koja vlada u BiH odgovornost za trenutno stanje medija dijeli na nekoliko prepreka. Kao prvo, to su zakonska ograničenja na temelju dvoentitetskog ustroja BiH. Zatim, jasno stajalište bošnjačkih stranaka da Hrvati ne bi trebali imati svoje medije, kako na općinskoj i županijskoj, tako i na federalnoj razini, a sve u svrhu sprečavanja rasprava o trećem entitetu. Također, objasnio je postojanje sprege između bošnjaka i međunarodne zajednice pri odlukama ustavnog suda o bilo kojim pitanjima vezanim uz rušenje hrvatskih interesa. Mišljenje gosp. Šutala je kako su za trenutno stanje na Radiju HB i Hercegovačkoj TV krivi vlasnici tih kuća, kao i menadžeri koje ti vlasnici postave koji bi se trebali potruditi stvoriti kvalitetan, gledljiv i zanimljiv program, ali je istovremeno istaknuo kako i Bošnjaci opstruiranje prava drugog naroda predstavljaju kao vitalni interes vlastitog naroda.

Utjecaj portala

Gospodin Šutalo rekao je kako je utjecaj portala vrlo velik, te da su portali postali sinonim za hrvatski medij u BiH i kad se govori o hrvatskim medijima u BiH, govori se o portalima. Portali poput poskok.info, dnevnik.ba, bljesak.info i dr. su u mnogome doprinijeli demokratizaciji medijske scene u BiH jer obrađuju teme o kojima drugi mediji ne progovaraju i kritiziraju postupke pojedinaca i političkih opcija.

FTV/BHT

G. Raguž kazao je kako je FTV bošnjačka TV, i to jedne političke opcije, sarajevske čaršije. Na pitanje o ravnopravnoj zastupljenosti Hrvata na FTV, Raguž je kazao kako o tome nema niti govora. Istaknuo je kako su teze o 62% Hrvata na FTV notorne laži plasirane od bivšeg predsjednika UO Slave Kukića.

Rješenje

Raguž smatra kako je preuzimanje Radija HB i HTV od strane općina i županija jedino rješenje koje nam ostaje i da nema drugog riješenja iz trenutne situacije. Šutalo kao rješenje vidi poduzetničke strukture koje su spremne investirati u programe na hrvatskom jeziku.

Nakon izlaganja gostiju, uslijedila su pitanja okupljenih i domjenak na kojem se nastavila rasprava i na kojem su svi zainteresirani mogli osobno upoznati goste i priupitati ih sve što ih zanima. Neki od okupljenih posjetitelja tribine, poput dr. Ive Lučića i dr. Nine Raspudića pozdravili su ovakva okupljanja te su rekli kako su upravo i ovakvi skupovi put ka rješavanju problema i složene medijske situacije u BiH.

Mate Kovač, Filip Križić
zkhs.hr