Bujica otpora

Tihomir PurdaPolitički model približavanja EU po svaku cijenu, što su ga kao svoj cilj definirale trećejanuarske vlasti, potpuno je iscrpljen. Hrvatska se u tom desetogodišnjem lutanju odrekla vlastitih nacionalnih probitaka i ponovno približila novoj balkanskoj zajednici, a kao rezultat beskrajnih ucjena predala je u ruke strancima vitalne gospodarske subjekte, odrekla se dijela mora i teritorija, a svoje ratne junake pretvorila u zločinačku družinu, čime je ponizila sve istinske branitelje hrvatske slobode. Dok je Hrvatska ispunjavala izmišljane uvjete, poražena se Srbija u međuvremenu prestrojila i na novim temeljima definirala svoj velikosrpski projekt.

Pojedinačna upozorenja na pogibelj od novoga srpskog ekspanzionizma nisu dopirala do ušiju odgovornih političara, a mediji u vlasništvu inozemnoga kapitala, što je i razumljivo, primarno su zainteresirani za vlastiti profit pa hrvatska pitanja u njima i ne mogu pronaći odgovarajuće mjesto. HTV je još početkom desetljeća pretvoren u snažno uporište neokomunističkih snaga, koje se opiru svakoj hrvatskoj državnosti. Zahvaljujući programu te kuće prešućena su masovna komunistička zlodjela u poraću ali i hrvatska stradanja tijekom srpske agresije na Hrvatsku pa se još i danas ne zna za tisuće nestalih kao i za mučne torture hrvatskih zatočenika u srbijanskim koncentracijskim logorima.

Prešućivanje jugokomunističkih i srbijanskih zločina nad civilima i zatočenicima te sustavno promicanje izmišljene krivnje, koju je neopravdano i nezakonito poticalo i provodilo Državno odvjetništvo, a sankcioniralo o politici ovisno sudstvo pogodovalo je rađanju frustracije, od čijih je posljedica samo zadnjih desetak godina izgubilo živote preko dvije tisuće branitelja. Vrhunac te cinične politike bilo je protežiranje nadležnosti srbijanskoga pravosuđa na hrvatski teritorij, a bujicu otpora potaknulo je tek otkriće međunarodnih tjeralica za logorašima i uhidba Tihomira Purde.

Koliko je Srbija uključena u kriminalizaciju hrvatskih branitelja svjedoči i najnoviji srbijanski zahtjev DORHU da zbog ratnih zločina utvrdi odgovornost Vladimira Fabera, koji je svojedobno za potrebe Ive Sanadera odrađivao prljavi posao protiv hrvatskih branitelja u Osijeku. Totalna kontrola HTV-a i nemogućnost da se javnost upozna s duševnim stanjem najugroženijeg dijela populacije produbila je taloženje osobnih i skupnih frustracija, koje su ovih dana eksplodirale u opravdanim prosvjedima branitelja. U pozadini tih masovnih ljudskih drama, Britanija je preko svojih ispostava, čije je ustrojavanje omogućio Ivica Račan, vodila političku operaciju ponovnoga ujedinjavanja balkanske regije.

Boris TadićU uslugama britanskom političkom servisu s Račanom se tada nadmetao i onodobni predsjednik Stjepan Mesić, nakon čijeg je umirovljenja Ujedinjeno Kraljevstvo preko svoga konzultanta Ekonomsko-obavještajne jedinice (Economist Intelligence Unit) Dejana Jovića pojačalo utjecaj na Pantovčaku, a političku misiju Ive Josipovića pretvorilo u projekt oživljavanja zajedničkoga jugo-prostora, koji su razbile „krive politike iz devedesetih godina". Dobro je što se sam Jović javno očitovao kako se zalaže za zajednički ulazak Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore u EU. To nam omogućuje uvid u pozadinu predsjednikova drugovanja s Borisom Tadićem i njihovu zajedničku balkansku politiku. Kad je nedavno Europski parlament najavio završetak hrvatskih pregovora kraju se, valjda zbog vlastite balkanske strategije usprotivio britanski konzervativac Geoffrey van Orden pa je politika ucjenjivanja, nakon što su hrvatske vlade do poniženja potrošile vlastito dostojanstvo ispunjavajući uvjete, promijenila svoju dosadašnju taktiku.

Da bi spriječili američku odluku o izdvajanju Hrvatske s Balkana stratezi su kaosa rušenjem vlade i destabilizacijom države pokušali usmjeriti Hrvatsku prema Srbiji, kako bi u slijedećem razdoblju mogle zajednički nastupati prema EU, a za što se između ostaloga zalaže i jedan od najmoćnijih Srba, inače predsjednikov savjetnik Dejan Jović. Već najavljenoj kaznenoj gonidbi odgovornih za masovne komunističke zločine nad Hrvatima, a zašto nemalu odgovornost snosi i Velika Britanija, usprotivio se također šef s Pantovčaka. Kada se sve to ima u vidu onda nije teško zaključiti kako su gotovo istovjetni ciljevi predsjednikova savjetnika i facebook prosvjednika, koji su svojim nasiljem i napadom na policiju zapanjili javnost, a mirni i dostojanstveni prosvjed hrvatskih branitelja pokušali pretvoriti u ulični rat protiv hrvatskoga redarstva. Svi koji su u to doba bili na Trgu mogli su dobro vidjeti kako nasilnici sa svojim poglavicama zavidno organizirani u dvoredima kreću u napad.

Medijski potican, a dan kasnije na HTV-u je i promoviran njihov vođa, zbog čega je prosvjedovao čak i HHO, prosvjed je trebao zadobiti masovnu potporu u nasilnom rušenju vlade, čime bi zasigurno bio odgođen hrvatski odlazak s Balkana ali i spriječeno kažnjavanje odgovornih za jugokomunistički genocid nad Hrvatima. Stariji naraštaj analitičara mladoga i samoproglašenog vođu prosvjeda uspoređuje s nekadašnjim policijskim provokatorima, koji su poticali sukobe, a preskakanjem ograda dobivali zaštitu smješteni u sigurnost policijskih marica, dok se policija obračunavala s prosvjednicima. Iz međusobnih pak optužaba političkih stranaka za odgovornost oko prosvjeda, proistekli su zahtjevi za raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora, čemu se razborito usprotivio čak i izvjestitelj EU parlamenta Hannes Swoboda.

Nu potpora facebook prosvjedu bez osude nasilja, kao što je to učinila Vesna Pusić te isticanje mržnje prema poniženim braniteljima kao da u svijest vraćaju slike s Jelačićeva placa, iz 1918. kad je Grga Anđelinović zapovjedio paljbu po hrvatskim domobranima, koji su također prosvjedovali proti srbijanskoj prevlasti u Hrvatskoj. Koliko je pak srbijanska politika uključena u događaje oko zaustavljanja hrvatskoga odlaska s Balkana svjedoči i poziv riječkih Srba subraći da napuste HDZ-ovu vladu, dok istodobno t. zv. izbjegli Srbi u beogradskom parlamentu predaju peticiju protiv hrvatskoga ulaska u EU. Hrvatski narod je s pravom nezadovoljan politikom dosadašnjih trećejanuarskih vlada, nu tragično 70-godišnje iskustvo i sjećanje na mučan položaj pod srbijanskom čizmom tijekom dviju Jugoslavija trebali bi mu biti dovoljno snažan poticaj da sačuva vlastitu samostojnost.

Braniteljski pak prosvjedi u Zagrebu i Splitu iznjedrili su, uz ino, i karizmatičnoga ratnog zapovjednika Željka Sačića, kao darovita i odgovorna političara. Ako bi tu karizmu htio staviti u politički službu svoga naroda, ponajviše bi doprinio njegovoj afirmaciji.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

Uto, 20-08-2019, 10:34:53

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.